20. novembra

20. novembra/studenog (20. 11.) je 324. dan godine po gregorijanskom kalendaru (325. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 41 dana.

Događaji

284. – Dioklecijan izabran za Rimskog imperatora.
284. – Vojskovođa Dioklecijan, porijeklom Ilir, rodom iz mjesta Diokle kod Salone, izabran za rimskog imperatora.
1272. – Princ Edward biva okrunjen za kralja Engleske (nakon smrti njegovog oca Henryja III..
1531. – Zemaljskim mirom iz Kappela propisano je konfesionalno cijepanje Švicarske. Odluka o vjeri prepuštena je svakom kantonu. Katolici su ipak bili u prednosti jer su 11. listopada kod Kappela pobijedili züriške reformatore.
1818. – Južnoamerički revolucionar i državnik Simón Bolívar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.
1894. – Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorevich Rubinstein, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19.vijeka.
1925. – Umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske književnosti. Romanom "Rat i mir" stvorio je tip romana "vremena i prostora" (roman-epopeja). Umjetnik analitičar zaokupljen je moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao književni estetičar zalaže se za didaktičku umjetnost za narod ("Ana Karenjina", "Sevastopoljske priče", "Narodne priče", "Šta je umjetnost").
1910. – Meksička revolucija: Francisco I. Madero se proglasio predsjednikom te pozvao na revoluciju i svrgavanje meksičke vlade.
1914. – Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svjetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je, kao oficir, Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji.
1917. – Ukrajina je proglašena republikom.
1917. – U bici kod Kanbreja u Prvom svjetskom ratu Britanci su prvi put u borbu uključili veći broj novog oružja - 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916.
1923. – Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.
1924. - U Turskoj je ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lozani posle Prvog svjetskog rata, podeljena između nekoliko država.
1925. – Rođena je ruska balerina Maya Plisetskaya, zvijezda Boljšoj teatra gotovo pola vijeka. Sa 11 godina pocela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.
1945. – započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u Nurembergu.
1945. – U Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovječanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.
1945. – Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu zapreseljenje šest miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Njemačku.
1947. – princess Elizabeta se udala za poručnika Philipa Mountbattena u Westminsterskoj Opatiji u Londonu.
1952. – Prvi zvanični putnički let preko Severnog pola iz Los Anđelesa u Kopenhagen.
1959. – Generalna skupština UN-a je usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i pol.
1959. – U Stockholm su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).
1966. – premijera kazališne predstave Cabaret u New Yorku.
1975. – Umro španski diktator Francisco Franco, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Dva dana kasnije Huan Karlos postao je kralj Španije.
1979. – Oko 200 suni muslimana se pobunilo u Saudijskoj Arabiji tokom hadža u Meki i uzelo za taoce oko 6.000 hadžija. Saudijska vlada je ugušila ustanak uz pomoć francuskih specijalaca.
1980. – U Kini je počelo suđenje "četvoročlanoj bandi", koju je predvodila Đang Ching, udovica predsjednika Mao Cedunga. Oni su optuženi za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije 1966 - 76.
1983. – 100 millijuna ljudi je gledalo kontroverzni TV-film "Dan poslije". Film oslikava početak nuklearnog rata.
1985. – Američka softverska kompanija Microsoft je pustila u prodaju novi operativni sistem za personalne računare Windows 1.0.
1994. – vlada Angole i UNITA-ini pobunjenici u Zambiji potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina (no, 1995. se lokalne borbe nastavljaju).
1995. – Na predsjedničkim izborima u Poljskoj kandidat levice, bivši komunista Aleksandar Kvašnjevski pobijedio je dotadašnjeg šefa države Leha Valensu.
1998. – lansirana Zarya, prvi modul Međunarodne Svemirske Postaje.
1998. – Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.
1998. – talibanski sud u Afganistanu oslobodio Osamu bin Ladena optužbe za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji.
1999. – NR Kina lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu.
2001. – Prvi predsjednik Predsjedništva BiH i osnivač i dugogodišnji lider SDA Alija Izetbegović dobio međunarodnu nagradu Islamska ličnost godine.
2001. – Na opštim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobijedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.
2002. – Savjet za radiodifuziju Turske predložio je državnom radiju i televiziji da počnu sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurdskom jeziku, što je korak napred ka članstvu u EU.
2003. – detonirano nekoliko bombi u turskom Istanbulu. Bombe su uništile Britanski konzulat.
2003. – Michael Jackson uhićen zbog navodnog seksualnog iskorištavanja maloljetnika.
2003. – U eksploziji automobila bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske banke HSBC, poginulo je 27 osoba, među kojima je i generalni konzul Velike Britanije Rodžer Šhort, a više od 450 ljudi je povrijeđeno.
2003. – Umro bivši predsjednik Centralnoafričke Republike Dejvid Dacko (73), kojeg je sa vlasti svrgnuo diktator Žan-Bedel Bokasa.
2003. – U Beogradu je umro poznati fotoreporter i fotograf Radivoje Vican Vicanović (56).
2004. – Predsjednik Šri Lanke Čandrika Kumaratunga ukinuo je 28-godišnji moratorijum na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.
2005. – Umro američki pjevač i tekstopisac Kris Vajtli. Svoj prvi album "Living with the law" objavio je 1991. godine.
2006. – Umro američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za životno djelo.
2009. – Umrla švedski sopran i svjetski poznata operska zvijezda Elizabet Soderstrom.

Rođenja

1602. – Otto von Guericke, njemački fizičar i izumitelj (u. 1686.).
1625. – Paulus Potter, nizozemski slikar (u. 1654.).
1761. – papa Pio VIII (u. 1830.).
1834. – Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar (u. 1911.).
1853. – Oskar Potiorek, austrijski general (u. 1933.).
1858. – Selma Lagerlöf, švedska književnica (u. 1940.).
1864. – Erik Axel Karlfeldt, švedski pisac (u. 1931.).
1889. – Edwin Hubble, američki astronom (u. 1953.).
1901. – José Andrade, urugvajski fudbaler. (u.1957).
1902. – Mihail Suslov, ideolog KP SSSR (u.1982).
1903. – Aleksandra Danilova, ruska balerina.
1904. – Yevgenia Ginzburg, ruska književnica (u. 1977).
1912. – Otto von Habsburg, njemački političar.
1914. – Emilio Pucci, talijanski modni kreator (u. 1992.).
1917. – Robert Byrd, američki političar poznat po dugovječnosti službe u Senatu (u. 2010.).
1923. – Nadine Gordimer, južnoafrička književnica.
1925. – Robert F. Kennedy, američki političar i pravnik (u. 1968.).
1925. – Maja Plissezkaja, sovjetska plesačica.
1936. – Stevan Gardinovački, srpski pozorišni, televizijski i filmski glumac (u. 2011.).
1937. – René Kollo, njemački tenor.
1938. – Toma Zdravković, srpski pevač narodne muzike (u. 1991.).
1946. – Kiril I., moskovski patrijarh.
1948. – Barbara Hendricks, sopranistica.
1953. – Halid Bešlić, najpoznatiji bosanski pjevač narodne muzike.
1956. – Bo Derek, američka glumica i manekenka.
1960. – Cathy Moriarty, američka glumica.
1962. – Gerardo Martino (Tata Martino), argentinski nogometni trener i igrač.
1963. – Timothy Gowers, engleski matematičar.
1963. – Ming-Na Wen, glumica ("Hitna služba").
1965. – Mike D, američki glazbenik (Beastie Boys)
1970. – Edvin Liverić, hrvatski glumac.
1976. – Francisco Rufete, španjolski nogometaš.
1979. – Bojana Popović-Petrović, bivša crnogorska, jugoslovenska rukometašica, srpskog porijekla.
1979. – Arpad Šterbik, srpsko-španjolski rukometni golman i reprezentativac mađarskog porijekla.
1988. – Dušan Tadić, srpski nogometaš.
1990. – Luka Stepančić, hrvatski rukometaš.
1996. – Blaž Janc, slovenski rukometaš.

.

Smrti

1612. – John Harington, engleski pisac (r. 1561.).
1758. – Johan Helmich Roman, švedski skladatelj (r. 1694.).
1894. – Anton Rubinstein, ruski pijanist i skladatelj (r. 1829.).
1910. – Lav Tolstoj, ruski romanopisac (r. 1828.).
1925. – engleska kraljica Alexandra (r. 1844.).
1937. – Ivo Badalić, hrvatski glumac i redatelj (r. 1890.).
1945. – Francis William Aston, engleski kemičar (r. 1877.).
1950. – Francesco Cilea, talijanski skladatelj (r. 1866.).
1975. – Francisco Franco, španjolski diktator (r. 1892.).
1978. – Vasilisk Gnedov, ruski pjesnik (r. 1890.).
1978. – Giorgio de Chirico, talijanski slikar (r. 1888.).
1991. – Anton Stipančić, hrvatski stolnotenisač (r. 1949.).
1991. – Siniša Glavašević, hrvatski novinar, publicist i prozaik (r. 1960.).
1991. – Igor Kačić, najmlađa žrtva pokolja na Ovčari (r. 1975.).
2000. – Kalle Päätalo, finski pisac (r. 1919.).
2003. – David Dacko, prvi predsjednik Centralnoafrička republika (r. 1930.).
2003. – Kerem Yılmazer, turski glumac (r. 1945.)
2006. – Robert Altman, američki redatelj, scenarist i producent (r. 1925.).
2012. – Ivan Kušan, hrvatski književnik i akademik (r. 1933.).
2015. – Vlatko Dulić, hrvatski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac i kazališni redatelj (r. 1943.).

.

Praznici i dani sećanja

Meksiko: Godišnjica Revolucije (1910.).
UNICEF: Dan Djece.
Transrodni Dan sjećanja.
Dan Sandžaka (1943. osn. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka).
Aranđelovdan

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar