1991
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1960-e 1970-e 1980-e – 1990-e – 2000-e 2010-e 2020-e |
Godine: | 1988 1989 1990 – 1991 – 1992 1993 1994 |
Gregorijanski | 1991 MCMXCI |
Ab urbe condita | 2744 |
Islamski | 1411 – 1412 |
Iranski | 1369 – 1370 |
Hebrejski | 5751 – 5752 |
Bizantski | 7499 – 7500 |
Koptski | 1707 – 1708 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2046 – 2047 |
- Shaka Samvat | 1913 – 1914 |
- Kali Yuga | 5092 – 5093 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4627 – 4628 |
- 60 godina | Yin Metal Koza (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11991 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1991 (MCMXCI) bila je, po gregorijanskom kalendaru, redovna godina koja počinje u utorak, 991. godina po redu u 2. mileniju, 91. godina u 20. veku i 2. godina u deceniji 1990-ih godina. Ova se godina obično smatra poslednjom godinom Hladnog rata, koji je počeo 1940-ih. Te godine Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika raspao se na petnaest nezavisnih država. Uz dozvolu Ujedinjenih nacija, koalicione snage sastavljene od 34 države vodile su rat protiv Iraka, koji je 1990. napao i okupirao Kuvajt. Taj će se sukob nazvati Prvim zalivskim ratom i označiće početak dugotrajnog i snažnog vojnog prisustva Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom Istoku.
U jugoistočnoj Evropi, konflikt između vlasti različitih jugoslovenskih republika prerastao je u oružane sukobe i rezultirao raspadom. Hrvatska i Slovenija proglasile su nezavisnost, a Makedonija i Bosna i Hercegovina objavile su da ih u tome nameravaju slediti. Krajem godine poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković podneo je ostavku. U međuvremenu su se dogodili i prvi ratni zločini, koji su te godine kulminirali nakon pada Vukovara.
Na polju filma, 1991. godina donijela je nekoliko znakovitih ostvarenja. Film The Silence of the Lambs s Anthonyjem Hopkinsom i Jodie Foster pomeo je konkurenciju na dodjeli Oscara te je postao prvi horor film u historiji nagrađen nagradom za najbolji film. Iste godine, Oliver Stone izdaje svoj kultni film JFK, koji analizira situaciju nakon atentata na predsjednika Kennedyja, s Kevinom Costnerom, braća Coen ostvaruju svoj prvi pravi uspjeh s filmom Barton Fink dok je na polju animiranog filma nesumnjivo najznakovitije izdanje Disneyjev Beauty and the Beast. Najuspješnije muzičko ostvarenje te godine bila je balada "(Everything I Do) I Do it For You" Bryana Adamsa, a među pet najuspješnijih pjesama te godine spadaju i "Wind of Change" grupe Scorpions i alternativna rock pjesma "Losing My Religion" benda R.E.M. Na Eurosongu održanom u Rimu pobjedila je Švedska.
1991: 1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12 Rođenja • Smrti |
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Devalvacija dinara sa 7 na 9 za nemačku marku.
- 4. 1. - Osnovan Sekretarijat unutrašnjih poslova Krajine, na čelu sa Milanom Martićem.
- 8. 1. - Savezni zvaničnici izjavili da je srpska skupština 28. 12. odobrila upad u monetarni sistem (izdavanje novog novca u vrednosti 1,8 milijardi dolara), Svetska banka upozorava da bi zemlja mogla ostati bez kredita[1][2].
- 9. 1. - Predsjedništvo SFRJ usvojilo Naredbu kojom izričito naređuje rasformiranje svih nelegalnih oružanih sastava na teritoriji Jugoslavije (prvi rok 19. 1., Slovenija i Hrvatska kažu da su njihovi sastavi legalni).
- 9. 1. - Rezolucija muslimanskih intelektualaca Bosne i Hercegovine - ističe se "zasebnost i suverenost" Muslimana i "posebni značaj" SDA[3].
- 10. 1. - Na sastanku Predsedništva, republičkih lidera i saveznog premijera, Slobodan Milošević zvanično izjavio da će zahtevati promenu granica ako Jugoslavija postane konfederacija nezavisnih republika[4].
- 11. 1. - Konstituisana višestranačka skupština u Srbiji.
- 11 - 13. 1. - Siječanjski događaji u Litvi - u neuspjeloj intervenciji sovjetske vojske gine 14 civila.
- 12. 1. - Kongres SAD predsjedniku George H.W. Bushu odobrio upotrebu vojne sile u svrhu istjerivanja iračkih snaga iz Kuvajta, čime su stvoreni preduvjeti za formalni početak zaljevskog rata.
- 13. 1. -
Jugoslovenski vaterpolisti osvojili svetsko zlato u Pertu, Australija.
- 14. 1. - Savezni ustavni sud poništio ključne delove slovenačke deklaracije suvereniteta i srbijanski zakon kojim se uvode prepreke na trgovinu sa Slovenijom i Hrvatskom.
- 17. 1. - Zaljevski rat počinje intenzivnim bombardiranjem iračkih ciljeva ("Pustinjska oluja"); istog dana Irak ispaljuje prve Scudove na Izrael.
- 17. 1. - Harald V je novi kralj Norveške.
- 19. 1. - Povišena gotovost slovenačke i hrvatske policije/redarstva i teritorijalne obrane, raspoređeni oko ključnih objekata.
- 20. 1. - Prijedlog "vojnog pakta" između Slovenije i Hrvatske[5] - u slučaju intervencije JNA u bilo kojoj republici, obe će proglasiti nezavisnost (objavljeno 8. 2.).
- 23. 1. - Savezni sekretarijat narodne odbrane upozorava da će povisiti borbenu gotovost ako se ne izvrši naređenje od 9. 1.
- 24. 1. - Hrvatska odbija razoružati svoju paravojnu policiju, uprkos prijetnji JNA[6].
- 24. 1. - Tajni sastanak Milošević-Kučan - Slovenija može napustiti SFRJ[7], Srbi imaju pravo živjeti u jednoj državi[8].

- 25. 1. - TV Beograd emitovala tajni film u kome se iznose tvrdnje o ilegalnom uvozu oružja u Hrvatsku, planiranju napada na oficire JNA i vođenju nemilosrdnog rata ("afera Špegelj")[9].
- 25. 1. - Makedonsko Sobranje usvojilo deklaraciju o suverenosti.
- 25 - 26. 1. - U Beogradu održan sastanak saveznog Predsedništva i hrvatskog vođstva - obostranim ustupcima izbegnut konflikt[10].
- 26. 1. - Monika Seleš najmlađa pobednica Australian Open-a (ovo je godina njene dominacije).
- 26. 1. - U Somaliji zbačen Mohamed Siad Barre - ovo je i pad Somalske Demokratske Republike, nacionalne vlade praktično neće biti do 2006.
- 30. 1. - Vojni sud izdao nalog za privođenje Martina Špegelja, hrvatskog ministra obrane; Hrvatska smatra da su optužbe isfabrikovane.
- 31. 1. - Hrvatska delegacija napustila proširenu sednicu Predsedništva SFRJ zbog prisustva JNA.
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Iz Sabora Hrvatske se povuklo 11 zastupnika srpske nacionalnosti.
- 2. 2. - JNA kaže da Hrvatska nije ispunila obećanje da će razoružati policijsku rezervu i uhapsiti Špegelja.
- 2. 2. - Kancelarija mađarskog premijera potvrdila da je jedna mađarska firma isporučila malu pošiljku mašinki u Jugoslaviju (Hrvatsku) prethodnog oktobra, prema porudžbini iz treće zemlje[11].
- 4. 2. - U Beogradu osnovana Delta holding.
- 7. 2. - Na sednici proširenog Predsedništva SFRJ u Beogradu Janez Drnovšek izjavio da će Slovenija i formalno pokrenuti postupak "razdruživanja" od Jugoslavije. Na primedbu Vasila Tupurkovskog da "u slučaju izlaska iz Jugoslavije makar jedne republike, SFRJ više ne postoji", Milošević odgovara "Malo morgen!"[12].
- 7. 2. - Položio zakletvu Jean-Bertrand Aristide, prvi demokratski izabran predsednik Haitija.
- 7. 2. - Privremena IRA izvela minobacački napad na 10 Downing Street, sedište britanskog premijera, tokom zasedanja vlade - niko od njih nije povređen.
- 8. 2. - Treća runda međurepubličkih razgovora okončana bez rezultata, Tuđman bojkotovao zbog mitinga žena ispred zgrade u kojem su održavani.
- 9. 2. - U Litvaniji glasali za nezavisnost.
- 13. 2. - Na četvrtoj rundi međurepubličkih pregovora Slovenija i Hrvatska traže transformaciju u savez suverenih država u roku od četiri meseca.
- 13. 2. - Pametnim bombama uništeno sklonište sa više stotina ljudi u Bagdadu - mislilo se da je to vojni objekt.
- 15. 2. - Osnovana Višegradska grupa - Mađarska, Čehoslovačka i Poljska.
- 16. 2. - Dolazak specijalnih jedinica MUP Hrvatske na podrucje Plitvičkih jezera izazvao brojne proteste i negodovanje lokalnog srpskog stanovništva[12].
- 16. 2. - Komentator Dnevnika TV Beograd, Slavko Budihna, optužio SPO da sarađuje i "sa krajnjom profašističkom i proustaškom Hrvatskom" (na osnovu Vukovog pisma Tuđmanu)[13].
- 20. 2. - Slovenački parlament usvojio amandmane koji mu omogućuju preuzimanje saveznih funkcija i Rezoluciju o disocijaciji od Jugoslavije (prvi konkretni koraci ka nezavisnosti)[14].
- 20. 2. - Pošto TV Beograd nije želela dati demanti na komentar od 16. 2., SPO poziva na okupljanje 9. marta ("TV Bastilju moramo da oslobodimo"); pridružiće se i druge stranke, glavni zahtevi nepristrasnost TV Beograd i smena Dušana Mitevića, Sergeja Šestakova, Predraga Vitasa, Slavka Budihne i Ivana Kriveca[13].
- 20. 2. - Oko 100.000 ljudi u Tirani podržava studente koji štrajkuju glađu, srušena statua Envera Hodže.
- 21. 2. - Hrvatski sabor jednoglasno za Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SFR Jugoslavije i prednost republičkih nad saveznim zakonima.
- 22. 2. - Peta runda jugoslovenskih razgovora (u Sarajevu).
- 23. 2. - Osnovana Srpska radikalna stranka (Šešeljev Srpski četnički pokret i Nikolićeva frakcija Narodne radikalne stranke).
- 24 - 28. 2. - Operacija Pustinjska sablja ili "100-časovni rat" - oslobođenje Kuvajta.
- 25. 2. - Od komada iračkog skada poginulo 29 američkih vojnika u kasarni u Dhahranu, Saudi Arabija.
- 26. 2. - Irački predsjednik Saddam Hussein objavio povlačenje iračkih snaga iz Kuvajta - u povlačenju se pale naftne bušotine.
- 26. 2. - Hrvatski ministar obrane gen-puk. Martin Špegelj optužen pred zagrebačkim vojnim sudom za oružanu pobunu - hrvatske vlasti odbijaju saradnju[15].
- 27. 2. - U parlamentu BiH srpski poslanici ne dozvoljavaju donošenje "Deklaracije o državnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine"; Izetbegović izjavio da bi "zbog suverene Bosne žrtvovao mir"[16].
- 28. 2. - Srpsko nacionalno vijeće i Izvršno vijeće SAO Krajine usvojili Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine i ostanku u Jugoslaviji, "odnosno u zajedničkoj državi sa republikom Srbijom i Crnom Gorom, kao i sa srpskim narodom u republici Bosni i Hercegovini"[12].
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 3. - Okršaj u Pakracu: hrvatski specijalci povratili kontrolu nad policijskom stanicom u Pakracu, koju su prethodnog dana preuzeli lokalni Srbi, u Beogradu se izveštava o poginulima; JNA poslata da razdvaja strane.
- 2. 3. - Nakon okupljanja podjeljeno oružje iz policijske stanice u Bileći Srbima koji su registrirani kao pripadnici pričuvnog sastava[17].
- 3. 3. - U Los Angelesu bijeli policajci premlaćuju crnog prijestupnika Rodneya Kinga, a što je zabilježeno video-kamerom.
- 3. 3. - Hrvatske snage se povlače iz Pakraca.
- 3. 3. - Letonija i Estonija glasaju za nezavisnost od SSSR.
- 7. 3. - Slovenački zakon omogućuje tamošnjim regrutima da izbegnu službu u JNA[18].
- 9. 3. - Velike demonstracije u Beogradu, u organizaciji SPO i ostale opozicije protiv Miloševićevog režima, povodom pristrasnosti TV Beograd. SUP nije dozvoljavao okupljanje na Trgu Republike (već na Ušću). Dolazi do nereda na više mesta u gradu u kojima su dve osobe izgubile život. Uveče je uhapšen lider SPO-a Vuk Drašković (pušten 12. 3.), na gradske ulice izašli tenkovi JNA.
- 10. 3. - Okupljanje u beogradskom Studentskom gradu, studenti uveče krenuli u stari Beograd, na Brankovom mostu bačen suzavac na njih.
- 10 - 13. 3. - Demonstracije studenata kod Terazijske česme u Beogradu.
- 11. 3. - SPS organizovao miting na beogradskom Ušću.
- 11. 3. - Monika Seleš prvi put na vrhu WTA liste - smenjuje se sa Štefi Graf do juna 1993.
- 11 - 12. 3. - Vanredno zasedanje Skupštine Srbije, koje je opozicija napustila; smenjeni Mitević, Šestakov i Vitas, podneli ostavke Budihna i Krivec, anegdota o dedi i unuku...[19]; izabran Anketni odbor u vezi 9. marta (prihvaćena većina studentskih zahteva).
- 13. 3. - Veliki miting opozicije na beogradskom Trgu Republike, koji prenosi televizija; oslobođeni Vuk Drašković prvi put pokreće skandiranje "Svi! Svi! Svi!" (uhapšeni da budu pušteni), zahteva se i ostavka vlade; studenti okončali proteste iza ponoći, nakon što je ministar policije Radmilo Bogdanović podneo ostavku.
- 15. 3. - Sednica Predsedništva SFRJ 12. marta 1991.: posle trodnevne rasprave, Predsedništvo SFRJ, u funkciji Vrhovne komande oružanih snaga, sa 5:3 odbilo predlog vrha JNA o zavođenju vanrednog stanja na teritoriji SFRJ (ovlašćenje za gušenje etničkih konflikata, mobilizacija i poništavanje republičkih zakona protivnih saveznim).
- 15. 3. - Zbog odbijanja plana JNA, Borisav Jović, predsednik Predsedništva SFRJ, podneo ostavku (sutradan i predstavnici Crne Gore (Nenad Bućin) i Vojvodine (Jugoslav Kostić).
- 15. 3. - Međustranačko vijeće Republike Hrvatske donijelo zaključak o osnivanju Narodne zaštite.
- 15. 3. - Nemačka i formalno nezavisna, nakon što su se četiri sile odrekle svih preostalih prava.
- 16. 3. - Slobodan Milošević izjavio da Srbija neće priznavati savezno predsedništvo, zbog "antisrpske koalicije" drugih republika[20]. Na zatvorenom sastanku sa predsednicima opština iz Srbije izjavio: "Vlada je dobila zadatak da pripremi odgovarajuće formacije koje će nas učiniti... bezbednim..."[21] ("...A, ako treba da se tučemo, bogami ćemo da se tučemo!..."[22]).
- 16. 3. - U Srbiji i Hrvatskoj mobilizacija rezervne milicije i TO.
- 17. 3. - Izvršno vijeće SAO Krajine donelo formalnu odluku o odvajanju iz Republike Hrvatske i poštovanju saveznih zakona[23].
- 17. 3. - Referendum o očuvanju SSSR: učestvuje 9 od 15 republika, ubedljiva većina je "za".
- 18. 3. - Skupština Srbije, umesto raspuštene kosovske skupštine, smenila Riza Sapunxhiu-a, kosovskog predstavnika u saveznom predsedništvu (koje time ostaje sa četiri člana).
- 19. 3. - Slobodan Milošević razgovara sa studentima u Rektoratu. Peticija 200 srpskih glumaca, pisaca i filmskih radnika traži Miloševićevu ostavku, jer je "odabrao ratnu politiku".
- 19. 3. - Saopštenje Vrhovne komande JNA: vojska se neće mešati u političke dogovore, niti dozvoliti međuetničke konflikte i građanski rat.
- 20. 3. - Borisav Jović povukao ostavku (srbijanska skupština je nije prihvatila[15]).
- 21. 3. - Proširena sednica Predsedništva SFRJ (pored Miloševića, tu su i Kučan i Tuđman koji su pristali doći u Beograd).
- 21. 3. - Za nove članove Predsedništva izabrani Branko Kostić (CG) i Sejdo Bajramović (Kosovo) umesto smenjenog Sapundžiua (oni i vojvođanski predstavnik potvrđeni 16. 5.).
- 25. 3. - Sastanak u Karađorđevu Miloševića i Tuđmana.
- 25. 3. - 63. dodjela Oscara: najbolji film je Dances with Wolves, ukupno sedam nagrada od 12 nominacija.
- 26. 3. - Osnovan Mercosur, zajedničko tržište juga Južne Amerike.
- 27. 3. - Miting SPO i Ujedinjene opozicije u Beogradu, povodom 50-godišnjice puča 27. marta i protiv Miloševićevog režima.
- 28. 3. - Sastanak republičkih lidera u Splitu.
- mart, krajem - Inicijativa za Srpski nacionalni savet (neki akademici, intelektualci, predstavnici stranaka iz Srbije, BiH), sastavljena Deklaracija o srpskom nacionalnom jedinstvu[24] (neuspešno, u septembru će biti osnovan Srpski sabor[25]).
- 31. 3. - Incident na Plitvičkim jezerima - oružani sukob specijalaca MUP Hrvatske i milicajaca samoproglašene SAO Krajine; prvi u kome su zabilježene ljudske žrtve. Uhapšeni krajiški policajci, kao i Goran Hadžić. Simbolični početak Domovinskog rata. Pucnjava i kod Titove Korenice.
- 31. 3. - U džamiji na Souk-bunaru osnovana Patriotska liga, vojno krilo SDA[26].
- 31. 3. - U Albaniji održani prvi višestranački izbori, na kojima pobjeđuju reformirani komunisti.
- 31. 3. - Gruzija glasa za nezavisnost od SSSR.
- 31. 3. - Izdate nove novčanice od 100 dinara (djevojka sa maramom), 500 dinara (odrastao mladić) i 1000 dinara (Nikola Tesla) za vanredne potrebe zemlje.
- mart - Održan Popis stanovništva u SFRJ - oko 23,5 miliona stanovnika; u Bosni i Hercegovini 4.377.033 stanovnika, 43,47% Muslimana, 31,21% Srba, 17,38% Hrvata, 5,54% Jugoslavena (→ popisi u Srbiji i u Hrvatskoj).
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - Izvršno vijeće SAO Krajine donijelo odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Srbiji i o raspisivanju referenduma (Skupština u Srbiji nije prihvatila ovu odluku)[15], kao i o mobilizaciji.
- 3. 4. - Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zaljevskom ratu i zatražilo od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.
- 5. 4. - Dan nakon dolaska iz Beograda sa Frankom Simatovićem, Kapetan Dragan preuzima komandu nad bazom krajiške milicije u Golubiću kod Knina (nastanak "Knindži", začetak JSO)[21].
- 8. 4. - U Zagrebu, usled protesta ispred sudnice, odloženo suđenje u odsustvu Martinu Špegelju pred vojnim sudom.
- 9. 4. -
Gruzija proglašava nezavisnost od SSSR-a.
- 11. 4. - Sastanak republičkih lidera na Brdu kod Kranja - dogovoreno da se sprovedu referendumi u republikama, osim Slovenije gde je on već sproveden (nije se došlo do datuma glasanja)[15].
- 15. 4. - Osnovana Evropska banka za obnovu i razvoj.
- 16. 4. - U Srbiji zbog neisplaćenih plata štrajkuje 700.000 radnika; traže garantovani minimalac i ukidanje novih poreza - vlada odmah ispunjava zahteve[15].
- 17. 4. - Slobodan Milošević posetio Hilandar uz hladan doček[27].
- 18. 4. - Sastanak republičkih lidera u Ohridu.
- 20. 4. - Osnovan Zbor narodne garde, prethodnik Hrvatske vojske.
- 20. 4. - Prvi Kros Radio Beograda, danas Kros RTS-a.
- 20. 4. - Devalvacija dinara sa 9 na 13 za nemačku marku.
- 25. 4. - Srbi osnivaju Zajednicu opština Bosanske krajine.
- 29. 4. - JNA blokira Kijevo dan nakon dolaska hrvatske policije.
- 29. 4. - Počela s emitovanjem beogradska Radio Politika.
- 29. 4. - Ciklon pogađa Bangladeš, poginulo skoro 139 hiljada ljudi.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 5. - Sukob u Borovom Selu u kome je ubijeno 12 hrvatskih policajaca i trojica Srba. JNA poslata da razdvaja strane ovde, na Plitvicama i drugde. Policajac Franko Lisica ubijen u Polačama kod Benkovca.
- 2. 5. - Zbog vatre odozdo prizemljen helikopter sa potpredsednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom.
- 2. 5. - U Zadru i Šibeniku vandalizovana srpska imovina.
- 3. 5. - Mošti Nikolaja Velimirovića iz SAD donesene u Beograd, a u Lelić kod Valjeva 12. 5.
- 4. 5. - Pesma Evrovizije u Rimu: poslednje učešće SFR Jugoslavije, Bebi Dol sa pesmom "Brazil" uzima pretposlednje mesto (pobedila Carola iz Švedske).
- 4. 5. - U Sotinu ubijen jedan Srbin[28].
- 4. 5. - Zvaničan datum nastanka JSO (Crvene beretke).
- 5. 5. - Croatia Airlines ima prvi putnički let, na liniji Zagreb-Split.
- 6. 5. - Na velikim demonstracijama u Splitu ispred tadašnje Komande Vojnopomorske oblasti, povodom blokade Kijeva, ubijen vojnik JNA Sašo Gešovski. SSNO Veljko Kadijević izjavljuje da je zemlja u stanju građanskog rata i proglašava borbenu gotovost[29].
- 6. 5. - Zamrznuta američka ekonomska pomoć Jugoslaviji i podrška za kredite u međunarodnim institucijama, povodom "oštre represije" albanske manjine i "destabilizacije Predsedništva" (na osnovu zakona od prošlog novembra)[29]; pomoć uslovno nastavljena 24. 5. uz upozorenja Srbiji.
- 7. 5. - U Beogradu pozvani rezervisti[29]. Demonstranti u BiH i Makedoniji traže da se vojni rok služi u sopstvenoj republici.
- 7 - 9. 5. - Kod Pologa blokirana motorizirana brigada JNA iz Mostara, propuštena nakon posredovanja predsednika Izetbegovića[30].
- 8. 5. - Hajduk osvaja posljednji Kup Jugoslavije u nogometu, pobjedom u Beogradu od 1-0 nad Crvenom zvezdom.
- 8. 5. - Slovenački zakon zahteva od svojih građana da služe u Teritorijalnoj odbrani umesto u JNA.
- 9. 5. - Na dugoj sednici Predsedništva SFRJ, JNA ovlašćena da sprovodi odluke za uspostavljanje mira i zaustavljanje etničkog nasilja (razoružavanje paravojnih jedinica).
- 11. 5. - Osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (kasnije Dan Bošnjačke nacionalne zastave).
- 12. 5. -
Referendum u SAO Krajini, Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu o ostanku u Jugoslaviji, krajiška skupština potvrđuje da je "teritorija Krajine deo državne teritorije Srbije".
- 15. 5. - "Srpski blok" u Predsedništvu SFRJ glasa protiv toga da Stjepan Mesić preuzme predsedavanje.
- 15. 5. - Édith Cresson prva žena premijer Francuske.
- 17. 5. - Sejdo Bajramović, predstavnik Kosova, imenovan za koordinatora Predsedništva SFRJ. Predsednik SIV Ante Marković imenovao specijalni panel (kojeg Hrvatska odbacuje)[31].
- 18. 5. - Somaliland se otcepio od Somalije (ostaje nepriznat).
- 19. 5. -
Referendum o hrvatskoj samostalnosti - odziv 83,56%, "za" glasalo 94,17%.
- 21. 5. - Bombašica-samoubica na skupu u gradu Sriperumbudur ubija bivšeg indijskog premijera Rajiva Gandhija.
- 21. 5. - Bijegom marksističkog predsjednika Mengistu Haile Mariama iz Etiopije završava Etiopski građanski rat. Na vlast dolazi Revolucionarni demokratski front etiopskih naroda koji je i 2014. vladajuća koalicija.
- 23. 5. - Incident u slovenačkom kampu za obuku - nakon što su zadržana dvojica vojnika JNA, vojska tokom pregovora upala u bazu i odvela dvojicu slovenačkih oficira, koji su pušteni sutradan, nakon što su kasarnama isključeni struja i telefon[32].
- 23. 5. - Odluka predsjednika Republike Tuđmana, na osnovu rezultata referenduma: Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (objavljeno 27. 5.)[33].
- 24. 5. - Počinje Operacija Solomon - 14.325 etiopskih Jevreja prevezeno u Izrael.
- 25. 5. - Policija likvidirala zagorskog ubojicu i odmjetnika Vinka Pintarića.
- 26. 5. - Lauda Air let 004: u padu austrijskog aviona u Tajlandu poginulo 223 putnika i članova posade, uključujući troje Jugoslovena. Lokalci opljačkali poginule.
- 27. 5. - Osnovana Zajednica opština istočne i stare Hercegovine (v. SAO Hercegovina).
- 28. 5. - Prva smotra Zbora narodne garde na Stadionu NK Zagreb.
- 29. 5. - FK Crvena Zvezda postala prvak Evrope u fudbalu u Bariju pobedivši Olimpik iz Marseja sa 5:3 posle izvođenja jedanaesteraca.
- 29. 5. - Skupština SAO Krajine izabrala prvu vladu: premijer Milan Babić, ministar unutrašnjih poslova Milan Martić.
- 29 - 30. 5. - Predsednik Komisije EZ Jacques Delors i Jacques Santer, luksemburški premijer i predsedavajući Saveta ministara EZ, u Beogradu - EZ je spremna da pomogne demokratizovanoj i reformisanoj Jugoslaviji[29] (navodno Slobodan Milošević i Franjo Tuđman odbili sporazum).
Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 6. - Otvoren tunel Karavanke.
- 6. 6. - Samit šefova republika u Stojčevcu kod Sarajeva. Izetbegović i Kiro Gligorov predložili asimetrični savez suverenih republika.
- 8. 6. - Milicionari SAO Krajine iz Knina održavaju smotru u Drvaru i Bosanskom Grahovu[30].
- 10. 6. - U Sarajevu osnovano Vijeće nacionalne obrane muslimanskog naroda s Patriotskom ligom kao svojim vojnim krilom[34].
- 12. 6. - Boris Jeljcin izabran za predsjednika Rusije (RSFSR).
- 13. 6. - Dobroslav Paraga u Ljubuškom proglasio "Nezavisnu državu Hrvatsku"[34].
- 14. 6. - Željko Ražnatović Arkan osuđen u Hrvatskoj na pet godina zatvora i pušten da se do pravosnažnosti presude brani sa slobode - odlazi u Beograd[35].
- 15. 6. - Planina Pinatubo na Filipinima ima erupciju, drugu najveću na kopnu u 20. veku - stradalo 800 ljudi.
- 19. 6. - Sastanak KEBS-a u Berlinu - traži se mirno rešenje nesuglasica u Jugoslaviji, podržava se njen integritet[29].
- 21. 6. - Američki državni sekretar James Baker u poseti Jugoslaviji, čiji integritet podržava, razgovara sa saveznim i republičkim liderima - SAD neće priznati Sloveniju i Hrvatsku[29].
- 24. 6. - Evropska zajednica i KEBS podržavaju jedinstvo Jugoslavije.
- 24. 6. - Predsednik SIV Ante Marković pred Hrvatskim saborom poziva Sloveniju i Hrvatsku da zaustave planove za proglašenje nezavisnosti (opasnost "kolapsa društva").
- 25. 6. - Hrvatska i Slovenija proglašavaju nezavisnost od SFRJ, ostavljena mogućnost saveza sa ostalim republikama (slovenački rok za proglašenje bio 26. 6.).
- 26. 6. - Slovenačka milicija zauzela granične prelaze, blokira se kretanje JNA. Savezna vlada naređuje zauzimanje graničnih prelaza.
- 26. 6. - Srpske snage napale stanicu milicije u Glini, poginuo policajac i dvojica civila, sukob i u Dvoru na Uni, JNA interveniše - narednih dana napeto na Baniji i Kordunu.
- 26. 6. - SPO odlučio da osnuje Srpsku nacionalnu gardu[36].
- 27. 6. - Započinje Rat u Sloveniji. JNA krenula u oružanu akciju preuzimanja kontrole jugoslovenskih graničnih prelaza. Nad ljubljanskim naseljem Rožna dolina oboren helikopter JNA (prve žrtve - Toni Mrlak i Bojanče Sibinovski). U desetodnevnom ratovanju sa pripadnicima slovenačke teritorijalne odbrane poginule 62 osobe.
- 27. 6. - U Bosanskom Grahovu donesena Deklaracija o ujedinjenju Zajednice opština Bosanske krajine i SAO Krajine.
- 27 - 28. 6. - Slučaj Holmec: okršaj JNA i TO Slovenije kod graničnog prelaza Holmec i mogući ratni zločin slovenačke strane.
- 28. 6. - Dejstva Ratnog vazduhoplovstva u Sloveniji.
- 28. 6. - Uz posredovanje trojke EZ dogovoreno primirje u Sloveniji, povratak u kasarne JNA (koja objavljuje da je ispunila zadatke)[36][29]. Poručnik JNA Dragan Bubalo ranjen i umro jer TO nije dozvolila prevoz helikopterom.
- 29. 6. -
Eurobasket 1991. u Rimu - Jugoslavija prvak, Vlade Divac i Toni Kukoč u timu prvenstva.
- 29. 6. - Sukobi kod Osijeka i Mirkovaca.
- 30. 6. - Trojka EZ u Jugoslaviji: Stjepan Mesić da bude izabran za predsednika predsedništva SFRJ, odluke o nezavisnosti će biti zamrznute[37]. Petogodišnji program pomoći vredan 1,155 milijardi dolara će biti zamrznut ako ne bude sprovedeno primirje[38].
- 30. 6. - Ultimatum JNA Sloveniji - primirje, napuštanje graničnih prelaza i deblokada kasarni.
- 30. 6. - Vojislav Šešelj (SRS) izabran za narodnog poslanika (u prvom krugu 16. 6. pobedio Borislava Pekića iz DS)[37].
- 30. 6. - JNA poziva rezerviste[37].
- 30. 6. - Premijer Marković objavljuje da je vojsci naređen povratak u kasarne.
Jul/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 7. - Stjepan Mesić, pod pritiskom Evropske zajednice, rano ujutro izabran za predsednika Predsedništva SFRJ[39].
- 1. 7. - Ubijen Josip Reihl-Kir, šef osiječke policije.
- 1. 7. - Formalno ukinut Varšavski pakt.
- 1. 7. - Holandija predsedava Savetom Evropske zajednice (ministar ino. poslova Hans van den Broek).
- 2. 7. - Nove borbe u Sloveniji, slovenačka TO napada JNA, Vazduhoplovstvo gađalo nekoliko ciljeva; načelnik generalštaba Adžić preti odmazdom za napade na vojsku; Mesić i Tupurkovski u Ljubljani: vojska će napasti ako trupe ne budu deblokirane; uveče primirje.
- 2. 7. - Gomila u Zagrebu pokušava da zaustavi tenkovski konvoj, najmanje troje mrtvih (jedna tenkovska kolona se sutradan vratila).
- 2. 7. - Roditelji vojnika JNA u Sloveniji upali u Narodnu skupštinu Srbije - traže da se regruti ne šalju u Sloveniju i Hrvatsku, sutradan putuju u Sloveniju[37][40].
- 3. 7. - Rano ujutru tenkovska kolona iz Beograda kreće auto-putem (do hrvatske granice)[40].
- 3. 7.? - Pismo predsednika SAD Dž. Buša predsedniku predsedništva Mesiću: SAD ne podržavaju upotrebu sile za očuvanje integriteta Jugoslavije, prihvatiće nezavisnost Slovenije i Hrvatske ako budu postignute mirno[38].
- 4. 7. - Hrvatske snage u Topuskom.
- 5. 7. - Evropska zajednica uvodi Jugoslaviji embargo na oružje, zamrzava finansijsku pomoć od 807 miliona ekija (915 mil. dolara). KEBS odlučio poslati posmatračku misiju u Jugoslaviju (SAD podržavaju embargo na oružje 8. 7.)[38].
- 5. 7. - Predsedništvo SFRJ predlaže da Slovenci zadrže kontrolu nad prelazima, ali da se prihodi uplaćuju u saveznu kasu.
- 6. 7. - Milošević: ko ne želi da ostane u federaciji, može da ide; Srbija će zaštititi Srbe koji žive u drugim republikama.
- 7. 7. - Brionska deklaracija na sastanku trojke EZ i predstavnika Slovenije, Hrvatske i saveznog predsedništva - kraj rata u Sloveniji, objave nezavisnosti Slovenije i Hrvatske zamrznute na tri meseca, predviđen povratak JNA u kasarne u Sloveniji i Hrvatskoj.
- 7. 7. - Okršaj u Tenji, kod Osijeka, prvi put upotrebljena hrvatska artiljerija, mrtvi na obe strane (najmanje osam), JNA razdvaja (Srpska dobrovoljačka garda ima prve borbe u ovom mestu[35]).
- 11. 7. - Oružani okršaj na periferiji Osijeka.
- 12. 7. - Zemljotres u rumunskom delu Banata (M 5.6, I VIII)
- 14. 7. - Borbe na Baniji, oko Petrinje.
- 14. 7. - Franjo Tuđman u intervjuu Frans presu: o razgraničenju u BiH bi se moglo dogovoriti "mirno za zelenim stolom"[41], kasnije demantovano[42].
- 15 - 17. 7. - Samit G7 u Londonu na koji je pozvan i Mihail Gorbačov iz SSSR - ne uspeva dobiti ekonomsku pomoć.
- 18. 7. - Predsedništvo SFRJ usvojilo odluku o povlačenju snaga JNA iz Slovenije u roku od tri meseca (Mesić glasao protiv): 31. korpus u Srbiju a 14. u BiH[42].
- 22. 7. - Sastanak saveznih i republičkih čelnika u Ohridu, predlog razoružanja paravojski i demobilizacije, Ante Marković upozorava na "kataklizmu"; Tuđman napustio sastanak zbog jakih borbi u Mirkovcima, kod Vinkovaca (20-tak mrtvih). Hrvatske snage i avion JNA razmenili vatru.
- 22. 7. - Mike Tyson uhapšen pod optužbom silovanja Desiree Washington.
- 23. 7. - U Srbiji usvojen Zakon o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi, Užice, Vrbas i (Kosovska) Mitrovica više nisu "Titovi".
- 25. 7. - Borbe između tenkova JNA i hrvatskih snaga u Erdutu, Dalju i Aljmašu.
- 26. 7. - Akcija "Žaoka"[43]. Srpska paravojska u Struzi kod Dvora na Uni koristila hrvatske civile kao živi štit (JNA kasnije zaštitila civile)[44].
- 26. 7. - 38. Pulski filmski festival otkazan na dan otvaranja[45].
- 27. 7. - JNA i srpske snage izbacile hrvatsku policiju iz Gline, 10 mrtvih (Knindže nakon ove bitke dobile poznate crvene beretke).
- 28. 7. - Koncert "Yutel za mir" u sarajevskoj Zetri.
- 31. 7. - Hrvatski mirovni plan nudi autonomiju Srbima.
- 31. 7. - SSSR i SAD u Moskvi potpisuju START I, ugovor o redukciji strateškog naoružanja.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 8. - Hrvatska strana gubi Erdut, Dalj i Aljmaš uz nekoliko desetina poginulih (v. Pokolj u Dalju).
- 3. 8. - Hrvatski napad na Dalj, borbe kod Tenje, Predsedništvo predlaže primirje (dogovoreno 6. 8.).
- 3. 8. - Gorbačov najavljuje da će deo republika SSSR 20. avgusta potpisati novi savezni dogovor kojim bi nastao Savez Suverenih Država (konačni tekst ugovora objavljen 15. 8.).
- 4. 8. - U Prebilovcima kod Čapljine sahranjeni posmrtni ostaci Srba ubijenih 1941.
- 4. 8. - Neuspeh mirovne misije EZ (srpska delegacija nije došla na sastanak, navodno "trik" oko termina).
- 4. 8. - Usled borbi, Hrvatska prekinula sve odnose sa Srbijom[38].
- 4. 8. - U Beogradu ubijen Branislav Matić Beli, finansijer SPO, zapovednik Srpske garde.
- 5. 8. - Srpski napad na Lovinac kod Gračaca.
- 5. 8. - U Srbiji objavljen Zakon o radio-televiziji - RTV-e Beograd, Novi Sad i Priština spojeni u državnu Radio-televiziju Srbije.
- 6. 8. - Dogovoreno primirje u Hrvatskoj, sporadično se krši.
- 6. 8. - Tim Berners-Lee objavio sažetak projekta World Wide Web na njuzgrupi alt.hypertext - time WWW postaje javno dostupni servis na internetu.
- 12. 8. - Beogradska inicijativa na sastanku Slobodana Miloševića sa predsjednicima skupština Srbije, Crne Gore i BiH (Krajišnik) za očuvanje Jugoslavije[46]; predloženo da se sastavi novi ustav za republike koje žele ostati u Jugoslaviji, predsednik BiH Alija Izetbegović protestuje jer sastanak nije bio reprezentativan[47].
- 7. 8. - Makedonija odlučila da održi referendum 8. septembra.
- 12. 8. - Osnovana SAO Zapadna Slavonija.
- 16. 8. - Izetbegović: o sudbini BiH će se odlučiti na referendumu čiji će datum odrediti skupština, poziv Turskoj i EZ za pomoć protiv srpskih i hrvatskih planova za podelu BiH[47].
- 16. 8. - Demokratski savez Kosova najavljuje referendum.
- 17. 8. - Papa Jovan Pavle II u Pečuju kaže da su hrvatska htenja legitimna.
- 17. 8. - Tenkovi JNA u Okučanima, avioni gađali hrvatske položaje u Staroj Gradiškoj, nakon borbi prethodnog dana.
- 19. 8. - Raspad SSSR: pokušaj državnog udara u Sovjetskom Savezu, tj. zbacivanja Mihaila Gorbačova sa vlasti, sledi niz proglašenja nezavisnosti.
- 19. 8. - Borbe oko Pakraca i Okučana, granatiranje Osijeka.
- 19. 8. - Eksplozije ispred dva jevrejska zdanja u Zagrebu (→ Operacija Labrador).
- 20. 8. -
Estonija proglašava nezavisnost od SSSR-a, protesti u Moskvi protiv puča.
- 20. 8. - Vlada SAO Krajine odlučila da uspostavi jedinstvenu Teritorijalnu odbranu, u sklopu Oružanih snaga SFRJ.
- 21. 8. - Kninski korpus JNA na domaku Zadra, Novosadski korpus ušao u Beli Manastir.
- 21. 8. -
Latvija proglašava nezavisnost od SSSR-a, pokušaj puča u Moskvi okončan.
- 21 - 22. 8. - Vazduhoplovstvo raketira položaje ZNG u Sarvašu.
- 22. 8. - Tuđmanov ultimatum saveznom predsedništvu: JNA će biti smatrana okupacionom vojskom i biće proglašena opšta mobilizacija, ako se do 31. 8. ne uspostavi primirje i pobunjenici ne polože oružje.
- 24. 8. -
Ukrajina proglašava nezavisnost od SSSR-a.
- 24. 8. - Oboren avion JRV kod Vukovara, pilot se spasao.
- 24. 8. - Hans Dietrich Genscher upozorava da bi Nemačka mogla priznati Sloveniju i Hrvatsku ako se borbe nastave.
- 24. 8. - UEFA odlučila da se mečevi evropskih kupova igraju van Jugoslavije.
- 25. 8. - Počeli napadi snaga JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar - artiljerijsko i vazdušno bombardovanje; borbe i oko Kijeva i drugde.
- 25. 8. -
Belorusija proglasila nezavisnost.
- 25. 8. - Student Linus Torvalds obavestio na newsgroup-i o jezgru novog operativnog sistema koji razvija.
- 27. 8. -
Moldavija proglašava nezavisnost od SSSR-a.
- 27. 8. - Zauzeto Kijevo.
- 27. 8. - Ministri inostranih poslova u Briselu smatraju da je Srbija odgovorna za konflikt (dva dana kasnije State Department misli isto)[47]; EZ predlaže mirovni plan (primirje uz posmatrače i mirovna konferencija), Srbija okleva da prihvati.
- 29. 8. - Artiljerijski napad na Gospić.
- 30. 8. -
Azerbejdžan proglašava nezavisnost.
- 31. 8. -
Uzbekistan i
Kirgistan proglašavaju nezavisnost od SSSR-a.
- 31. 8. - Vazduhoplovstvo JNA prisilno spustilo ugandski avion sa oružjem na zagrebački aerodrom Pleso, uhapšen Anton Kikaš.
- 31. 8. - Srbija prihvata mirovni plan EZ.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - U Panjanima kod Kostajnice ubijena su dvojica ruskih novinara.
- 1. 9. - Granatiranje Gospića i Daruvara.
- 2. 9. - Uz posredstvo EZ, Predsedništvo i republički lider dogovorili prekid vatre (ne drži se - borbe oko Petrinje) i raspoređivanje 200 posmatrača iz Evrope na liniji razdvajanja.
- 2. 9. - SAD priznale nezavisnost baltičkih republika, četiri dana kasnije to isto čini i SSSR.
- 3. 9. - Hrvati zauzeli vojno skladište Barutana u Sisku (prva osvojena vojarna).
- 3. 9. - Ministri EZ zakazali za 7. 9. mirovnu konferenciju u Hagu; pojačane borbe (JNA i lokalne snage drže pod kontrolom oko jedne trećine Hrvatske, mada je JNA oslabljena dezertiranjem i neodazivanjem na mobilizaciju)[47].
- 4. 9. - Borbe kod Okučana (autoput prekinut), granate na Željezaru u Sisku (dva dana ranije i na Rafineriju).
- 5. 9. - U Zagreb stigli prvi posmatrači EZ i KEBS[47].
- 6. 9. - Nezavisnost Litve, Estonije i Latvije formalno priznata od strane SSSR-a.
- 6. 9. - Lenjingrad je opet Sankt Peterburg.
- 7. 9. - Početak dvomesečne mirovne konferencije o Jugoslaviji u Hagu, pod vođstvom lorda Karingtona.
- 8. 9. -
Referendum o nezavisnosti Makedonije ("s pravom na ulaz u savez suverenih država Jugoslavije") - 95% za, uz odziv 75% (mnogi Albanci bojkotovali; kasnije Dan nezavisnosti Makedonije).
- 8. 9. - Granatiranje Novske, borbe za Kostajnicu.
- 8. 9. - Milan Martić nakratko pritvoren u Bosanskoj Otoci.
- 9. 9. -
Tadžikistan proglašava nezavisnost od SSSR-a.
- 10. 9. - Rasturene albanske demonstracije u Prištini.
- 10. 9. - Počinje višednevno granatiranje Osijeka.
- 10. 9. - Objavljen Nirvana-in singl Smells Like Teen Spirit koji im donosi svetsku popularnost (naročito od 29. 9. kada je video prvi put prikazan na MTV).
- 11. 9. - Srbi zauzeli Maslenički most - prekinuta kopnena veza Hrvatske i Dalmacije (most razoren 21. 11., v. Bitka za Dalmaciju).
- 11. 9. - Pucano na helikopter JNA sa posmatračima EZ kod Okučana, prinuđen na spuštanje.
- 11. 9. - Zatvoren Jadranski naftovod (Rijeka-Pančevo).
- 11. 9. - Savezni predsednik Mesić naredio SSNO Kadijeviću da se JNA povuče u kasarne u roku od 48 sati - Kadijević odbija, jer sluša naređenja samo celog predsedništva.
- 12. 9. - Srpske snage zauzele Kostajnicu, granatiranje Gospića.
- 12. 9. - Konferencija u Hagu zaključena deklaracijom: unutrašnje granice se ne mogu menjati silom, prava manjina se moraju poštovati, moraju se uzeti u obzir "sve legitimne brige i htenja".
- 12. 9. - Osnovana SAO Hercegovina.
- 13. 9. - Kod Karlovca zarobljen general JNA Milan Aksentijević.
- 14. 9. - Hrvatska vlada donela odluku o blokadi garnizona i objekata JNA u celoj republici, uz isključenje vode i struje, što dovodi do odmazde; u nekim gradovima (Varaždin, Zagreb, Split) blokada počela i pre odluke hrvatske vlade. To je početak Bitke za vojarne - hrvatske snage ih zauzimaju i naoružavaju se.
- 14. 9. - SAD i SSSR se dogovorili o okončanju pomoći afganskim stranama u ratu od kraja godine.
- 15. 9. - Početak granatiranja Zadra; prve sirene u Zagrebu, naređeno zamračivanje; JNA bombarduje vojno skladište u Pločama, koje su zauzele hrvatske snage.
- 15. 9. - Đorđe Božović Giška iz Srpske garde ubijen kod Gospića.
- 16. 9. - Gađan toranj na Sljemenu, Mađarska optužuje Jugoslaviju za kršenje vazdušnog prostora.
- 16. 9. - Osnovana SAO Bosanska Krajina.
- 17. 9. - Holandska inicijativa za slanje evropske vojne misije u Jugoslaviju (V. Britanija nije spremna).
- 17. 9. - Milošević, Tuđman i Kadijević potpisuju primirje u Igalu; pucnjava, granatiranje i udari avijacije u Zagrebu tokom noći.
- 18. 9. - Mornarica JNA blokira hrvatske luke (do 22. 9.), artiljerijske borbe oko Splita i Šibenika, kao i Vukovara i Osijeka.
- 18. 9. - Hrvati napali transport JNA u Vinjanima kod Posušja, poginuli stariji vodnik Vojko Čeh i "Bugojanac" Ludvig Pavlović[48].
- 19. 9. - Duga kolona JNA (tenkovi, transporteri, autobusi sa vojnicima, kamioni, topovi) otišla iz Beograda u Slavoniju i Bosnu (incidenti u Bosni tokom njenog kretanja) - famozno "cveće na tenkovima".

- 19. 9. - Na granici Austrije i Italije pronađena mumija kasnije nazvana Oetzi.
- 20. 9. - JNA kreće u ofanzivu za deblokadu kasarni.
- 20. 9. - Prepreke kretanju JNA kod Čapljine i Višegrada, vlasti BiH proglasile mobilizaciju rezervnog sastava, pucnjava kod Mostara.
- 20. 9. - Crna Gora proglašena za ekološku državu na zasedanju parlamenta na Žabljaku.
- 21. 9. - JNA i Srbi zauzeli Petrinju.
- 21. 9. - Pokolj srpskih rezervista na Koranskom mostu.
- 21. 9. - Oborena dva jugoslovenska MiG-a kod Šibenika ("Obadva, obadva su pala!").
- 21. 9. -
Jermenija proglašava nezavisnost od SSSR.
- 22. 9. - Kako bi spasao 300 vojnika i oficira, general Vladimir Trifunović predao kasarnu u Varaždinu, sa velikom količinom naoružanja, uključujući tenkove (zbog čega će 1994-95 biti osuđen u Beogradu); Kadijević pristaje na primirje (koje u Beogradu neki kritikuju), popuštena blokada garnizona.
- 22. 9. -
Vanlegalna skupština Kosova proglasila nezavisnu Republiku Kosova (uspostavljaće paralelne strukture vlasti u srpskoj pokrajini).
- 25. 9. - Embargo na oružje i vojnu opremu Jugoslaviji (Rezolucija SB UN 713); SAD optužuju Srbiju i JNA da snose glavnu odgovornost za nasilje.
- 26. 9. - Vojska pristala da se u BiH povuče u kasarne, u zamenu za obećanje razoružanja paravojski.
- 26. 9. ? - Iz Zbora narodne garde formirane Oružane snage Republike Hrvatske.
- 26 - 30. 9. -
Kosovski Albanci organizovali nezvanični referendum o nezavisnosti.
- 29. 9. - Major Milan Tepić se digao u vazduh zajedno sa skladištem municije kod Bjelovara (posthumno odlikovan ordenom narodnog heroja, ulica Stjepana Radića u Beogradu preimenovana po njemu).
- 30. 9. - Granatiran Zadar, pomorska blokada Dubrovnika.
- septembar - U BiH osnovane Srpske autonomne oblasti - Bosanska Krajina, Hercegovina, Romanija i Severoistočna Bosna (Semberija); takođe i Sjeverna Bosna.
- septembar - Neuspela mobilizacija u Srbiji.
- septembar - Otkriven srpski plan RAM - priprema za rat u BiH.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - JNA objavljuje da će uništiti neki ključni objekt u svakom gradu gde bude napadnut ili zauzet vojni garnizon.
- 1. 10. - Počinje opsada Dubrovnika (potpuno zbrisano primirje od 22. 9.). Razoreno hercegovačko selo Ravno.
- 1. 10. - Osnovano Javno preduzeće "Srbijašume".
- 3. 10. - Predsedništvo SFRJ proglasilo stanje neposredne ratne opasnosti na teritoriji Jugoslavije, i prešlo u rad u četvoročlanom sastavu - tzv. krnje predsedništvo s predstavnicima Srbije i Crne Gore, na čelu Branko Kostić; i druga polovina predsedništva smatra sebe legitimnim.
- 3. 10. - Hrvatske trupe se povlače sa Banije, JRM blokira Dubrovnik i ponovo Pulu, Rijeku, Šibenik, Zadar i Ploče.
- 3. 10. - U beogradskom kafiću trojica poginula od kašikare.
- 3. 10. - Bill Clinton službeno objavio početak kampanje za predsjednika SAD.
- 5. 10. - Linus Torvalds objavio prvu zvaničnu verziju Linux kernela.
- 5. 10. - Odbijen drugi srpski pokušaj zauzimanja Nuštra.
- 6. 10. - Krunski princ Aleksandar Karađorđević pred velikom masom ispred Hrama Svetog Save (njegova prva poseta zemlji).
- 7. 10. - Eksplozija u predsedništvu Hrvatske na Banskim dvorima, tokom sastanka F.Tuđmana, S.Mesića i A.Markovića - hrvatska strana tvrdi da je avijacija JNA time pokušala da ubije Franju Tuđmana, dok jugoslovenska strana tvrdi da su sami Hrvati podmetnuli kontrolisanu eksploziju, oglasivši vazdušnu opasnost.
- 7. 10. - Preds. Tuđman naređuje da se sa blokade kasarni pređe na artiljerijske napade.
- 8. 10. - Istekom suspenzije odluke o nezavisnosti,
Hrvatska i
Slovenija i formalno prekidaju sve državnopravne veze s ostatkom SFRJ (Dan neovisnosti u Hrvatskoj); uveden slovenski tolar (1:1 za dinar).
- 8. 10. - Ministar Gojko Šušak i general Andrija Rašeta potpisali primirje (deblokada garnizona itd., borbe malo smanjene).
- 8. 10. - Cyrus Vance postao specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Jugoslaviju.
- 9. 10. - U mestu Gornja Mokrica na putu Glina-Petrinja, poginula četvoročlana ekipa dopisništva TV Beograd iz Šapca, među kojima urednik Zoran Amidžić, otac Ognjena Amidžića.
- 10. 10. - Milošević, Tuđman i Kadijević u Hagu - bez rezultata.
- 10. 10. - JNA i srpske formacije zauzeli Lovas, do 18. 10. traje Masakr u Lovasu.
- 10. 10. - Uklonjena zvezda sa zastave Srbije.
- 12. 10. - Granatiranje zaustavlja humanitarni konvoj EZ za Vukovar.
- 13. 10. - Na Kordun došla Zaječarska brigada JNA.
- 13. 10. - Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti) izgubila izbore.
- 14/15. 10. - Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Akt doneli predstavnici SDA i HDZ, nakon što su poslanici SDS napustili skupštinu.
- 15. 10. - Jak napad na Sisak.
- 15. 10. - Milošević i Tuđman u Moskvi.
- 16. 10. - Masakr u Gospiću: hrvatske snage na području Gospića započinju trodnevni masakr nad tamošnjim žiteljima srpske nacionalnosti.
- 17. 10. - Pojačanje borbi: jak napad na Vukovar, hrvatske izbeglice napuštaju Ilok i okolinu, dejstva kod Dubrovnika; hrvatska vlada traži od JNA da napusti republiku do 10. novembra.
- 18. 10. - Karingtonov plan na konferenciji u Hagu - konfederacija suverenih država, zajedničko tržište, poštovanje manjina; Milošević protiv, Momir Bulatović prvo pristaje, pa odustaje.
- 18. 10. - Avionska paljba izazvala požar u rafineriji Sisak.
- 18. 10. - Televizija Beograd počela da emituje program preko satelita.
- 19. 10. - Privremena vlada samoproglašene Republike Kosovo, na čelu Bujar Bukoši (Parlament Albanije 29. 10. priznaje "Republiku Kosovo").
- 19. 10. - Kolona od 130 vojnih vozila napušta kasarnu u Zagrebu, prema sporazumu.
- 21. 10. - Srpske paravojne snage u Hrvatskoj počinile Baćinski masakr.
- 23. 10. - Mornarica JNA prvi put granatira istorijski deo Dubrovnika (JNA demantuje).
- 23. 10. - Vlada Srbije podržava plan za novu (krnju) Jugoslaviju.
- 24. 10. - Osnovana Skupština srpskog naroda BiH, zakazan referendum o ostanku u Jugoslaviji.
- 24. 10. - Desant JNA na Kupare kod Dubrovnika.
- 25. 10. - Konferencija u Hagu, krnje Predsedništvo bojkotuje, Milošević odbija predlog EZ za ograničenu autonomiju i demilitarizaciju srpskih krajeva u Hrvatskoj, ali i autonomiju Kosova i Vojvodine.
- 25. 10. - JNA zauzela Tordince.
- 25 - 27. 10. -
U Sandžaku glasanje o autonomiji (protivno zabrani).
- 26. 10. - Poslednji vojnici JNA napuštaju Sloveniju, preko luke Koper.
- 27. 10. -
Turkmenistan proglašava nezavisnost od SSSR-a.
- 27. 10. - Prvi potpuno slobodni izbori u Poljskoj - bez apsolutne većine.
- 28. 10. - Ministri EZ prete sankcijama Srbiji ako ne prihvati mirovni plan do 4. 11.
- 31. 10. - "Konvoj mira", u kome su i jugoslovenski predsednik Stjepan Mesić i hrvatski premijer Franjo Gregurić, stiže u Dubrovnik.
- 31. 10. - 4. 11. - Operacija Otkos 10 - hrvatske snage zauzimaju 270 kv. km u zapadnoj Slavoniji.
- oktobar - Pozvani rezervisti u Srbiji i Crnoj Gori.
- listopad - Ubojstva u Pakračkoj Poljani (zločini nad Srbima).
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 11. - JNA zauzela zapadni deo Vukovara (pojačanje borbi u celoj Hrvatskoj pred konferenciju 5. 11.).
- 2. 11. - Ustoličen Vaseljenski patrijarh Vartolomej I.
- 3. 11. - Zauzeta srpska sela između Daruvara i Slavonske Požege, talas izbeglica.
- 4. 11. - Kasarna JNA Logorište u Karlovcu evakuisana uz mrtve i ranjene.
- 5. 11. - Milošević odbija mirovni plan Haške konferencije.
- 5. 11. - Hrvatske snage po prvi put gađale teritoriju Srbije (Šid, izvešteno o četiri poginula, sutradan i Apatin).
- 5. 11. - U Atlantiku nađeno telo izdavačkog magnata Roberta Maxwella.
- 6. 11. - KPSS i KP RSFSR zabranjeni u Rusiji.
- 7. 11. - Magic Johnson objavio da ima virus HIV.
- 8. 11. - Paški most obranjen od zračnih napada JNA.
- 8. 11. - Evropska zajednica uvela ekonomske sankcije Jugoslaviji, sutradan ih najavljuju i SAD.
- 9. 11. - Mudžahedinska delegacija Burhanudina Rabanija u poseti Moskvi, koja se slaže da je neophodno preneti vlast u Afganistanu na prelaznu islamsku vladu.
- 9 - 10. 11. -
SDS organizovao plebiscit - Srbi BiH za ostanak u Jugoslaviji.
- 12. 11. - HDZ BiH proglasio Hrvatsku zajednicu Bosanska Posavina.
- 12. 11. - Jako granatiranje Dubrovnika, pogođen i hotel "Argentina" gde borave posmatrači EZ.
- 14. 11. - Dogovor o "plavim šlemovima", na liniji razgraničenja, umesto na republičkim granicama (JNA prvi put pristaje na mirotvorce); primirje u Dubrovniku radi evakuacije posmatrača EZ i preko dve hiljade izbeglica na brodu "Slavija".
- 15. 11. - Rat u Hrvatskoj: U napadu JRM na Split sudjeluje razarač Split, što je jedini slučaj u historiji da neki ratni brod bombardira grad po kome je dobio ime; 13-to primirje u Hrvatskoj - podizanje hrvatske blokade kasarni u zamenu za evakuaciju svih saveznih trupa; jedno veće savezne skupštine izglasalo nepoverenje saveznom premijeru i sekretaru inostranih poslova.
- 16. 11. - Srpske snage zauzimaju Slunj.
- 17. 11. -
Sobranje Makedonije usvojilo Ustav koji je tu bivšu jugoslovensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 poslanika za Ustav su glasala 92.
- 17. 11. - Srpske snage zauzele Borovo Naselje.
- 18. 11. - Posle tromesečne opsade, Vukovar pao u ruke JNA i raznim srpskim paravojnim jedinicama.
- 18. 11. - Počinjen je masakr u Škabrnji.
- 18. 11. - Vlada Krajine oglasila da se međunarodne snage mogu razmestiti samo na liniji razgraničenja.
- 18. 11. - Proglašena
Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna u BiH (preimenovana u Republiku 28. 8. 1993., de facto glavni grad: Grude).
- 18. 11. - Napadnute prostorije "Jutela" u Beogradu (takođe i sedišta reformista i prostorije Pokreta za mirovnu akciju).
- 20. 11. - Rat u Hrvatskoj: Predajom hrvatskog garnizona prestaje oružani otpor u Vukovaru. Dio zarobljenika masakriran na Ovčari.
- 21. 11. - Mile Paspalj predsednik skupštine SAO Krajine umesto Velibora Matijaševića.
- 21. 11. - Razoren Maslenički most.
- c. 21. 11. - Associated Press javlja da je u Vukovaru pronađeno 41 zaklano srpsko dete, što se ubrzo ispostavlja netačnim[49].
- 22. 11. - Lideri HSP Dobroslav Paraga i Milan Vuković pritvoreni pod optužbom da su planirali oružanu pobunu.
- 23. 11. - Dogovoreno 14. primirje, prvo posredovanjem UN, na sastanku Tuđmana, Miloševića i Kadijevića sa Vensom i Karingtonom u Ženevi.
- 23. 11. - Freddie Mercury, pjevač grupe Queen, objavljuje kako boluje od AIDS-a.
- 24. 11. - Srpske snage zauzele Laslovo kod Osijeka, koji je izložen napadima.
- 24. 11. - Izdata novčanica od 5.000 dinara (Ivo Andrić).
- 24. 11. - U Cavtatu proglašena "Dubrovačka Republika"
- 25. 11. - Amnesty International optužuje sve strane u jugoslovenskom sukobu za mučenje i ubistva civila; Savet Evrope ukida specijalni status Jugoslavije.
- 27. 11. - Rezolucija 721 SB UN - podržavaju se napori generalnog sekretara i njegovog izaslanika za okončanje borbi, spremnost za slanje mirotvoraca ako se primirje održi.
- 27. 11. - Kancelar Helmut Kohl obećava da će Nemačka priznati Sloveniju i Hrvatsku "pre Božića".
- 28. 11. - Tuđman prihvata raspoređivanje snaga UN unutar republike.
- 28. 11. - Južna Osetija proglasila neovisnost od Gruzije.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Ukrajina na referendumu izglasala neovisnost od SSSR-a.
- 1. 12. - Cyrus Vance u misiji u Jugoslaviji (do 9. 12.).
- 2. 12. - Ministri EZ ukinuli sankcije jugo republikama, osim Srbije i Crne Gore; procureli izveštaj posmatrača EZ optužuje JNA da je "kukavička" i odgovorna za eskalaciju rata, sugeriše se vojna intervencija.
- 2. 12. - Jak zemljotres u rumunskom Banatu, mala šteta i u Beogradu.
- 4. 12. - Hrvatski sabor usvojio zakon o manjinama (predviđa kulturnu autonomiju).
- 5. 12. - Stjepan Mesić formalno podnosi ostavku na mestu predsednika Predsedništva SFRJ; borbe kod Stona, nastavljaju se i kod Osijeka.
- 6. 12. - Rat u Hrvatskoj: U artiljerijskom napadu JNA - najvećem za vrijeme opsade Dubrovnika - ubijen veliki broj građana Dubrovnika.
- 6. 12. - Operacija Orada: hrvatske snage povratile Lipik kod Pakraca.
- 6. 12. - SAD uvele ekonomske sankcije za celu Jugoslaviju.
- 6. 12. - KGB, tajna policija Sovjetskog Saveza, službeno prestaje s radom.
- 7. 12. - Ubojstvo obitelji Zec u Zagrebu, među kojima i Aleksandre (12).
- 7. 12. - Mišljenje br. 1 Badinterove komisije: SFRJ je u procesu raspada (sve države naslednice imaju ista prava).
- 8. 12. - FK Crvena Zvezda u Tokiju pobedila čileanski klub Kolo-Kolo rezultatom 3-0 i postala klupski prvak sveta.
- 8. 12. - Predsjednici Rusije, Bjelorusije i Ukrajine dogovaraju formalni nestanak SSSR-a i njegovu zamjenu Zajednicom nezavisnih država (ZND).
- 10. 12. - Sastavljen Mastrihtski ugovor kojim je stvorena Evropska unija iz Evropske zajednice i predviđena monetarna unija (potpisan u februaru, stupio na snagu 1. 11. 1993).
- 12. 12. - Počela Operacija Orkan '91 - novi hrvatski uspesi u zapadnoj Slavoniji (protivno primirju od 23. 11.).
- 12. 12. - Generalni sekretar UN de Kueljar u pismu nemačkoj vladi "zabrinut" zbog nemačke namere da prizna dve republike (priznanju se protive i SAD i većina evropskih zemalja, zbog straha od eskalacije).
- 15. 12. - Rezolucija 724 SB UN - proslediće se predlozi za planiranu mirotvoračku operaciju u Jugoslaviji.
- 16. 12. -
Kazahstan proglasio nezavisnost od SSSR.
- 16. 12. - Masakr u Joševici, kod Gline ubijen 21 hrvatski civil.
- 17. 12. - Nemačka izdejstvovala da Evropska zajednica prizna Sloveniju i Hrvatsku do 15. 1., uz definisane kriterije za priznavanje novih država (prava manjina, nepovredivost granica...) - republike da se prijave do 23. decembra.
- 17. 12. - SSSR definitivno prekida slanje oružja vladi Mohameda Nadžibulaha.
- 19. 12. -
Ustavotvorna skupština SAO Krajine u Kninu usvojila Ustav i proglasila Republiku Srpsku Krajinu; prvi predsednik Milan Babić (međunarodno neće biti priznata).
- 19. 12. - Jako granatiranje Nove Gradiške.
- 19. 12. - Glavni odbor SDS BiH doneo Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima.
- 19. 12. - Makedonija proglašava nezavisnost (tj. Sobranje će tražiti priznanje od EZ).
- 19. 12. - Island je prva zemlja koja je priznala Hrvatsku (ranije priznale Slovenija i neke bivše republike SSSR).
- 20. 12. - Ante Marković, posljednji premijer SFRJ, podneo ostavku (zalaže se za mir, ali 81% saveznog budžeta za 1992. otpada na vojsku).
- 20. 12. - Predsjedništvo BiH traži priznanje od EZ, srpski članovi protiv[50].
- 23. 12. - Nemačka priznala Sloveniju i Hrvatsku (efektivno od 15. 1.). Uveden hrvatski dinar.
- 23. 12. - Slovenija, Hrvatska, BiH, Makedonija i kosovski Albanci traže priznanje nezavisnosti od EZ; BiH traži i plave šlemove, "naročito na granici".
- 23. 12. - Radoman Božović novi premijer Srbije (do 1993).
- 24. 12. - Obnovljeno Hrvatsko domobranstvo, kao rezervni sastav vojske.
- 25. 12. - Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR.
- 26. 12. - Zvanični raspad SSSR (Vrhovni sovjet SSSR-a konstatovao da zemlja više ne postoji, nakon što su sve republike proglasile nezavisnost).
- 26. 12. - U Alžiru su održani prvi višepartijski parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti od Francuske 1962 - najviše glasova za Front islamskog spasa.
- 28. 12. - Borbe kod Karlovca, uzbuna i u Zagrebu.
- 30. 12. - Amfilohije Radović ustoličen za mitropolita crnogorsko-primorskog.
- 30. 12. - Prvi okršaj Adema Jašarija u Prekazu na Kosovu sa srpskim snagama (izbegao hapšenje).
- 31. 12. - Specijalni izaslanik UN Cyrus Vance dobio u Beogradu pristanak srbijanskog i jugoslovenskog rukovodstva za primirje i povlačenje JNA i paravojnih formacija iz Hrvatske.
- decembar - Osnovan Savet severnoatlantske saradnje, konsultativni forum zemalja NATO i istočne Evrope (od 1997. Savet evroatlantskog partnerstva).
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Raspad SFRJ
- Slučaj "Selotejp" (zločini nad Srbima u Osijeku).
- Ubojstva Srba u Sisku 1991-1992
1991. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Televizija. TV serije: "Zaboravljeni" (TV Beograd, snim. 1988-90), "Top lista nadrealista 3", "Sarajevske priče" (TV Sarajevo); "U ime zakona" (snim. 1990, TV Beograd).
- Neki domaći filmovi: "Virdžina", "Praznik u Sarajevu", "Čaruga", "Đuka Begović", "Mala", "Moj brat Aleksa", "Original falsifikata", "Noć u kući moje majke". (vidi i Kategorija:Filmovi 1991.)
- Neki domaći muzički/glazbeni albumi (Jugoslavija[51], Hrvatska[52]) (→ Kategorija:Albumi 1991.):
- Pop/rock: Ekatarina Velika: "Dum dum"; Bajaga i instruktori: "Četiri godišnja doba"; Galija: "Istorija, ti i ja" i "Ni rat ni mir"; Crvena jabuka: "Nekako s proljeća"; Obojeni program: "Ovaj zid stoji krivo"; Vampiri: "Rama lama ding dong" i "Tačno u ponoć"; Tonny Montano: "Lovac na novac"; Disciplina kičme: "Nova iznenađenja za nova pokolenja"; Regina: "Ljubav nije za nas!"; Zana: "Nisam, nisam..."; Van Gogh: "Svet je moj"; Vlada, Gile, Piko & Švaba: "Lutka koja kaže ne"; Rambo Amadeus: "Psihološko propagandni komplet M-91";
- Zabavni: Đorđe Balašević: "Marim ja..."; Plavi orkestar: "Simpatija"; Đani Maršan: "Bože, čuvaj Hrvatsku";
- Folk: Ceca: "Babaroga"; Dragana Mirković: "Dobra devojka"; Legende: "Ne veruj"; Haris Džinović: "Poznaćeš me"; Džej: "Ko se s nama druži"; Sneki: "Hopa-cupa";
- Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Zuzi Zu, Vampiri, Gibonni, Bajone, Jasna Milenković Jami, Dragica Radosavljević Cakana...
- Neka vozila uvedena 1991:
-
VW Golf III (Evropski auto godine '92)
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 9. 1. - Amel Tuka, atletičar
- 12. 1. - Pixie Lott, pevačica
- 19. 1. - Petra Martić, tenisačica
- 14. 3. - Emir Bekrić, atletičar
- 21. 3. - Antoine Griezmann, francuski fudbaler
- 8. 4. - Melanie Rios, erotska glumica
- 13. 4. - Brankica Mihajlović, odbojkašica
- 9. 5. - Majlinda Kelmendi, džudoka
- 16. 5. - Grigor Dimitrov, teniser
- 23. 5. - Lena Meyer-Landrut, njemačka pjevačica
- 25. 5. - Claire Sinclair, Playmate of the Year
- 7. 6. - Emily Ratajkowski, model, glumica
- 10. 8. - Pratyusha Banerjee, glumica († 2016)
- 11. 8. - Milica Pavlović, pevačica
- 28. 8. - Andrej Pejić, maneken
- 28. 8. - Marko Vešović (fudbaler)
- 7. 9. - Amar Garibović, skijaški trkač († 2010)
- 9. 9. - Aleksandar Kukolj, džudista
- 27. 9. - Simona Halep, teniserka
- 29. 9. - Adem Ljajić, fudbaler
- 10. 10. - Gabriella Cilmi, australska kantautorka
- 13. 10. - Darko Lazić, pevač, zvezda Granda
- 16. 10. - Jedward, irski pop duo
- 4. 12. - Zoey Kush, erotska glumica
- 6. 12. - Milica Mandić, tekvondašica
- 31. 12. - Bojana Jovanovski, teniserka
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 1. - Zvonko Lepetić, hrvatski glumac (* 1928.)
- 5. 1. - Vasko Popa, srpski pesnik (*1922)
- 5. 1. - Jug Grizelj, beogradski novinar (* 1926)
- 6. 1. - Marko Nikezić, srpski političar (* 1921)
- 8. 1. - Steve Clark, gitarista Def Leppard-a (* 1960)
- 11. 1. - Ratko Sarić, srpski glumac (* 1916)
- 11. 1. - Carl David Anderson, pronalazač pozitrona, nobelovac (* 1905)
- 14. 1. - Mihailo Stevanović, srpski filolog, akademik (* 1903)
- 17. 1. - Olav V, kralj Norveške (* 1903)
- 26. 1. - Zvane Črnja, hrvatski književnik (* 1920.)
- 30. 1. - John Bardeen, supronalazač tranzistora, dvostruki nobelovac (* 1908)
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 2. - Aaron Siskind, fotograf (* 1903)
- 13. 2. - Arno Breker, nacistički skulptor (* 1900)
- 16. 2. - Enrique Bermúdez, lider nikaragvanskih kontraša (* 1932)
- 21. 2. - Margot Fonteyn, balerina (* 1919)
- 25. 2. - Stanoje Stefanović, hematolog, srpski akademik (* 1911)
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Edwin H. Land, pronalazač Polaroid kamere (* 1909)
- 2. 3. - Serge Gainsbourg, pevač (* 1928)
- 15. 3. - Miodrag Bulatović, srpski književnik (* 1930)
- 15. 3. - Veljko Korać, srpski filozof (* 1914)
- 17. 3. - Ana Roje, balerina, pedagoginja i koreografkinja (* 1909)
- 21. 3. - Leo Fender, proizvođač gitara (* 1909)
- 25. 3. - Mića Tatić, glumac (* 1923)
- 29. 3. - Franjo Benzinger, hrvatski farmaceut (* 1899.)
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - Martha Graham, koreografkinja (* 1894)
- 3. 4. - Graham Greene, engleski književnik (* 1904.)
- 4. 4. - Max Frisch, švicarski književnik i arhitekt (* 1911.)
- 16. 4. - David Lean, filmski redatelj (* 1908)
- 20. 4. - Don Siegel, filmski režiser (* 1912)
- 20. 4. - Jumdžagin Cedenbal, bivši lider NR Mongolije (* 1916)
- 30. 4. - Rafailo Blam, kompozitor (* 1910)
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 5. - Vlado Janić Capo, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* 1904)
- 6. 5. - Sašo Gešovski, vojnik JNA (* 1971)
- 7. 5. - Đuro Špoljarić, sindikalista, učesnik NOB (* 1906)
- 14. 5. - Aladar Gerevich, mađarski mačevalac, (* 1910.)
- 14. 5. - Jiang Qing, udovica Mao Cetunga (* 1914)
- 15. 5. - Vukašin Šoškoćanin, komandant srpskih snaga u Borovom Selu (* 1958)
- 15. 5. - Shintaro Abe, japanski političar (* 1924)
- 15. 5. - Ronald Lacey, glumac (* 1935)
- 21. 5. - Rajiv Gandhi, bivši premijer Indije (* 1944)
- 25. 5. - Vinko Pintarić, serijski ubojica (* 1941)
- 30. 5. - Marijan Kocković, kipar (* 1923)
- 30. 5. - Vitomir Lukić, književnik, političar iz HDZ BiH (* 1929)
- 31. 5. - Angus Wilson, engleski pisac (* 1913)
Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 6. - Anka Berus, društveno-politička radnica SRH i SFRJ, narodni heroj (* 1903)
- 2. 6. - Ljubo Truta, admiral JRM, narodni heroj (* 1915)
- 3. 6. - Katia i Maurice Krafft, vulkanolozi (* '42. i '46.)
- 5. 6. - Janko Đonović, književnik (* 1909)
- 10. 6. - Milorad Dobrić, karikaturista, crtač stripa (* 1924)
- 12. 6. - Rade Uhlik, romolog, lingvista (* 1899)
- 14. 6. - Peggy Ashcroft, glumica (* 1907)
- 21. 6. - Zoran Pjanić, srpski ekonomista (* 1922)
- 24. 6. - Sumner Locke Elliott, australijski pisac (* 1917)
- 24. 6. - Rufino Tamayo, slikar (* 1899)
- 26. 6. - Ivan Kern, kapetan bojnog broda JKRM i kontraadmiral JRM (* 1898)
- 27. 6. - Milenko Jorgić, kapetan prve klase JRV (* 1956)
- 27. 6. - Toni Mrlak, kapetan prve klase JRV, saradnik TO Slovenije (* 1950)
- 28. 6. - Dragan Bubalo, poručnik JNA (* 1964)
- 28. 6. - Antonijo Šimunović, vojnik JNA (* 1972)
- 29. 6. - Henri Lefebvre, marksistički filozof i sociolog (* 1901)
- 30. 6. - Hrvoje Požar, doktor tehničkih znanosti, akademik (* 1916)
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 7. - Josip Reihl-Kir, načelnik osječke policije (* 1955)
- 1. 7. - Đura Jakšić, dirigent (* 1924)
- 1. 7. - Michael Landon, glumac (* 1936)
- 2. 7. - Lee Remick, glumica (* 1935)
- 6. 7. - Anton Jugov, bivši premijer Bugarske (* 1904)
- 16. 7. - Robert Motherwell, slikar (* 1915)
- 24. 7. - Isaac Bashevis Singer, književnik, nobelovac (* 1902)
- 25. 7. - Lazar Kaganovič, sovjetski političar (* 1893)
- 29. 7. - Branislav Lovrenski, književnik i novinar (* 1935)
- 30. 7. - Ivo Šeremet, slikar (* 1900)
- 31. 7. - Miro Barešić, bivši militantni emigrant (* 1950)
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 8. - Vlado Šegrt, narodni heroj i političar (* 1907)
- 4. 8. - Branislav Matić Beli, član i finansijer SPO
- 5. 8. - Jovan Aćin, filmski reditelj (* 1941)
- 5. 8. - Soichiro Honda, inženjer, osnivač firme (* 1906)
- 6. 8. - Shapour Bakhtiar, poslednji šahov premijer Irana (* 1914)
- 8. 8. - Ivan Kožedub, maršal avijacije i trostruki heroj SSSR (* 1920)
- 9. 8. - Gordan Lederer, snimatelj HTV (* 1958)
- 22. 8. - Boris Pugo, sovjetski političar (* 1937)
- 24. 8. - Sergej Ahromejev, maršal SSSR (* 1923)
- 25. 8. - Niven Busch, pisac, scenarista (* 1903)
- 28. 8. - Patrijarh srpski German (Đorić), srpski patrijarh (*1899)
- 30. 8. - Jean Tinguely, slikar, skulptor (* 1925)
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - Otl Aicher, grafički umetnik (* 1922)
- 3. 9. - Frank Capra, američki filmski redatelj (* 1897.)
- 5. 9. - Željko Sabol, hrvatski književnik (* 1941.)
- 6. 9. - Veles Perić, pesnik (* 1924)
- 8. 9. - Alex North, kompozitor (* 1910)
- 9. 9. - Leo Mates, bivši urednik Tanjuga i diplomata SFRJ (* 1911)
- 11. 9. - Radmila Dimić, pevačica narodne muzike (* 1922)
- 15. 9. - Đorđe Božović Giška, kriminalac, osnivač SPO-ove Srpske garde (* 1955)
- 18. 9. - Mladen Karaman, srpski zoolog (* 1937)
- 21. 9. - Ante Paradžik, hrvatski političar (* 1943)
- 23. 9. - Klaus Barbie, osuđeni ratni zločinac (* 1913)
- 24. 9. - Dr. Seuss, američki pisac i karikaturista (* 1904)
- 25. 9. - Miodrag Todorović Krnjevac, harmonikaš i kompozitor (* 1924)
- 28. 9. - Miles Davis, džez muzičar (* 1926)
- 29. 9. - Milan Tepić, major JNA (* 1957)
- 29. 9. - Vladimir Barović, kontraadmiral JRM (* 1939)
- 30. 9. - Toma Zdravković, srpski pevač (* 1938)
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 10. - Dimitrios I (vaseljenski patrijarh) (* 1914)
- 5. 10. - Milan Milišić, književnik (* 1941)
- 6. 10. - Igor Talkov, sovjetski rok kantautor (* 1956)
- 11. 10. - Redd Foxx, glumac, komičar (* 1922)
- 16. 10. - Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1906.)
- 16. 10. - Blago Zadro, hrvatski vojnik (* 1944)
- 24. 10. - Gene Roddenberry, TV pisac i producent (* 1921)
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 11. - Siniša Glavašević, hrvatski književnik i novinar († 1960.)
- 5. 11. - Fred MacMurray, glumac (* 1908)
- 5. 11. - Robert Maxwell, medijski preduzetnik (* 1923)
- 6. 11. - Gene Tierney, glumica (* 1920)
- 9. 11. - Yves Montand, francuski šansonijer i glumac (* 1921.)
- 10. 11. - Drago Mažar, društveno-politički radnik SR BiH i SFRJ, narodni heroj (* 1918)
- 14. 11. - Tony Richardson, režiser i producent (* 1928)
- 18. 11. - Gustáv Husák, bivši predsednik Čehoslovačke SR (* 1913)
- 20. 11. - Antun Stipančić, hrvatski stolnotenisač (* 1949.)
- 20. 11. - Petar Brajović, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* 1915)
- 21. 11. - Daniel Mann, režiser (* 1912)
- 22. 11. - Nikola Karanović, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* 1914)
- 23. 11. - Klaus Kinski, glumac (* 1926)
- 24. 11. - Freddie Mercury, britanski pjevač (Queen), (* 1946.)
- 24. 11. - Eric Carr, bubnjar Kiss-a (* 1950)
- 29. 11. - Franjo Majetić, glumac (* 1923)
- 29. 11. - Ralph Bellamy, glumac (* 1904)
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Ivo Vejvoda, učesnik Španskog rata i NOB, diplomata, narodni heroj (* 1911)
- 7. 12. - Aleksandra Zec, žrtva ratnog zločina (* 1979)
- 9. 12. - Berenice Abbott, fotografkinja (* 1898)
- 10. 12. - Karlo Metikoš, hrvatski pjevač (* 1940.)
- 13. 12. - Hrvoje Iveković, kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu, akademik (* 1901)
- 15. 12. - Vasili Zajcev, heroj SSSR (* 1915)
- 27. 12. - Hervé Guibert, pisac i fotograf (* 1955)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Hrvoje Iveković, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu (* 1901)
- Omer Mujadžić, slikar, profesor (* 1903)
- Agata Oreški, predratna komunistkinja (* 1906)
- Muhamed Abdagić, književnik (* 1916)
- Mirjana Mijatović, pevačica bivše grupe "VIA Talas" (* 1961)
- Kristjan Cavazza, slovenski rok muzičar (* 1969)
Dani sećanja[uredi - уреди | uredi izvor]
Nobelove nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Pierre-Gilles de Gennes (otkriće da metodi razvijeni za proučavanje fenomena poretka u prostim sistemima mogu biti generalizovani za složenije oblike materije, naročito tečne kristale i polimere)
- Kemija: Richard R. Ernst (doprinos razvoju metodologije NMR spektroskopije visoke rezolucije)
- Fiziologija i medicina: Erwin Neher i Bert Sakmann (otkrića u vezi funkcionisanja pojedinačnih jonskih kanala u ćelijama)
- Književnost: Nadine Gordimer (koja je putem svog veličanstvenog epskog pisma - po rečima Alfreda Nobela - bila od velike koristi čovečanstvu)
- Mir: Aung San Suu Kyi (nenasilna borba za demokratiju i ljudska prava)
- Ekonomija: Ronald Coase (otkriće i razjašnjenje značaja troškova transakcije i imovinskih prava za institucionalnu strukturu i funkcionisanje ekonomije)
Takođe pogledati[uredi - уреди | uredi izvor]
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (January 10, 1991). "Financial Scandal Rocks Yugoslavia. NY Times
- ↑ Jakobi, Tanja (04. novembar 1999). Operacija u Narodnoj banci, Nin
- ↑ Borić, Faruk (2007-05-11). Etnonacionalisti: Ekskluzivni predstavnici građanske Bosne. Dani, Sarajevo (nwbih.com)
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (January 11, 1991). "Serb Chief Warns of Land Demands. NY Times
- ↑ Guštin, Damijan (2008). Slovenija, saveznica Hrvatske tijekom razlaza s jugoslavenskom državom (od »nenačelne koalicije« do raspada vojnog saveza 1989.-1991.), str. 11. hrcak.srce.hr
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (January 25, 1991). "Defiant Croatian Republic Refuses to Disarm Paramilitary Police. NY Times
- ↑ Little, Allan (2006). Slobodan Milosevic's road to ruin. BBC News
- ↑ Karabeg, Omer (2008) Stjepan Mesić: Ja sam dogovorio sastanak u Karađorđevu. Slobodna Evropa
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (January 26, 1991). "Yugoslavia Tense Over TV Film on Croatian Arms. NY Times
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (January 27, 1991). "Confrontation in Yugoslavia Headed Off. NY Times
- ↑ BethlehemWeller1997, p. xxv.
- ↑ 12,0 12,1 12,2 Luković, Petar. Konačno, rat! (3). e-Novine
- ↑ 13,0 13,1 Dedeić, Siniša (2011). 9. mart – dve decenije (1. deo). Istinomer
- ↑ ((en)) Sudetic, Chuck (February 21, 1991). "Jolting Yugoslavia, a Region Widens Its Autonomy. NY Times
- ↑ 15,0 15,1 15,2 15,3 15,4 BethlehemWeller1997, p. xxvi.
- ↑ Lučić (2007) str. 10
- ↑ Lučić (2007) str. 14
- ↑ AP (March 8, 1991). Slovenes Vote to Make Duty In Yugoslav Army Voluntary, NY Times
- ↑ Dedeić, Siniša (2011). Čekajući skupštinske ‘maratonce’ (6. deo), Istinomer
- ↑ Binder, David (March 17, 1991). Leader of Serbia Defies Yugoslavia on Federal Rule, NY Times
- ↑ 21,0 21,1 Švarm, Filip "Jedinica", 1. epizoda - Dete službe, B92
- ↑ Ramač, Mihal (29/11/2011). Jugoslavija ostala bez svog Predsedništva, Danas (dnevnik)
- ↑ Binder, David (March 18, 1991) Serbian Official Declares Part of Croatia Separate, NY Times
- ↑ Milošević, Branislav (15. februar 1997.). Hronika plemenitih zabluda. Naša Borba (yurope.com)
- ↑ Milosavljević, Olivera (1995) Upotreba autoriteta nauke, p. 16. Republika
- ↑ Lučić (2007) str. 15-16
- ↑ Vladičica u službi vlasti, vreme.rs, 5. sept. 2002.
- ↑ Engelberg, Stephen (May 5, 1991). One More Dead as Clashes Continue in Yugoslavia, NY Times
- ↑ 29,0 29,1 29,2 29,3 29,4 29,5 29,6 BethlehemWeller1997, p. xxvii.
- ↑ 30,0 30,1 Lučić (2007) str. 17
- ↑ Sudetic, Chuck (). Croatia Rejects a Yugoslav Panel. NY Times
- ↑ NYT (May 25, 1991). Yugoslavs Free Abducted Slovenian Officers. NY Times
- ↑ Narodne novine broj: 24/1991 (27.05.1991.)
- ↑ 34,0 34,1 Lučić (2007) str. 18
- ↑ 35,0 35,1 Švarm, Filip (14. januar 2010.). Arkanova ostavština. Vreme
- ↑ 36,0 36,1 Dedeić, Siniša (29. 06. 2011.). Početak rata – 20 godina kasnije - Čekajući primirje (3. deo), istinomer.rs
- ↑ 37,0 37,1 37,2 37,3 Dedeić, Siniša (30. 06. 2011.). Početak rata – 20 godina kasnije - Smirivanje u Sloveniji, napetost u Hrvatskoj (4. deo), istinomer.rs
- ↑ 38,0 38,1 38,2 38,3 BethlehemWeller1997, p. xxviii.
- ↑ Nikolić, dr Kosta (10/03/2012). Rat u Sloveniji 1991. (Istorija XX veka – br.2/2011), savremenaistorija.com
- ↑ 40,0 40,1 Dedeić, Siniša (01. 07. 2011.). Početak rata – 20 godina kasnije - Vratite nam decu! (5. deo), istinomer.rs
- ↑ Dedeić, Siniša (06. 07. 2011.). Početak rata – 20 godina kasnije - Ko to deli Bosnu? (8. deo), istinomer.rs
- ↑ 42,0 42,1 Dedeić, Siniša (07. 07. 2011.). Početak rata – 20 godina kasnije - JNA se povlači iz Slovenije (9. deo), istinomer.rs
- ↑ Godišnjica tragične akcije "Žaoka" u donjem Pounju, veritas.org.rs
- ↑ A Day of Terror and Death on a Serb-Croat Divide, NY Times, July 31, 1991
- ↑ 38. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Lučić (2007) str. 24, fusnota 127
- ↑ 47,0 47,1 47,2 47,3 47,4 BethlehemWeller1997, p. xxix.
- ↑ Lučić (2007) str. 21
- ↑ Vasić, Miloš (6. mart 2003.). Revizija medijskog rata - Ko? Je l' ja?, Vreme
- ↑ Lučić (2007) str. 28
- ↑ Explore Yugoslavia LP Album from 1991 on Discogs. discogs.com (pristup. 28. 7. 2016.)
- ↑ Explore Croatia LP Album from 1991 on Discogs. discogs.com (pristup. 29. 7. 2016.)
Literatura/Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Lučić, Ivica (2007). Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja. Portal Hrčak
- Daniel L. Bethlehem; Marc Weller. The 'Yugoslav' Crisis in International Law: General Issues. Cambridge University Press; 1997. ISBN 978-0-521-46304-1.
- Interaktivna mapa, ICTY
- Yugoslavia Events Chronology 1989-1991 (University of Texas at Arlington)
- Hronologija RSK (1991)
- Hrvatski Centar za prikupljanje dokumentacije (CPD): Podunavlje, Lika i Sjeverna Dalmacija, Zapadna Slavonija i Banovina.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
![]() |
Članak 1991 je odabran u kategoriju izabranih članaka. Pozivamo vas da unaprijedite i potom predložite neki članak za izabrani. |