Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Nausikaja iz Vjetrovite doline (japanski 風の谷のナウシカ; Kaze No Tani No Naushika; engleski Nausicaä of the Valley of the Wind) je japanska fantastična manga, kao i znanstveno-fantastični anime film iz 1984., a autor oba djela je Hayao Miyazaki. Radnja se vrti oko junakinje iz naslova koja živi u budućnosti, kada je svijet opustošen i pretvoren u negostoljubivo mjesto. Film je drugo dugometražno Miyazakijevo ostvarenje koje je steklo veliku reputaciju, te jedan od njegovih ozbiljnijih i tmurnijih priča.
Nausikaju je u japanskim kinima vidjelo 914.800 gledatelja te je Miyazakiju donijela svjetsku slavu a profit je iskorišten radi oformiranja studija Ghibli. U počast ovom filmu, serija Zvjezdane staze: Nova generacija nazvala je jednu vrstu izvanzemaljaca "Nausikanci". Miyazaki je osobno animirao ili barem dizajnirao velik dio scena u filmu.
U časopisu Animage, Nausikaja iz vjetrovite doline je 1985. završila na prvom mjestu na listi najboljih animea godine, sa 3.823 glasa, dok je glavna junakinja u istom izdanju proglašena najboljim ženskim likom u animeu. U britanskom časopisu Total Film, Nausikaja je zauzela visoko 37. mjesto na popisu 50 najboljih animiranih ostvarenja svih vremena.
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?

Aktualni događaji
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina (na slici) iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- 16. marta – Na 98. dodjeli Oscara trijumfirao film One Battle After Another Paula Thomasa Andersona, koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je Ryan Coogler nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su Sean Penn (sporedna) i Michael B. Jordan (glavna uloga), odnosno Amy Madigan (sporedna) i Jessie Buckley (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je norveški film Affeksjonsverdi, dok je KPop Demon Hunters dobio nagradu za najbolji animirani film.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
Na današnji dan
- 1204. – Usred Četvrtog križarskog rata, križarska vojska opljačkala i uništila Konstantinopol, čime je privremeno ukinuto Bizantsko, a utemeljeno Latinsko Carstvo.
- 1742. – U Dublinu je premijerno izveden oratorij Mesija, najznačajnije i najpoznatije djelo njemačkog baroknog kompozitora, Georga Friedricha Händela.
- 1906. – Rodio se irsko-francuski pisac, filozof i nobelovac, Samuel Beckett (na slici), jedan od velikana teatra apsurda te autor drame U očekivanju Godota.
- 1943. – U sklopu Drugog svjetskog rata otkrivena je masovna grobnica poljskih ratnih zarobljenika u Katinjskoj šumi, što je izazvalo političku krizu između poljske vlade u egzilu i Sovjetskog Saveza, koji je negirao odgovornost.
- 1964. – Afroamerički glumac Sidney Poitier nagrađen je Oscarom za najbolju mušku ulogu u filmu Poljski ljiljani, postavši tako prvi Afroamerikanac kojemu je uručen Oscar.
Ostali događaji: 12. aprila · 13. aprila · 14. aprila
Slika sedmice
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.073.288 članaka, od čega je 461.556 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 342.103 korisnika, od čega je 379 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik
