Delnice

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Delnice

Delnice1.JPG

Osnovni podaci
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 6.262
Geografija
Koordinate 45°24′N 14°48′E / 45.40°N 14.80°E / 45.40; 14.80
Delnice na karti Hrvatske
Delnice
Delnice
Delnice na karti Hrvatske
Ostali podaci


Koordinate: 45° 23′ 60" SGŠ, 14° 48′ 00" IGD

Delnice (lokalno Deunce), glavni grad Gorskog kotara, 6.000 stanovnika koji administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji. Područje Grada ima 55 naselja na površini od 230 km²

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje Grada obuhvaća 230 km², a nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900 m koju okružuju uzvišenja i iznad 1500m n/v. Najniža područja mjere visinu od 210 (Kupska dolina), a najviša 1.528 m (Nacionalni park Risnjak). Iako ta prirodna osobitost upućuje na izrazitu raznolikost područja; reljef je izrazito gorskog karaktera.

Područje Grada Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima drgomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Mjesta se prožimaju svojim različitostima i kulturalnom te zemljopisnom povezanošću čineći jedinstvenu ravnotežu između Kupske doline i više crnoluške – risnjačke zone, slikovito nazvane Delničkim trolistom.

Delnice su središnje i najveće naselje Grada i cijelog Gorskog kotara. Smještene na Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj, Petehovac i Japlenški vrh, s nadmorskom visinom od 730 m, „najviši“ su grad u Hrvatskoj.

Prirodne ljepote i zaštićena područja[uredi - уреди | uredi izvor]

Vapnenačko-dolomitska podloga stijena pogoduje rastu tzv. „zelenog krša“ odnosno vegetacije plitkog korijenja. Cijeli je kraj bogat šumama bukve, smreke i jele te područjima na kojima rastu šumsko voće i gljive. Obitavaju ga srne, medvjedi i vukovi te mnogobrojni glodavci i razne vrste ptica i kukaca.

Delnički park

Bogatstvo i ljepota ovog područja, najviše se očituju u netaknutoj prirodi koja ga okružuje i njegov je neizostavni dio. Kako bi se sačuvala, mnoga su područja zaštićena:

  • Hajdova hiža, Drgomalj je najveća pećina Gorskog kotara, dostupna samo speleolozima zbog teškog pristupa. Njena ulazna dvorana, dužine 85m, širine 27m i visine oko 16m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem kršu. Splet kanala i pukotina, dug je oko 900m.
  • Nacionalni park Risnjak
  • Zoo park-šuma Japlenški vrh
  • Spomenik partizanskom ustanku
    Dolina leptira (Kupska dolina) Na području gornjeg toka Kupe (oko 20 km), prema istraživanjima, živi oko 500 vrsta različitih leptira iako ni taj broj nije konačan. Na ovom se prostoru nalazi 108 vrsta danjih leptira što čini oko 60% hrvatske faune leptira. Mnoge su vrste zaštićene zakonom, a zabilježene su i dvije nove, endemske podvrste, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj jer je zemljopisna izoliranost populacija leptira u spomenutom području uzrokovala evolucijske procese koji su doveli do stvaranja istih.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klima je planinska.

Zime su duge i oštre: u prosjeku traju 106 dana, obiluju snježnim oborinama. Ljeta su kratka i svježa s temperaturom zraka koja rijetko prelazi 25 ºC. Mnogo je vlage te ne izostaju pojave magle i mraza, a godišnje (u prosjeku) padne 2079 l/m² kiše. Uslijed prekomjerne sjeće šuma (zagrebačka tvrtka 'Hrvatske šume') u Delnicama se promijeniča klima pa je sve češće pod naletima snažne bure koja nanosi velike štete.

Područke Grada Delnice

Naselja Grada[uredi - уреди | uredi izvor]

Delnice se sastoje od 55 naselja: Bela Vodica, Belo, Biljevina, Brod na Kupi, Crni Lug, Čedanj, Dedin, Delnice, Donja Krašićevica, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Okrug, Donji Turni, Gašparci, Golik, Gornja Krašićevica, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Okrug, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac, Kupa, Kuželj, Leska, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Plajzi, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski, Raskrižje Tihovo, Razloge, Razloški Okrug, Sedalce, Srednja Krašićevica, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U srednjem vijeku Delnice su bile središte Modruške župe. U 16. vijeku grad i okolno područje je potpuno opustjelo zbog prodora Turaka. Bržem razvoju Delnica je bitno doprinijela izgradnja Lujzijane, ceste koja je sagrađena početkom 19. vijeka. Nakon toga se u tom području počinje razvijati drvna industrija.

Delnice 09 12 2009 - panoramio - istra1977 (8).jpg

21.7. 1921. je u Delnicama Alija Alijagić, pripadnik lijeve terorističke organizacije Crvena pravda izvršio atentat na Milorada Draškovića, ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS. Povod atentatu bilo je donošenje takozvane Obznane 1920. kojom je vlada Kraljevine SHS zabranila rad Komunističkoj partiji Jugoslavije, odnosno bitno smanjila opseg građanskih sloboda u monarhiji. Atentatori su se dobrovoljno predali vlastima, iskoristivši sudski proces za afirmaciju svog političkog rada. Alija Alijagić osuđen je na smrt, a drugi atentator Rodoljub Čolaković na dugogodišnju tamnicu.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, u travnju 1941. godine, Delnice su okupirale italijanske trupe. U gradu su ubrzo počele pripreme za ustanak, a stanovništvo se priključilo partizanima. Oko grada su se vodile žestoke borbe između partizana i Italijana, a kasnije i Nijemaca. Partizani su grad konačno oslobodili 13.7. 1944.

Spomenik Aliji Alijagiću u Delnicama

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Kulturna obilježja[uredi - уреди | uredi izvor]

Delnički govor[uredi - уреди | uredi izvor]

"Delnički govor je stari mjesni govor koji pripada gorsko-kotarskoj kajkavštini. On ima specifičnu fonetiku, akcentuaciju i sintaksu, pa je s obzirom na to jedan od mnogobrojnih varijanti kajkavskog narječja. Prostorno je ograničen samo na područje Delnica. Uočljiva je snažna veza delničkog govora sa slovenskim jezikom, a mnoge njegove osobitosti upućuju na praslavenske izvore. Prema jednoj glagoljskoj ispravi iz 1570. g., pronađenoj u Gerovu stanovnici Delnica su u XVI. st. govorili čakavski. Prilikom provale Turaka stanovništvo je prebjeglo u susjednu Sloveniju (Kranjsku) i tu ostalo živjeti određeno vrijeme.“ [1]

Na području Grada Delnice velike su razlike u autohtonim govorima (v. Goranski dijalekt) od sela do sela, tako da su negdje, južnije, smatraju čakavskim idiomima (bez obira na upotrebu 'kaj' umjesto 'ča'), a drugdje, uz Kupu) idiomi bliski slovenskim dijalektima.

Etno zone i spomenici[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hiža - Rački, procjenjuje se da je izgrađena u XVII. st., spomenik je kulture koji govori o etno i graditeljskoj baštini ovog područja. Nalazi se u Supilovoj ulici u Delnicama i među najstarijim je ušćuvanim kućama goranskog kraja. Nekada je u hiži postojao uzdužni hodnik koji je spajao sve prostorije. Iz njega se ulazilo u centralni dio, u tzv. vežu (kuhinju), otvorenog krovišta s podom od nabijene zemlje i otvorenim ognjištem. Iz kuhinje se pomoću ljestvi dolazilo u potkrovlje (izba), gdje se sušilo meso, sijeno te čuvala zrnata hrana, orasi i sušeno voće. Drugi glavni prostor je hiša ili hiža (soba) koja se nalazi s ulične strane kuće, a služi kao prostor za odmor. Posljednja prostorija je štala (staja) gdje se osim stoke nalazio i nužnik. Ispod sobe se nalazio ukopan trap, prostor u kojem se čuvao krumpir i druga hrana. Krov kuće je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom). Tu se čuvalo sijeno koje je zajedno s drvenim krovom činilo odličnu prirodnu toplinsku izolaciju. Raspored prostorija i veličina ovakvih kuća, bila je prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja jer se cijelo gospodarstvo nalazilo na jednom mjestu što je olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima.
  • Kaštel Zrinski - Brod na Kupi
    Etnozona Velika Lešnica obuhvaća područje istoimenog sela koje se smjestilo u zaleđu šumsko – planinskog sklopa Drgomalj. Ovo je naselje zbijenog tipa s centralnim prostorom i dominantnom pozicijom crkve što se nalazi uz rub naselja. Karakteriziraju ga stambene kuće i one gospodarske namjene, građene od drva s poluskošenim krovištima koja su donedavno bila pokrivena šindrom.
  • Kaštel Zrinski je iz XVII. st. i spada u spomenike kulture „prve kategorije“. Nalazi se u Brodu na Kupi.

Promet[uredi - уреди | uredi izvor]

Prometna otvorenost i tranzitno značenje ovoga kraja čine danas njegovu najvažniju osobitost. U vezi s tim posebni značaj pripada Delničkim vratima odnosno delničkom koridoru gdje zone povezanih krčevina daju kraju tranzitno značenje. Izgradnjom autoceste Rijeka - Zagreb, u Delnice se iz Rijeke dolazi za 20-ak minuta dok se iz Zagreba stiže za 1 sat vožnje. Stara magistralna cesta, Lujzijana Rijeka-Zagreb danas, ističući svoj izvorni naziv, postaje s pravom "Lujzinska turistička cesta" koja duž trase prolaznicima otkriva svoju priču prošlosti. U Delnicama se na staru Lujzijanu sa sjeverne strane priključuje tranzitni pravac iz Republike Slovenije (Ljubljana - Kočevje - Delnice) čime je tranzitnost kraja još izraženija, posebno na graničnom prelazu Brod na Kupi. Prometnice imaju veliko značenje za razvoj privrede i povezuje sjeverne i južne dijelove Hrvatske.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Zeleni pašnjaci i doline uz rijeke omogućuju razvoj stočarstva. Uzgajaju se ovce,a nešto manje goveda. Obradiva tla nema mnogo, a klimatski uvjeti nepovoljini su za poljodjelstvo. Ipak,uzgoj krumpira, kupusa i kukuruza ima dugu tradiciju u tim krajevima. Uzgajaju se i jabuke, kruške i šljive.

Uništena drvna industrija[uredi - уреди | uredi izvor]

Razdoblje pljačke (privatizacije) pod nezavisnom RH od 1990-ih teško je pogodilo delničku drvnu industriju (Tvornicu namještaja) koja je zapošljavala 2.500 radnika. Te je preostalo šumarstvo (bespoštedna sjeća Šuma. Trenutno aktualna drvna industrija na području Grada Delnica svodi se na Malo Selo gdje postoji mala pilana od 2010. g.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovne škole: Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Delnice; Područna škola Crni Lug, Crni Lug; Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi; Osnovna glazbena škola Ive Tijardovića, Delnice

Srednje škole: Srednja škola Delnice

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Kulturna društva

Kulturno-umjetničko društvo "Delnice"; Tamburaško društvo „Danica“; Pjevačko društvo „Frankopan“; Mesopusno društvo „Pauše“, Delnice.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Izletište potok - Delnice

Skijanje i skijaške skakaonice[uredi - уреди | uredi izvor]

Čini se da su u ovom kraju napravljene prve skije u Hrvatskoj (delničke obitelji Ofak i Klobučar skije su počele izrađivati 1911. godine.[2]), a skijanje u Delnice donijela je austrougarska vojska.

1932. godine Delnicama je povjereno održavanje prvenstva Jugoslavije u skijaškom trčanju na 30km, a nakon Drugog svjetskog rata su održane i velike manifestacije: 1956., 1958. skijaško prvenstvo Jugoslavije u klasičnim disciplinama i 1962. "Cup Kurikkala" koji je preteća današnjeg skijaškog kupa.

Danas su uređene staze za alpsko i nordijsko skijanje na brdu Polane, a tu se nalazi i novouređena staza za skijaško trčanje (1500m). Na jugoistočnoj strani skijalište Petehovac gdje je 1960. izgrađena žičara sa skijaškom stazom dugom 350 m (zapuštena 2 desetljeća u nezavisnoj Hrvatskoj,90-ih i u prvom desetljeću 2000-te).

Skijaške skakaonice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izgradnju skakaonice je pokrenuo Aleksandar Klaić 1932., a otvorena je 1936. kada je održano i prvo natjecanje u skijaškim skokovima. Izgrađena na padinama Japlenškog vrha, ovo je jedina skijaška skakaonica u Hrvatskoj. Ista je rekonstruirana 1948. i 1958. godine u svrhu produženja skakačke staze, a do nje je sagrađena i manja koja je služila za učenje i vježbu. 90-ih potpuno zapuštena da bi 2004. g. uslijedio je početak nove rekonstrukcije i obnove skakaonice koja se nije koristila skoro tri desetljeća. 2006. godine ponovno je otvorena (sada 65m duga) i pokrenut je Kup grada Delnica u skijaškim skokovima.

Moderno klizalište u delničkom parku
Klizalište i bazen[uredi - уреди | uredi izvor]

Delnice ima natkriveno klizalište izgrađeno 2010.

Stadion[uredi - уреди | uredi izvor]

Današnji stadion je nastao iz nogometnog igrališta izgrađenog početkom 20.st. (1924.). Prvotno igralište je bilo smješteno na mjestu današnjeg Radničkog doma, a na njemu su bile smještene trupe talijanske vojske u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Igralište se pomiče i povećava nakon rata te poprima današnji položaj. Pedesetih godina 20. stoljeća poravnava se i učvršćuje teren, izgrađuje se atletska staza, pomoćni teren za ostale športske discipline, a 1952. i košarkaško igralište. Godine 1966. dobija travnatu podlogu.

Sportska društva[uredi - уреди | uredi izvor]

Boksački klub „Delnice“; Rukometni klub „Goranin“; Skijaški klub „Goranin“; Kuglački klub „Goranin“; Kuglački klub „Delnice“; Ženski kuglački klub „Goranin“; Biciklistički klub „Goranin“; Snowboard klub „Gorski kotar“; Stolnoteniski klub „Petehovac“; Streličarski klub „Delnice“; Karate klub „Delnice“; Šahovski klub „Goranin“; Plivački klub "Delnice"; Košarkaški klub „Goranin“; Orjentacijski klub „Ris“ Delnice; NK Goranin Delnice

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

  1. „Delnice 1481.–1981.“, Marija Pavešić, Delnički govor
  2. http://www.ski-mrkopalj.hr/Povijest_Pgz.htm