Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Age of Mythology je videoigra strategije u stvarnom vremenu iz 2002. godine koju je razvio Ensemble Studios, a objavio Microsoft Game Studios za Microsoft Windows i Mac OS X. Kao spin-off serije Age of Empires, Age of Mythology crpi dio inspiracije iz mitologije i legendi Grka, Egipćana i Nordijaca, a ne iz stvarnih historijskih događaja. Mnogi elementi igranja slični su serijalu Age of Empires, dok mitološka stvorenja i natprirodne moći igranje podižu izvan područja realizma. Kampanja prati atlantskog admirala Arkantosa, koji je prisiljen putovati kroz zemlje tri kulture u igri, loveći kiklopa koji je u savezu s Posejdonom protiv Atlantide.
Age of Mythology bila je komercijalno uspješna igra, dostigavši platinasti tiraž četiri mjeseca nakon izlaska i prodavši preko milion primjeraka. Godine 2003. uslijedio je ekspanzijski paket, Age of Mythology: The Titans. Adaptacija u vidu društvene igre pod nazivom Age of Mythology: The Boardgame, objavljena je 2003. godine od strane firme Eagle Games. Dana 8. maja 2014. godine, Age of Mythology: Extended Edition je objavljen za Windows putem Steama. Nakon toga uslijedio je drugi ekspanzijski paket, Age of Mythology: Tale of the Dragon, objavljen 28. januara 2016. godine. Dana 4. septembra 2024. godine, objavljen je remaster, Age of Mythology: Retold.
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?

Aktualni događaji
- 17. 11. – Izbio je veliki požar u Vjesnikovom neboderu u Zagrebu (na slici). Unutrašnjost zgrade potpuno je uništena, a požar se gasio satima. Naknadno je objavljeno da će se zgrada srušiti.
- 9. 10. – potpisan mirovni plan za Gazu između Trumpa i Netanyahua. Situacija je ipak još uvijek vrlo nestabilna.
- Nobelove nagrade 2025. slavile su otkrića i djela koja se protežu od kvantne fizike do apokaliptične književnosti. U znanosti su nagrađena istraživanja kvantnih krugova, poroznih materijala MOF i imunoloških mehanizama koji sprječavaju samouništenje tijela. U humanističkom i društvenom području priznanje je pripalo mađarskom piscu Lászlóu Krasznahorkaiju, venezuelanskoj aktivistkinji Maríji Corini Machado te ekonomistima Mokyru, Aghionu i Howittu za njihove analize o ulozi inovacija u gospodarskom rastu.
- 18. 9. – Australska vlada službeno je objavila novi cilj smanjenja štetnih gasnih emisija do 2035.: 62–70% manje u odnosu na razine iz 2005. godine.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Tom Stoppard · Branko Ivanda · James Watson · Tchéky Karyo · Kim Yŏng-nam · Dick Cheney · Tomiichi Murayama · Diane Keaton
Na današnji dan
- 1546. – Rodio se danski astronom Tycho Brahe, jedan od najznačajnijih astronoma u historiji, poznat po izrazito preciznim astronomskim i planetarnim promatranjima.
- 1885. – U Gospiću se rodio hrvatski slikar Miroslav Kraljević, jedan od velikana hrvatskog impresionizma.
- 1911. – Norveški istraživač Roald Amundsen (na slici) i njegov istraživački tim postaju prvi ljudi koji su došli do Južnog pola.
- 1940. – Naučnici na Berkelyju u Kaliforniji prvi uspješno proizveli radioaktivni plutonij.
- 2003. – Pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf preživio pokušaj bombaškog napada; bio je to treći pokušaj atentata u njegovoj četverogodišnjoj vladavini.
Slika sedmice
|
Alosaurus (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus. Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa kandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri kandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara. Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 10 i 15 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.Maksimalna velicina je dostizala 14 m. Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl. Charles R. Knight, 1904. godine |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 66.089.804 članka, od čega je 461.238 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 307.473 korisnika, od čega je 421 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održava se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik