1944

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1944.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1910-e  1920-e  1930-e  – 1940-e –  1950-e  1960-e  1970-e
Godine: 1941 1942 194319441945 1946 1947
1944. po kalendarima
Gregorijanski 1944. (MCMXLIV)
Ab urbe condita 2697.
Islamski 1363–1364.
Iranski 1322–1323.
Hebrejski 5704–5705.
Bizantski 7452–7453.
Koptski 1660–1661.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1999–2000.
Shaka Samvat 1866–1867.
Kali Yuga 5045–5046.
Kineski
Kontinualno 4580–4581.
60 godina Yang Drvo Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11944.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1944 (MCMXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

1944:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Operacija Shingle
Obelisk Gradu-heroju Lenjingradu
Antipartizanska značka

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Zemljotres Bolu–Gerede na severu Turske, stradalo blizu 4.000 ljudi.
  • 1. 2. - U Varšavi ubijen lokalni lider SS Franz Kutschera - Nemci sutradan streljaju 300 talaca.
  • 1/2. 2. - Pokolj u Pomoravlju, zločini nad osumnjičenim komunistima.
  • 2. 2. - Nemačka pobeda u bici kod Ćisterne, odbijen napad američkih rendžera kod Ancija - u sutrašnjem protivnapadu Nemci blokiraju mostobran.
  • 2. 2. - Počinje Bitka kod Narve (do avgusta): Sovjeti ne uspevaju zauzeti Estoniju. Na ukrajinskom sektoru, Crvena armija zauzima Luck i Rovno.
  • 3. 2. - Okončana bitka za Kwajalein u Maršalovim Otocima - američka pobjeda i prodor u vanjski prsten japanske sfere. Japanci posljednji put koriste odbranu na plaži.
  • 5 - 23. 2. - Bitka za Admin Box: saveznici na zapadu Burme prvi put porazili japansku taktiku.
  • 8. 2. - Pored Krita potopljen nemački brod SS Petrella sa 2.670 italijanskih zarobljenika.
  • 8. 2. - Blizu Japana potopljen vojni transporter SS Lima Maru sa oko 2.800 vojnika.
  • 12. 2. - Brod SS Oria potonuo u oluji kod rta Sunion, stradalo 4.074 ljudi, uglavnom italijanskih zarobljenika sa Dodekaneza.
  • 12. 2. - Britanski transporter SS Khedive Ismail potopljen u Maldivima sa 1.297 žrtava.
  • februar - Elektromehaničko računalo Harvard Mark I dostavljeno sveučilištu Harvard.
  • 15. 2. - Teško bombardiranje samostana Monte Cassino.
  • 15. 2. - Privode se kraju Zimske operacije 1943/1944 u centralnom delu Jugoslavije.
  • 16. 2. - Aca Cvetković i Jovan Tanić se priključili "Centrali za humor"[1] (streljani posle oslobođenja).
  • 17. 2. - Dnjeparsko-karpatska operacija: Crvena armija opkolila nemačke jedinice u Korsunskom džepu u centralnoj Ukrajini.
  • 17 - 18. 2. - Operacija Hailstone: veliki američki napad na Truk u Karolinskim ostrvima izoluje ovaj japanski položaj.
  • 18. 2. - Nakon što je smenio Canarisa, Hitler raspušta vojnu obaveštajnu službu Abwehr.
  • 18. 2. - Amerikanci zauzeli atol Eniwetok u Maršalovim Otocima.
  • 18. 2. - Operacija Jericho: britansko-komonveltski udar na zatvor u Amiensu omogućava bekstvo 258 zatvorenika (ali poginulo ih je 102, a većina pobeglih su uhvaćeni).
  • 19. 2. - Slovenački NOO preimenovan u Slovenski narodnoosvobodilni svet.
  • 20. 2. - Norveška sabotaža teške vode: na jezeru Tinn potopljen feribot SF Hydro.
P-51 Mustang
  • 20. - 25. 2. - Big Week (Operacija Argument): savezničko bombardovanje nemačke avio-industrije. Bombarderi imaju efektivnu pratnju "mustanga".
  • 22. 2. - Prvo veće savezničko bombardiranje Zagreba.
  • 22. 2. - Crvena armija oslobodila Krivi Rog u Ukrajini.
  • 22. 2. - Big Week: Amerikanci greškom bombardovali holandski Nijmegen umesto nemačkog Klevea, stradalo oko 800 civila.
  • 22/23. 2. - Sovjetska avijacija gađala ciljeve oko Stokholma u neutralnoj Švedskoj - nije jasno da li je bila greška.
  • 23. 2. - U Jugoslaviju, kod Bosanskog Petrovca, stigla sovjetska vojna misija, generala Kornjejeva.
  • 23. 2. - Počinje Operacija Čečevica, deportacija Čečena i Inguša (→ Masakr u Hajbahu 27. 2.), vraćaju se 1957.
  • 24. 2. - Muslimanski verski učitelj Zainal Mustafa se pobunio na zapadnoj Javi protiv Japanaca, ali ovi su ga ubrzo zarobili.
  • 25. 2. - Vinston Čerčil obavestio maršala Tita da je već naređeno povlačenje britanskih oficira iz četničkih štabova i predlaže mu povratak kralja Petra u zemlju.
  • 25. 2. - Američka podmornica USS Rasher potopila teretnjake Tango Maru sa 3.000 radnika sa Jave i savezničkih zarobljenika, kao i SS Ryūsei Maru sa 5.000 japanskih vojnika.
  • 26. 2. - Po odobrenju maršala Tita, na Vis stiglo 500 britanskih marinaca.
  • 27. 2. - 4. 3. - Operacija Bura: neuspešna četnička ofanziva protiv partizana u Crnoj Gori.
  • 28. 2. - Masakr u Huti Pieniackoj: najmanje 500 Poljaka ubijeno u današnjoj Ukrajini.
  • 28. 2. - Gen. Nikolaj Vatutin smrtno ranjen u zasedi ukrajinskih nacionalista (umire u aprilu).
  • 29. 2. - Bitka kod Ista, nedaleko od Zadra: razarači Slobodnih Francuza potopili nemački teretnjak i korvetu.
  • 29. 2. - 18. 5. - Kampanja na Admiralitetskim ostrvima, severno od Nove Gvineje.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Istočni front dec. 1943 - april 1944.
Bombardovanje Beograda 1944.
Leteća tvrđava iznad Niša
  • 16 - 17. 4. - Savezničko bombardovanje Beograda, na pravoslavni Uskrs (16-tog); velike civilne žrtve, razoreno i porodilište.
  • 19. 4. - Operacija Ichi-Go (do decembra): niz bitaka Japanaca sa kineskim nacionalistima.
  • 20. 4. - Detonacija broda sa eksplozivom u bergenskoj luci - 158 mrtvih i velika materijalna šteta u istorijskom jezgru.
  • 21. 4. - Prvi partizanski desant na južnom Jadranu: iskrcavanje na Mljet, što je diverzija za desant na Korčulu.
  • 22. 4. - Diverzantska grupa IX korpusa JA digla u vazduh nemački oficirski dom u Trstu - poginula petorica nemačkih vojnika, obešen 51 talac[7])
  • 22. 4. - U Libiji formirana Prva eskadrila NOVJ, tj. 352. eskadron RAF, sa 16 aviona Spitfire - prva borbena misija 18. avgusta.
  • 22. 4. - Započinje saveznička kampanja na zapadnoj Novoj Gvineji, ubrzo zauzeta Hollandia.
  • 24. 4. - Masakr u Katranici: spaljeno 368 ljudi u Egejskoj Makedoniji.
  • 24. 4. - Zauzećem Madanga se okončava Kampanja na poluostrvu Huon na Novoj Gvineji.
  • 26. 4. - Prvi napad na japanski konvoj Take Ichi koji prevozi dve divizije (drugi 6. maja) - ukupno su potopljena četiri transportera sa 4.290 vojnika
  • 27. 4. - Huska Miljković, kontroverzni komandantHuskine vojske, ubijen kod Male Kladuše par meseci nakon što je prešao partizanima.
  • 28. 4. - Operacija Tigar (Exercise Tiger) - vežba za Dan-D, Nemci napali saveznički konvoj, poginulo 946 američkih vojnika.
  • 29. 4. - Četnički masakr u Drugovcu kod Smedereva.
  • 30. 4. - Pokolj u selu Lipa kod Rijeke: selo je spaljeno i ubijeno 269 žitelja.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Bitka za Monte Cassino: ruševine
Tito u Drvaru
  • 14. 5. - Pripadnici divizije Skenderbeg uhapsili 281 Jevrejina u Prištini i predali ih Nemcima.
  • maj - Ubijen Nedićev državni sekretar Cvetan Ceka Đorđević.[9]
  • maj - Ugovor u Libanu i sporazum o formiranju koalicione vlade Grčke na čelu sa J. Papandreuom.
  • maj - Deportacija preko 100.000 Jevreja iz severne Transilvanije (pod mađarskom vlašću).
  • 18. 5. - Nemci se povlače iz Monte Kasina u Italiji - saveznička Pirova pobeda. Povlače se na Hitlerovu/Sengerovu liniju, koja je probijena 24. 5.
  • 18. 5. - Bombardovanje Beograda (Pašino Brdo, Kotež Neimar) i Niša.
  • 18. 5. - Osnovan JNOF Hrvatske.
  • 18. 5. - Deportacija krimskih Tatara.
  • 22. 5. - Emigrantska Vlada Kraljevine Jugoslavije izdala proglas kojim pod pretnjom kazne poziva vojne obveznike i građane da napuste partizane i pristupe snagama ministra i đenerala Mihailovića.
  • 24. 5. - Përmetski kongres: albanski komunisti osnivaju zakonodavno telo i privremenu vladu, po ugledu na AVNOJ.
Desant na Drvar

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Iskrcavanje u Normandiji
Saveznici u Rimu
  • 4. 6. - Oslobođen Rim.
  • 5. 6. - Italijanski kralj Viktor Emanuel III predaje preostala ovlašćenja sinu Umbertu.
  • 5. 6. - Uveče počinje operacija Tonga, britanski padobranci se iskrcavaju kod Caena. U toku su i operacije mornaričkih obmana kako bi se sugerisao Calais kao mesto iskrcavanja.
  • 5. 6. - Počinje Operacija Matterhorn, strateško bombardovanje japanskih pozicija - prva misija strateškog bombardera B-29, iz Indije na Bangkok.
  • 6. 6. - Iskrcavanjem u Normandiji (D-Day), najvećim amfibijskim napadom u istoriji, počinje Bitka za Normandiju.
  • 7. 6. - Tito stigao na Vis, preko Barija.
  • 8/9. 6. - Prvi put upotrebljena bomba Tallboy od 5,1 t - uništen Saumurski železnički tunel.
  • 10. 6. - Zločini SS: uništeno francusko selo Oradour-sur-Glane sa svih 642 stanovnika; u grčkom selu Distomo ubijeno 214 ljudi.
  • 10. 6. - 9. 8. - Viborško-petrozavodska operacija Sovjeta protiv Finaca - zauzimaju Viborg i istočnu Kareliju, zatim pat-pozicija.
  • 13. 6. - Na London lansirana prva leteća bomba V-1.
  • 14. 6. - 6. 8. - Operacija Žitni cvet (Kornblume - različak) - Nemci protiv sremskih partizana, kako bi osigurali prugu Beograd-Vinkovci i žetvu (u četiri etape).
V-1
Sporazumi Tito-Šubašić - na Visu
  • 16. 6. - Prvi (Viški) Sporazum Tito-Šubašić odn. između NKOJ-a i Kraljevske jugoslovenske vlade - priznata privremena uprava AVNOJ-a i NKOJ-a, poziv na ujedinjenje svih borbenih snaga sa NOVJ, pitanje državnog uređenja neće biti pokretano do kraja rata.
  • 16. 6. - Sovjetski beskamatni zajam NKOJ-u od milion rubalja.
  • 17. 6. -  Island postao nezavisna republika, nakon raskida personalne unije sa Danskom.
  • 18. 6. - Bomba V-1 pogodila Gardijsku kapelu u Londonu tokom nedeljne službe - 121 žrtva. Istog dana Britanci zauzeli Assisi u Italiji.
  • 19. 6. - Japanci zauzeli Changsha, glavni grad Hunana.
  • 19 - 20. 6. - Bitka u Filipinskom moru: odlučna američka pobjeda, Japanci su izgubili tri nosača aviona i oko 600 zrakoplova.
  • 20. 6. - NOVJ zauzela Podgorač kod Našica.
  • 21. 6. - U nemačkom bombardovanju uništeno 47 američkih aviona B-17 u sovjetskoj bazi Poltava, deo Operacije Frantic (neuspešni plan "šatl" bombardovanja Nemačke).
  • 22. 6. - Burmanska kampanja: odlučujuća saveznička pobeda u Bici kod Kohime "istočnom Staljingradu".
  • 22. 6. - Trogodišnjica napada na SSSR obeležena u Beogradu paradom srpskih oružanih odreda i otvaranjem izložbe "Crna Gora pod petokrakom zvezdom".[11] Ovih dana u Beču otvorena izložba "Borbeni prostor Jugoistoka", na kojoj učestvuje i Srbija.[12]
  • 22. 6.-19. 8. - Operacija Bagration - letnja ofanziva Crvene armije proteruje nemačke snage iz Belorusije i istočne Poljske.
  • 26. 6. - Amerikanci zauzeli Cherbourg a Crvena armija Vitebsk.
  • 28. 6. - Sovjeti zauzimaju Mogiljev, sutradan i Bobrujsk.
  • 29. 6. - Transporter Toyama Maru potopljen blizu Japana sa 5.400 vojnika i članova posade.
  • jun/jul - Operacija Dünkirchen, ofanziva protiv NOVJ u Žumberku, kao i Operacija Floret u Gorskom Kotoru; NOVJ 30. 6. zauzela Bosiljevo između Karlovca i Ogulina.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Operacija Bagration, jun-avgust 1944.
Bitka za Saipan (krug) i druga američka iskrcavanja
Julska zavjera: uništena baraka
Messerschmitt Me 262

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Delegati ASNOM
  • 2. 8. - Prvo plenarno zasedanje ASNOM-a u Prohoru Pčinjskom.
  • 2. 8. - Lublinsko-brestska operacija se završava zauzećem dva mostobrana preko Visle.
  • 2. 8. - Turska prekida odnose sa Nemačkom.
  • avgust - Operacija Hackfleisch u istočnoj Bosni i Durmitorska operacija u Crnoj Gori protiv NOVJ.
  • avgust - Aung San, ministar rata u japanskoj marionetskoj Državi Burma, formirao sa komunistima i socijalistima Antifašističku organizaciju.
  • 4. 8. - Bitka za Srbiju: Operativna grupa divizija NOVJ (tri divizije) u borbi sa Nemcima forsirala Ibar između Raške i K. Mitrovice.
  • 4. 8. - Nemci napustili Firencu, uništivši sve mostove osim Ponte Vecchia.
  • 5. 8. - Veliko bekstvo zarobljenih Japanaca iz Cowre u Australiji - od 1.100 zarobljenih na kraju ih je stradalo 231, delom od samoubistva ili kolega, ostali su uhvaćeni.
  • 5 - 12. 8. - Masakr u Woli: masovno ubistvo 40 - 50.000 Poljaka u Varšavi.
  • 6 - 10. 8. - Okršaj Operativne grupe NOVJ sa četiri četnička korpusa na Kopaoniku - potisnuti su ka Zapadnoj Moravi.
  • 7. 8. - U SAD predstavljen Harvard Mark I, prvi programabilni računar.
  • 8. 8. - Deklaracija Šubašićeve vlade - priznaje se privremena uprava AVNOJ i NKOJ, poziva se sav narod da se okupi u jedinstvenom frontu pod vođstvom maršala Tita.
  • 10. 8. - Povlačenje njemačkih trupa s otoka Mljeta.
  • 10. 8. - Prestaje organizovani japanski otpor na Guamu - Amerikanci su povratili ostrvo.
Tito i Čerčil u Napulju
  • 12. 8. - Susret Tita i Čerčila u Napulju.
  • 12. 8. - Masakr u Sant'Anna di Stazzema u Toskani: u represalijama SS-ovaca i fašista ubijeno 560 seljana, uključujući 130 dece.
  • 12 - 21. 8. - Bitka za Džep kod Falaisea - stradalo i zarobljeno 60.000 Nemaca koji su bili okruženi kod Falaisea. Otvoren put prema Parizu.
  • 12. 8. - Operacija Pluto - ispod LaManša postavljen prvi podmorski naftovod na svetu.
  • 15. 8. - Operacija Dragoon: iskrcavanje saveznika u južnoj Francuskoj.
  • 16. 8. - Na Visu nastavak pregovora NKOJ-a i izbegličke jugoslovenske vlade.
  • 17. 8. - Završena Bitka za Biak pored Nove Gvineje, poginulo je oko 6.100 Japanaca.
Avioni Prve eskadrile NOVJ
  • 19. 8. - Ustanak u Parizu.
  • 19. 8. - Vučiji čopor američkih podmornica napao po tajfunu japanski konvoj i potopio brodove Teia Maru i Tamatsu Maru sa 2.665 odn. 4.890 ljudi.
  • 20 - 29. 8. - Jaško-kišinjevska operacija: nemačke snage potučene a Rumunija menja stranu.
  • 21. 8. - Počinje Konferencija u Dumbarton Oaksu: predstavnici SSSR, SAD, V. Britanije i Kine razgovaraju u Dambarton Ouksu o ustanovljenju glavnih organa Ujedinjenih nacija: Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.
  • 22. 8. - Amerikanci zauzeli Grenoble.
  • 22. 8. - Potopljen japanski evakuacioni brod Tsushima Maru - 1.529 žrtava, od čega 775 školske dece.
  • 22 - 23. 8. - Akcija Gitter: hapšenje bivših političara s levice i centra u Nemačkoj (među kojima i Konrad Adenauer).
  • 23. 8. - Puč u Rumuniji: smenjen premijer Ion Antonescu, kralj Mihail preuzima vlast, proglašeno jednostrano primirje. Luftwaffe sledeće noći bombarduje Bukurešt.
De Gaulle u Parizu
  • 25. 8. - Oslobođenje Pariza. Komandant Dietrich von Choltitz se oglušio o Hitlerovo naređenje da razori grad.
  • 26. 8. - Bugarska proglašava neutralnost - SSSR ne prihvata.
  • 26. 8. - Épuration légale ("legalna čistka"): francuska skupština usvaja definiciju "povrede nacionalne časti" (indignité nationale), što se kažnjava oduzimanjem građanskih prava (dégradation nationale). U toku je épuration sauvage ("divlja čistka"), pogubljenja po kratkom postupku i javno ponižavanje osumnjičenih kolaboranata.
  • 28. 8. - Oslobođeni Marsej i Nica.
Saveznički proboji u avgustu

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oslobođena teritorija, sep. 1944.
  • 1. 9. - Draža Mihailović naređuje opštu mobilizaciju.
  • 1 - 7. 9. - Operacija Ratweek, napadi NOVJ i savezničkog vazduhoplovstva na železničke komunikacije u Jugoslaviji.
  • 2. 9. - U Bugarskoj imenovana proruska vlada, na čelu sa Konstantinom Muravjevim.
  • 2. 9. - Finska prekida diplomatske odnose sa Nemačkom.
  • 3. 9. - Oslobođen Brisel. Vlada stiže 8. 8. a princ Karlo, grof od Flandrije postaje regent svom bratu Leopoldu III koji je u Nemačkoj (do 1950).
  • 3. 9. - Formirana nova grčka koaliciona vlada.
  • 4. 9. - Britanci zauzimaju Antverpen, čija luka sada postaje glavna nemačka meta - saobraćaj konvoja omogućen u novembru.
  • 5. 9. - SSSR objavio rat Bugarskoj.
  • septembar - Počinje Proboj Armijske grupe E iz Grčke.
  • 6. 9. - Jedinice 3. ukrajinskog fronta Crvene armije (general pa maršal Fjodor Tolbuhin) izbile na jugoslovensku granicu, kod Turn Severina.
  • 6. 9. - 12. korpus NOVJ kod Višegrada prešao Drinu i ušao u Srbiju.
  • 6. 9. - Savezničko bombardovanje Leskovca.
  • 7. 9. - Oslobođeni Prijedor i Ljubija.
  • 7. 9. - Potopljen brod Shinyō Maru sa 688 američkih zarobljenika.
Presek V-2
  • 8. 9. - Crvena armija ulazi u Bugarsku, koja menja stranu i objavljuje rat Nemačkoj.
  • 8. 9. - Desničari iz VMRO-a proglašavaju Nezavisnu Državu Makedoniju.
  • 8. 9. - Prva raketa V-2 pada na London.
  • 8. 9. - Nekadašnji luksuzni italijanski brod Rex potopljen od RAF-a u Koparskom zalivu.
  • 9. 9. - Bitka na Jelovoj gori, odlučujući poraz četnika u Srbiji.
  • 9. 9. - Prevrat u Bugarskoj: na vlast dolazi Otadžbinski front na čelu sa Kimonom Georgievim (do 1946).
  • 11. 9. - Formirana Jugoslovenska rečna ratna flotila.
  • 12. 9. - Kralj Petar II Karađorđević pozvao borce Draže Mihailovića da se priključe partizanskim snagama.
  • 12. 9. - Rumunija potpisala primirje sa saveznicima, priznaje sovjetska zauzeća iz 1940, obezbeđuje 12 divizija za borbu, kao i robu i sirovine za SSSR. Crvena armija danas zauzela Temišvar.
  • 12. 9. - Roetgen je prvo nemačko mesto u rukama zapadnih saveznika.
  • 12. 9. - Potopljen japanski brod Rakuyō Maru sa 1.159 britanskih i australskih zarobljenika.
  • 12 - 16. 9. - Druga kvebečka konferencija (Octagon): tema su okupacione zone u Nemačkoj, Morgenthauov plan itd.
  • 13. 9. - NOVJ stupila u kontakt sa Crvenom armijom, u okolini Negotina.
  • 13. 9. - Oslobođen Cazin.
Istok Evrope avg-dec. 1944.
Bitka za Arnhem: vitalni most
  • 17-25. 9. - Operacija Market Garden - najveći vazdužni desant rata s ciljem uspostavljanja mostobrana na Rajni, ali Britanci razbijeni kod Arnhema.
  • 18. 9. - Oslobođenje Valjeva.
  • 18. 9. - Japanski "pakleni brod" Jun'yō Maru potopljen pored Sumatre sa 5.620 ljudi, uglavnom javanskih radnika i savezničkih zarobljenika.
  • 19. 9. - Moskovsko primirje između Finske i saveznika (tj. SSSR, čime je okončan Nastavljeni rat). Finska ima obavezu da protera ili razoruža nemačke trupe (→ Laplandski rat).
  • 19. 9. - Amerikanci konačno zauzeli Brest, ali luka je neupotrebljiva.
  • 19. 9. - Počinje dvomesečna Bitka u Hürtgenskoj šumi, nemački defanzivni uspeh na granici sa Belgijom.
  • 20. 9. - Oslobođenje Aranđelovca, ali borbe se nastavljaju do 10. oktobra.
  • 21. 9. - Tito otputovao u Moskvu na razgovore o koordinaciji Crvene armije i NOVJ (C.a. će formalno zamoliti za ulaz u Jugoslaviju, koju će napustiti odmah po završetku vojnih dejstava).
  • 21. 9. - Bitka za Rimini: grčka jedinica zauzela grad. Ovim je formalno probijena Gotska linija, ali Kesselringove snage se uredno povlače sve do marta/aprila 1945.
  • 22. 9. - Jedinice 113. divizije Crvene armije prešli Dunav kod Kladova i Brze Palanke.
  • 22. 9. - Crvena armija zauzima Talin nakon nekoliko dana delovanja estonske vlade Otto Tiefa.
Italija 1944.
  • 27. 9. - Potopljen transportno-bolnički brod Ural Maru, oko 2.000 stradalih.
  • 28. 9. - Delovi 68. i 75. korpusa Crvene armije iz Rumunije i Bugarske počele prodor u Srbiju.
  • 29. 9. - 5. 10. - Masakr u Marzabottu kod Bologne: u nemačkim represalijama ubijeno najmanje 770 civila.
  • 29. 9. - U službi je njemačka podmornica U-2511, jedna od samo dvije podmornice tipa XXI - naći će se u patroli posljednjih dana rata.
  • 30. 9. - Crvena armija oslobodila Negotin.
  • septembar? - Draža Mihailović odlazi u istočnu Bosnu.
  • septembar - Počinje glad u Holandiji.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Bitka za Srbiju
Medalja "Za oslobođenje Beograda"
  • 14. 10. - Početak borbi za oslobodenje Beograda (Beogradska operacija).
  • 14. 10. - Erwin Rommel koristi opciju samoubistva kako ne bi bio izvođen na sud.
  • 15. 10. - Počinje Kosovska operacija, bugarske, jugoslovenske i albanske snage protiv dela Armijske grupe E.
  • 15. 10. - Operacija Panzerfaust: odmah nakon što je mađarski regent Horthy proglasio primirje sa Saveznicima, Nemci izveli prevrat - postavljen Ferenc Szálasi iz Partije Strelastog Krsta.
  • 15. 10. - Sovjeti zauzeli Rigu.
  • oktobar - Italijanska kampanja: saveznici pokušavaju prodor prema Bologni, ali jak nemački otpor, zamor i loše vreme znače da do proleća neće biti značajnijeg napredovanja.
  • oktobar - Počinje Glad u Vijetnamu - do kraja sledeće godine umrlo najmanje 400.000 ljudi, što će imati i političke posledice.
  • ca. 16. 10. - Tito tražio od maršala Tolbuhina da bugarske snage napuste Srbiju zbog "nelojalnog držanja" (nije prihvaćeno).
  • 17. 10. - Vojna uprava za Banat, Bačku i Baranju.
  • 17 - 19. 10. - Kubansko-floridski uragan odnosi 300 žrtava i nanosi veliku štetu (tek će Andrew 1992. biti razorniji).
  • 18. 10. - Oslobođen Dubrovnik.
  • 18. 10. - Prvi broj lista "Glas slobodnog Niša" (kasnije Narodne novine)
  • 18. 10. - Represivne mere protiv Nemaca u Banatu (zabranjen nemački jezik na javnim mestima i izlazak iz sela).
  • 18. 10. - Hitler naredio osnivanje Volkssturm-a ("Narodna vojska").
  • 19. 10. - "Oktobarska revolucija" u Gvatemali: vojni udar Jacoba Árbenza i drugova protiv Vaidesa, marionete bivšeg diktatora Jorge Ubicoa - sledi "10 godina proleća" do CIA-inog puča 1954..
  • 19 - 24. 10. - Invazija na Aránsku dolinu: komunistička Španska nacionalna unija pokušala upad u Frankovu Španiju.
Smotra na Pozorišnom trgu
Bitka u zalivu Leyte, američka armada
Douglas MacArthur se vraća na Filipine

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 1. 11. - Drugi (beogradski) Sporazum Tito-Šubašić - predviđeno osnivanje zajedničke vlade DFJ odgovorne AVNOJ-u i osnivanje kraljevskog namesništva, koje bi u odsustvu kralja vršilo kraljevsku vlast (ostvareno 1945).
  • 1. 11. - Akcija od 1. novembra 1944. ili Zaseda kod Paga: Britanci potopili dve nemačke korvete i jedan razarač u Kvarneru.
  • 4. 11. - Osnovano Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS).
  • 5. 11. - Prvo savezničko bombardovanje Singapura, oštećen suvi dok.
  • 6. 11. - Britanski ministar rezident za Bliski istok Walter Guinness, baron Moyne, ubijen u Kairu od jevrejskih terorista (Lehi, pod vođstvom Yitzhaka Shamira).
  • 7. 11. - F.D. Roosevelt pobedio Deweya sa 432:99 elektora i dobio četvrti mandat predsednika SAD (ali umire u aprilu). Potpredsednik će biti Harry S. Truman.
  • 7. 11. - Niški incident: američki avioni mitraljirali sovjetsku kolonu a zatim je došlo i do vazdušne borbe - SAD uputile izvinjenje.
  • 7. 11. - U Beogradu štampan prvi broj lista "Glas", obnovljena prva tramvajska linija (Vukov spomenik - Elektr. centrala, sa 5 kola).
  • 8. 11. - Završena Bitka na Scheldtu: saveznici otvorili vodeni put prema luci Antwerpen - prvi konvoj stiže 29. novembra, nakon deminiranja luke. Kanađani su pretrpeli velike gubitke u borbama, u zemlji dolazi do regrutne krize.
  • 9-12. 11. - U Beogradu prvo zasedanje Velike antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije.
  • 10. 11. - Radio Beograd obnovio rad.
  • 10. 11. - Formalna nemačka predaja u Splitu, na palubi broda HMS Delhi.
  • 10. 11. - Brod USS Mount Hood natovaren sa 3.400 tona municije eksplodirao na ostrvu Manus (Papua Nova Gvineja) - 432 poginulih, velika šteta.
  • 11. 11. - ASNO Srbije osnovao Specijalni sud za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti (osim veleizdaje i pomaganja ratnih zločina, radi od sledećeg januara).
  • 11. 11. - Posle više od dve godine završava se Štrajk muzičara u SAD: nenamerna posledica je opadanje big bandova i dolazak vokalista u prvi plan.
Batinska bitka - deo spomenika
Polazak na Sremski front
  • 25. 11. - Počinje Kninska operacija u užem smislu.
  • 25. 11. - Najsmrtonosnija eksplozija V-2: kod robne kuće u londonskom kraju New Cross poginulo 168 ljudi.
  • 26. 11. - Heinrich Himmler naredio uništavanje krematorija u Auschwitzu, kako bi se uništili dokazi, ovog meseca je okončao i ubijanja gasom.
  • 27. 11. - Eksplozija RAF Fauld - između 3.500 i 4.000 tona bombi i municije eksplodiralo u Staffordshire-u, najveća eksplozija ikad u Engleskoj.
  • 27. 11. - Pored Norveške potopljen brod Rigel, stradala je 2.571 osoba, uglavnom ratnih zarobljenika (među njima i jugoslovenskih).
  • 29. 11. - Padom Skadra, cela Albanija je oslobođena od Nemaca.
  • 29. 11. - Rusi zauzeli Pečuj.
  • 29. 11. - Amerikanci potopili japanski nosač aviona Shinano, najveći ikad napravljen (ali s greškama).
  • 30. 11. - Pismo Miladina Popovića, sekretara OK KPJ za Kosmet, sa uputstvima za borbu protiv naoružanih bandi i pridobijanje naroda.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 30. 11./1. 12. - Masakr u Thiaroyeu: ubijeno je najmanje 35 Senegalskih strelaca koji su se pobunili u kampu kod Dakara.
  • 2. 12. - Balisti upali u Uroševac, izbačeni sutradan. Ovo se smatra početkom "kontrarevolucije" na Kosovu.
  • 3. 12. - Dekemvriana u Atini: krvoproliće na demonstracijama povodom naredbe za razoružanje gerilskih snaga - prethodnica građanskog rata između Vlade, koju je podržavala Velika Britanija, i Fronta nacionalnog oslobođenja. Sukobi u Atini traju celog meseca.
  • 4. 12. - Nakon jednomjesečnih borbi, postrojbe partizanskog 8. dalmatinskog korpusa oslobodile Knin, čime je oslobođena i južna Hrvatska.
  • 4. 12. - RAF-ovo bombardovanje Heilbronna odnosi 6.500 žrtava.
  • 6. 12. - Proradila pruga Beograd - Niš.
  • 7. 12. - Ustaše na zagrebačkom kolodvoru izvukle iz nemačkog transporta i streljale 39 ljotićevaca na čelu sa maj. Miloradom Mojićem.
  • 7. 12. - Čikaškom konvencijom osnovana Međunarodna organizacija civilne avijacija - ICAO (na snazi od 1947).
  • 7. 12. - Zemljotres Tōnankai u Japanu, praćen cunamijem i do 10 metara - preko 1.200 mrtvih.
  • 7/8. 12. - Desant NOVJ i CA preko Dunava kod Vukovara - poraženi nakon tri dana uz velike žrtve.
  • 8. 12. - 28. 12. - Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944., s pokušajem zauzimanja Tuzle.
  • 10. 12. - U New Yorku dodeljene prve Nobelove nagrade od 1939.
  • 10. 12. - Francuska i SSSR zaključili ugovor o savezu i uzajamnoj pomoći.
  • 13. 12. - Napad kamikaze na USS Nashville, poginula 133 člana posade.
  • 14. 12. - Osnovano izdavačko preduzeće "Prosveta".
  • 14. 12. - HMS Aldenham je poslednji britanski razarač potopljen u ovom ratu - naleteo je na minu kod Paga, stradalo 126 članova posade, kao i dvojica pripadnika NOVJ.
  • 15. 12. - Avion sa Glennom Millerom nestao po lošem vremenu iznad La Manša.
  • 15. 12. - Američka invazija filipinskog ostrva Mindoro - dobijene su važne avio-baze.
Ardenska ofanziva: američki položaj
  • 16. 12. - Počinje velika nemačka Ardenska ofanziva ("Poduhvat Straža na Rajni" ili Bitka na izbočini): iznenađenim saveznicima su naneseni veliki početni gubici.
  • 17. 12. - Saveznici zauzeli Faenzu, najbliže što su prišli Bologni pre zime.
  • 17. 12. - Masakr u Malmedyju: SS-ovci ubili 84 zarobljena Amerikanca - ista jedinica je počinila još nekoliko zločina ovih dana.
  • 18. 12. - Proboj njemačkog 21. korpusa iz okruženja u Crnoj Gori.
  • 18. 12. - Tajfun Cobra: tri američka razarača potonula od oluje u Filipinskom moru, 790 poginulih.
  • 19. 12. - Oslobođena Podgorica.
  • 19. 12. - Prvi broj pariskih novina Le Monde (zamenjuje Le Temps).
  • 19. 12. - Anglo-etiopski sporazum: Britanci se odriču nekih povlastica, pojašnjeno da je Etiopija saveznik a ne okupirano područje.
Frontovi u Evropi krajem godine
  • 20. 12. - Zapovest operativnog štaba NOV i PO KiM za "aktiviziranje" jedinica u čišćenju od raznih bandi na Kosmetu.
  • 22. 12. - Osnovana Vijetnamska narodna armija, komandant je Võ Nguyên Giáp.
  • 23. 12. - Posle uličnih borbi balisti odbijeni od Gnjilana.
  • 23. 12. - Ardenska ofanziva: vreme se popravlja, što omogućava savezničke vazdušne udare.
  • 24. 12. - U Novom Sadu izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom jeziku "Sabad Vajdašag", koji je u septembru 1945. promenio naziv u "Mađar so". Istog dana u Prištini prvi broj lista "Jedinstvo".
  • 24. 12. - Prva posleratna izložba u beogradskom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", prihod namenjen ranjenim oslobodiocima.
  • 24. 12. - U La Manšu potopljen Léopoldville sa 819 ljudi, uglavnom američkih vojnika.
  • 26. 12. - Bitka za Budimpeštu: sovjetske i rumunske trupe zatvorile obruč - opsada traje do februara.
  • 26. 12. - Deblokirane američke snage kod Bastogne-a.
  • 26 - 28. 12. - Bitka kod Garfagnana ili Operacija Wintergewitter: uspešan osovinski napad na zapadnom delu Gotske linije u Italiji.
  • 30. 12. - Nemci ispalili na Luksemburg prve granate iz supertopa V3.
  • 31. 12. - Osnovano Udruženje književnika Srbije.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

1944. u temama[uredi | uredi kod]

Rukovodstvo zemlje (vlada u izbeglištvu; Demokratska Federativna Jugoslavija):

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Svibanj/Maj[uredi | uredi kod]

Lipanj/Jun[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1944.

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Takođe pogledati[uredi | uredi kod]

Literatura/Spoljne veze[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

  1. "Kolo", 19. feb. 1944
  2. "Kolo", 11. mart 1944
  3. "Srpski narod", 11. mart 1944
  4. Memorandum Živka Topalovića, avgust 1944. znaci.net
  5. "Kolo", 18. mart 1944
  6. Benchmarks: March 17, 1944: The most recent eruption of Mount Vesuvius. earthmagazine.org
  7. Prologue. freeterritorytrieste
  8. The Deportation of the Hungarian Jews Arhivirano 2018-07-05 na Wayback Machine-u. scrapbookpages.com
  9. "Srpski narod", 27. maj 1944
  10. "Srpski narod", 3. juna 1944
  11. "Srpski narod", 24. juna 1944, str. 3 i 4
  12. "Srpski narod", 1. jula 1944