Glavna stranica

Dobrodošli na srpskohrvatsku Wikipediju, slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati. 435,173 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Umjetnost Biografije Geografija

Historija Matematika Nauka

Društvo Tehnologija ostalo...

Dobro došli na Wikipediju srpskohrvatskog jezika, slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati. Na Vama je da odlučite hoćete li pisati ćirilicom ili latinicom! Wikipedia je slobodna enciklopedija na više od 200 jezika. Broj članaka na ovoj Wikipediji u ovome momentu je 435,173. Svi dokumenti u Wikipediji su zaštićeni Licencom za slobodnu dokumentaciju GNU-a i kao takve svako ih može mijenjati i korigovati. U slučaju da ste ustanovili nepravilnosti na srpskohrvatskoj Wikipediji, obratite se nekom od administratora.

Добро дошли на Википедију српскохрватског језика, слободну енциклопедију коју свако може уређивати. На Вама је да одлучите хоћете ли писати ћирилицом или латиницом! Википедија је слободна енциклопедија на више од 200 језика. Број чланака на овој Википедији у овом моменту је 435,173. Сви документи у Википедији су заштићени Лиценцом за слободну документацију ГНУ-а и као такве свако их може мењати. У случају да сте установили неправилности на српскохрватској Википедији обратите се неком од администратора.

Izabrani članak Deportacija stanovništva Latvije Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu, poznato jednostavno i kao Sovjetske deportacije (ruski Депортации народов в СССР, ukrajinski Депортація народів у СРСР, bjeloruski Дэпартацыі ў СССР tj. Deportacije naroda u SSSR-u; poljski Zesłania w ZSRR, tj. Egzil u SSSR-u; litvanski Sovietiniai trėmimai; latvijski Padomju deportācijas, tj. Sovjetske deportacije) odnosi se na razdoblje tijekom vladavine Josifa Staljina, od 1930-ih do 1952., kada je SSSR vršio praksu prisilnog raseljavanja i razmjene stanovništva koji se mogu razvrstati u sljedeće kategorije: deportacije "anti-sovjetskih" skupina, tzv. "neprijatelja radnika"; etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti, kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici te tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a; transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se "izmiješale" razne republike i time pojačao njihov "sovjetski" karakter. NKVD-ove procedure prilikom deportacija su uglavnom bile standardne: naoružani agenti opkolili bi rano ujutro ili usred noći neko selo, dali porodici 15-20 minuta da se pakira, ukrcali ih na kamione odakle bi bili ih odvezli do obližnje željezničke stanice gdje su ukrcani u vagone za stoku odakle su poslani u centralnu Aziju ili Sibir, ovisno o svakoj skupini. (Čitav članak...) Recentno izabrani: Fitna · UEFA Euro · Edvard Beneš Arhiva · Više izabranih članaka... Na današnji dan... 1371. – Srpske snage kralja Vukašina doživjele su katastrofalan poraz od Osmanlija u Maričkoj bitci. 1617. – Nakon dogovora u Parizu, habsburški nadvojvoda i budući car Ferdinand obvezao se da će protjerati uskoke iz Senja. 1687. – Predvođene duždom Francescom Morosinijem, mletačke trupe bombardirale osmanske trupe stacionirane u Ateni, pri čemu je djelomično oštećen slavni Partenon. 1960. – Kubanski vođa Fidel Castro (na slici u zgradi Ujedinjenih naroda) održao najduži govor u historiji Ujedinjenih naroda, u trajanju od 4 sata i 29 minuta. 1968. – U Pravdi objavljen članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", koji je predstavljao javno objavljivanje vanjskopolitičke, Brežnjevljeve doktrine. Ostali događaji: 25.9. • 26.9. • 27.9.

Novosti i događanja Andrej Plenković U Republici Srpskoj, uprkos zabrani od strane Ustavnog suda BiH, održan referendum kojim se 99,10 % građana izjasnilo da se 9. januar nastavi javno obliježavati kao Dan Republike Srpske. Na izborima za Državnu dumu Rusije pobijedila vladajuća stranka Jedinstvena Rusija koja je povećala broj zastupnika u odnosu na prethodni mandat. Na izborima za Zastupnički dom Berlina teško poražena stranka CDU njemačke kancelarke Angele Merkel, a prvi put izabrani predstavnici antiimigrantske stranke AfD. Stan Vavrinka je osvojio Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu 2016. savladavši u finalu Novaka Đokovića. Na izvanrednim izborima za hrvatski Sabor relativnu većinu uvjerljivo osvojila Hrvatska demokratska zajednica na čelu sa Andrejem Plenkovićem (na slici), dok je poražena Narodna koalicija na čelu sa SDP-om i bivšim premijerom Zoranom Milanovićem; za trećeplasirani Most nezavisnih lista na čelu sa Božom Petrovom se očekuje da će ponovno odlučivati o sastavu nove vlade. Njemačka teniserka Angelique Kerber pobjedom nad Karolinom Pliškovom u finalnom meču osvojila Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu i osigurala 1. mjesto na WTA-inoj listi najboljih teniserki, postavši 27. i najstarija teniserka kojoj je to uspjelo. Arhiva · Uredi Aktualnosti na Wikipediji 26. 9. 2016. – Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 435 000 članaka! 15. 7. 2016. - Na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije. 8. 7. 2013. – Na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku uvedene nove korisničke razine: autopatroleri, patroleri, vraćači i premještači datoteka. 3. 6. 2013. – Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku dobila novi logo. 27. 3. 2013. – U člancima i drugim sadržajima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku se mogu koristiti određeni podaci sa projekta Wikidata. 6. 3. 2013. – Počelo postavljanje opcije međujezičnih linkova na wikipedijske članke preko projekta Wikidata. Uredi

Izabrana slika Slika nedjelje Komodski varan.

Sadržaj Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija Društvene nauke: antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija Politika, pravo i društvo: država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam Religija i mitologija: ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape Liste: biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati Primenjene nauke i tehnike: alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport Životna svakodnevica i slobodno vrijeme: enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi Umjetnost i kultura: arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija uredi-уреди

Sestrinski projekti Wikimedijini sestrinski projekti: Wikipedia je slobodna enciklopedija kojom upravlja Fondacija Wikimedia. Ovdje se nalaze svi Wikimedijini projekti: W(j)ečnik Rječnik i tezarus Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiteka Slobodna biblioteka Wikivrste Popis vrsta Wikivijesti Slobodni izvor vijesti Ostava Multimedijalno skladište Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata