Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Fin de siècle ( fra. "kraj vijeka", također fin-de-siècle), je društveni izraz koji se koristi u kulturi i historiji ideja za opis specifičnog mentaliteta s kraja 19. vijeka, često korišten i za opis neoromanike koja se u umjetnosti i književnost bavila tjeskobom kraja vijeka, umorom društva, nervozom i dosadom. Ovaj mentalitet se obično povezuje i sa simbolizmom. Taj period se općenito smatrao vremenom društvene degeneracije, ali istovremeno i vremenom sa nadom za novi početak. "Duh" fin de sièclea često se odnosi na kulturne osobine koje su prepoznate kao istaknute u 1880-ima i 1890-ima, uključujući dosadu, cinizam, pesimizam i "široko rasprostranjeno uvjerenje da civilizacija vodi dekadenciji".
Izraz je vjerojatno prvi koristio Paul Bourget a koji se brzo širi kroz društvene debate o tadašnjem vremenu. Arthur Schopenhauer i Eduard von Hartmann su bili poznati filozofi tog doba i utjecali su na pesimističko raspoloženje u književnim i umjetničkim krugovima.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

Aktualni događaji
- 9. 10. – potpisan mirovni plan za Gazu između Trumpa i Netanyahua. Situacija je ipak još uvijek vrlo nestabilna.
- Nobelove nagrade 2025. slavile su otkrića i djela koja se protežu od kvantne fizike do apokaliptične književnosti. U znanosti su nagrađena istraživanja kvantnih krugova, poroznih materijala MOF i imunoloških mehanizama koji sprječavaju samouništenje tijela. U humanističkom i društvenom području priznanje je pripalo mađarskom piscu Lászlóu Krasznahorkaiju, venezuelanskoj aktivistkinji Maríji Corini Machado te ekonomistima Mokyru, Aghionu i Howittu za njihove analize o ulozi inovacija u gospodarskom rastu.
- 18. 9. – Australska vlada službeno je objavila novi cilj smanjenja štetnih gasnih emisija do 2035.: 62–70% manje u odnosu na razine iz 2005. godine.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: James Watson · Tchéky Karyo · Kim Yŏng-nam · Dick Cheney · Tomiichi Murayama · Diane Keaton · Halid Bešlić
Na današnji dan
- 1889. – Nakon svrgavanja cara Pedra II, maršal Deodoro da Fonseca proglasio Brazil republikom.
- 1916. – Od posljedica srčanih problema u Švicarskoj preminuo poljski pisac Henryk Sienkiewicz (na slici), autor romana Quo Vadis i dobitnik Nobela za književnost 1905. godine.
- 1920. – U Ženevi održano prvo zasjedanje Lige naroda, koje je svečano otvorio Woodrow Wilson. Iako je sudjelovala 41 zemlja, Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Njemačka nisu prisustvovale.
- 1959. – Richard Hickock i Perry Edward Smith hladnokrvno pobili obitelj Clutter u Holcombu, KS, što će inspirirati slavni nefiktivni roman Hladnokrvno ubojstvo američkog pisca Trumana Capotea.
- 1983. – Nakon godina neuspjelih pregovora, proturski sjever zemlje jednostrano proglasio Tursku Republiku Sjeverni Kipar koju danas priznaje samo Turska.
Slika sedmice
|
Milena Zupančič (Jesenice, 1946.) u Shakeaspearovom "Macbethu" u slici iz 2009. William Shakespeare (1564. – 1616.) je napisao The Tragedy of Macbeth vjerovatno oko 1603. a drama je prvi put izvedena vjerovatno oko 1606., tj. tri godine poslije smrti kraljice Elizabete I Tudor, kada je autor imao 42. godine. Shakespeareov prvi izvor za priču su "Holinshedove kronike" (Holinshed's Chronicles, 1587.) u kojima se spominje Mac Bethad od Škotske, takozvani "Crveni kralj", umro 15. augusta 1057. u Lumphananu (Aberdeenshire), teško ranjen od Malkolma Kanmorea, njegovog neprijatelja i saveznika od earla Siwarda od Northumbrije i engleskog kralja Edwarda III. od Wessexa. Tragedija kazuje o sudbini Macbetha, hrabroga škotskoga vojvode u službi kralja Dankana, koji susreće tri vještice što mu proreknu da će postati kralj. Ponesen slavoljubljem i nagovoren od svoje žene, lady Macbeth, on ubija kralja Dankana i preuzima prijestolje. Postavši vladar, muče ga grižnja savjesti i strah od gubitka vlasti. Njegova tiranija u Škotskoj izaziva bunu koju predvode škotski plemić Macduff i Malkolm, sin Dankanov. Napokon, Macbeth biva ubijen od Macduffa, a red se vraća u Škotsku. Autor: Roman Avdagić |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 65.921.866 članaka, od čega je 461.186 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 299.943 korisnika, od čega je 427 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održava se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik