Vukovar

Izvor: Wikipedia
Vukovar

Vukovar Street scene.JPG

Osnovni podaci
Gradonačelnik Ivan Penava (HDZ) ({{{stranka}}})
Županija Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo
Stanovništvo () 31.670
Geografija
Koordinate 45°21′N 18°59′E / 45.35, 18.99
Vukovar na karti Hrvatske
Vukovar
Vukovar
Vukovar (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 21′ 00" SGŠ, 18° 59′ 24" IGD


Vukovar, najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu, u hrvatskom dijelu Srijema, upravno, prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte Vukovarsko-srijemske županije.

Ukratko[uredi - уреди]

Datoteka:Zracna panorama 4.jpg
Pogled na Vukovar iz zraka

Vukovar je stari barokni grad, poznat po strašnim razaranjima za vrujeme rata u Hrvatskoj. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško stradalih građevina, ističu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan, župna crkva sv.Filipa i Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol, bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada. Vučedol je i poznato izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na Orlovu otoku. Atraktivno ušće rijeke Vuke u Dunav, šetališta uz Dunav i uređene plaže osiguravaju športsko-rekreacijske aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu godine kada je moguće kupanje. Na Dunavu i Vuki popularan je ribolov (som, smuđ, šaran, štuka, kečiga).

Geografski položaj[uredi - уреди]

Vukovar, grad, pristanište na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 km istočno od Vinkovaca, 36 km jugoistočno od Osijeka; nadmorska visina 108 m; 31.670 stan. Na magistralnoj je prometnici (M7) Osijek-Vukovar-Ilok i željezničkoj prometnici Vinkovci-Vukovar. Dunav je kod Vukovara također i državna granica, pa se s druge strane rijeke nalazi Srbija.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Grad Vukovar, prema popisu 2001. godine, ima 31.670 stanovnika, te je drugi grad po veličini u županiji.

Prema narodnosti, većina stanovnika su Hrvati (57.5%), slijede ih Srbi (32.9%), Rusini (1.8%), te Mađari (1.2%).

Uprava[uredi - уреди]

Istorija[uredi - уреди]

Vučedolska golubica

Vukovar je poznat po bogatim arheološkim nalazištima iz vremena neolita, koji ukazuju da se na tom području postojala prva stalno naseljena mjesta u Evropi. Kasnije se, za vrijeme bakrenog doba, razvijaju nove kulture, uključujući vučedolsku, nazvanu po lokaliletu Vučedol, pet kilometara od Vukovara nizvodo na Dunavu.

Nakon Ilira i Kelta, vukovarski kraj su krajem 1. vijeka pne. osvojili Rimljani, koji su na tom području kasnije sagradili limes.

Nakon propasti rimskog carstva, kroz Vukovar prolaze razni barbarski narodi, a kasnije se na tom području trajno naseljavaju Slaveni, uključujući i pretke današnjih Hrvata. Kraj se sredinom 9. vijeka prvi put spominje u ispravama, kada je knez Pribina kao franački vazal dobio stotinjak sela uz rijeku Vuku. Nešto kasnije je na ušću Vuke u Dunav sagrađena tvrđava Vukovo, koja se prvi put spominje u izvorima iz 10. vijeka, kada je opisano kako su je zauzeli i opljačkali Mađari.

Nakon što je Hrvatska početkom 12. vijeka ušla u državnu zajednicu s Mađarskom, od 13. vijeka se pod različitim imenima spominje naselje - preteča današnjeg Vukovara. Stari slavenski nazivi - Vukovo, Volko, Walk, Wolkov - s vremenom izlaze iz upotrebe, te se sve više koristi mađarski naziv Vukovar, koji će u 14. vijeku ući u upotrebu.

Podgrađe tvrđave 1231. godine od hercega Kolomana dobija status slobodnog kraljevskog grada. 1345. Vukovar dobija povlasticu da održava nedjeljne sajmove, a 1398. se spominje kao važno trgovište.

U Vukovaru je tada sjedište velike Vukovske županije, koja se protezala između Dunava i Save. Vukovarski kraj je tada gusto naseljen, brojne su utvrde i kmetska sela. U crkvenom pogledu Vukovska županija je pod katoličkom nad-biskupijom u Pečuhu. Nekoliko crkvenih redova ima ovdje svoje samostane, a najutjecajniji je franjevački red.

U 14. i 15. vijeku Vukovar su držali knezovi Gorjanski i Talovci, a krajem 15. vijeka i Nikola Iločki, posljednji nominalni vladar srednjovjekovne Bosne.

Godine 1526. otomanski sultan Sulejman I Veličanstveni započinje veliki pohod protiv Mađarske, za vrijeme koga su osvojene mnoge mađarske tvrđave na Dunavu, uključujući Vukovar. Nakon poraza u mohačkoj bitci iste godine, srušena je mađarska država, a Vukovar trajno prešao pod otomansku vlast.

Vukovar, relativno udaljen od otomanske granice i neopterećen oružanim sukobima, se nastavlja razvijati kao trgovačko središte, a u njegovo stanovništvo dolazi sve više muslimana. Krajem 17. vijeka je tako imao nekoliko gradskih četvrti, kupelji, prenoćišta, školi i džamija, te oko 300 stanovnika.

Nakon otomanskog poraza pod Bečom, Austrija poduzima veliki pohod koji će 1687. dovesti do stavljanja Vukovara pod habsburšku vlast. Tadašnji rat je doveo do sveopćeg pustošenja, tako da Vukovar, po tadašnjim podacima, ima jedva 50 stanovnika.

Datoteka:Srijem 1751.jpg
Na karti iz (1751.) u crvenom krugu je vidljivo ime Vukovar

Habsburške vlasti taj problem rješavaju kolonizacijom iz drugih dijelova carstva. Tako se u Vukovar naseljavaju Mađari, Nijemci, Rusini, Slovaci, Srbi i Hrvati, te grad stječe više-etnički i više-vjerski karakter. Među naseljenicima je najvažniji Filip Karlo Eltz, nadbiskup u Mainzu i njemački knez izbornik, koji je 1736. kupio ogroman posjed u Vukovaru, i čiji će potomci igrati značajnu ulogu u političkom životu grada. Godine 1745. Marija Terezija Vukovar obnavlja slavonske županije i Vukovar stavlja pod hrvatsku bansku vlast. Vukovar je sjedište velike Srijemske županije, koja se protezala između Dunava i Save, na istoku sve do Zemuna, na zapadu do Osijeka, osim područja Vojne krajine.

Datoteka:Stara slika.jpg
Pogled na Vukovar s Dunava,početak 20.stoljeća

Velike posjede u Slavoniji dobijaju ili kupuju feudalci. Grofovi Eltz, koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva. Filip Karlo Eltz nadbiskup u Mainzu i njemački knez izbornik 1736. godine kupuje ovaj ogroman posjed s 35 naseljenih mjesta. Tijekom narednih stoljeća zemljišne površine su smanjene agrarnim reformama. Cijeli razvoj vukovarskog kraja sve do 1945. godine tijesno je vezan uz vukovarsko vlastelinstvo grofova Eltz.

Vukovar se vrlo brzo razvija, ne samo kao poljoprivredno, nego kao i obrtničko središte. Godine 1840. Vukovar je uključen u stalni parobrodarski promet na Dunavu, a od 1878. i željeznički promet. Razvija se vukovarska luka, ali industrijski razvoj zaostaje, mada će se parni strojevi koristiti u poljoprivredi.

Iako je Vukovar zaostajao u razvoju industrije, među obrtnicima se rano javljaju socijalističke ideje, tako da je 1.5. 1897. organizirana proslava Prvog maja - jedna od prvih na prostorima Jugoistočne Evrope.

Datoteka:Stari Vukovar 41.jpg
Dvorac Eltz prikazan na razglednici iz ranog 20. stoljeća

Prvo veliko industrijsko poduzeće Vukovarska kudjeljara proradilo je tek 1905. godine. Iz ovih pogona Vukovar dobija električnu energiju od 1909. godine. U međuvremenu se Vukovar nastavlja razvijati i kao važno kulturno središte, sa školama osnovanim na vjerskom, te raznim pjevačkim i kulturnim udruženjima osnovanim na etničkom principu.

Nakon završetka prvog svjetskog rata, Vukovar je 1918. potpao pod Kraljevinu SHS. Njene vlasti ukidaju Srijemsku županiju, a Vukovar će kasnije postati dio Savske banovine.

U Vukovaru se, usprkos agrarne reforme, nastavilo s razvojem industrije, pa je snaga tamošnjeg radničkog pokreta bila razlogom da se 1920. održi Vukovarski kongres prilikom koga je Socijalistička radnička partija komunista postala Komunističkom partijom Jugoslavije. Godine 1931. je osnovana tvornica "Bata", što je postalo temelj obućarsko-gumarske industrije, a nešto kasnije se razvija i tekstilna industrija.

Drugi svjetski rat je izazvao značajne demografske promjene na području Vukovara. Godine 1941. grad je pripao NDH, i ostao pod njenim nadzorom sve do 1945. i proboja srijemskog fronta, kada su ga zauzeli partizani.

Grad je u socijalističkoj Jugoslaviji pripao Hrvatskoj. Već ranije je došlo do masovnog iseljavanja njemačkog stanovništva, tzv. folksdojčera. Na njihova ispražnjena imanja nove vlasti 1945. i 1946. dovode koloniste iz tzv. pasivnih krajeva Jugoslavije, uglavnom srpske nacionalnosti.

S druge strane, Vukovar se nastavlja razvijati kao jedno od najvećih industrijskih središta, a dobro razvijena poljoprivreda ga čini jednim od najprosperitetnijih gradova bivše Jugoslavije. U to doba je Vukovar bio poznat i kao jedno od etnički najraznolikijih gradova, s vrlo dobrim među-etničkim odnosima i velikim brojem miješanih brakova.

Sve to nije spriječilo izbijanje velikih napetosti za vrijeme raspada SFRJ. Dio hrvatskog stanovništva se na prvim demokratskim izborima 1990. opredjeljuje za HDZ kao i izdvajanje Hrvatske iz Jugoslavije, dok se tome uglavnom protivi srpsko stanovništvo. Političke napetosti se intenziviraju, pogotovo kada dio srpskog stanovništva počinje prihvaćati secesionističku politiku Republike Srpske Krajine, dijelom pod utjecajem ekstremnih nacionalista iz susjedne Srbije.

Sve to s vremenom eskalira u oružane incidente, od kojih je najkrvaviji onaj u Borovom Selu početkom maja 1991. JNA ga koristi kako bi tamo poslala trupe, ispočetka s namjerom da razdvoji zaraćene snage, da bi u ljeto 1991. počela sve otvorenije stajati na stranu srpskih pobunjenika. Međusobni oružani incidenti eskaliraju u višemjesečne borbe koje će poslije postati poznate kao opsada Vukovara, te predstavljati i najveću i najkrvaviju bitku rata u Hrvatskoj.

Opsada je završila predajom hrvatskog garnizona 18.11. 1991. Dio garnizona je masakriran na Ovčari, a sve hrvatsko stanovništvo protjerano, dok je grad temeljito razoren. Postao je dio Republike Srpske Krajine, ali je u svjetskoj javnosti tada bio daleko poznatiji kao simbol razaranja i ljudskog stradanja vezanih uz ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Godine 1995. je Erdutskim sporazumom formalno ukinuta Republika Srpska Krajina te dogovoreno da nakon trogodišnjeg prijelaznog perioda pod nadzorom UN Vukovar mirno prijeđe pod suverenitet Hrvatske. To je učinjeno 1998. godine.

Otada je uložen veliki napor da se Vukovar obnovi, te vrate izbjeglo stanovništvo. Međutim, ekonomski oporavak Vukovara je u sjeni etničkih napetosti koje se manifestiraju kroz de facto segregaciju između hrvatskog i srpskog stanovništva.

Privreda[uredi - уреди]

Prije rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske.Industrija je teško stradala u ratu,ali mirnom reintegracijom pod hrvatsku vlast počela je obnova grada, pa tako i industrije.

Obnovljena zgrada

Neke od većih tvrtki u gradu Vukovaru:

  • Vupik - oprehrambena industrija
  • Borovo - industrija obuće
  • Luka Vukovar
  • Velepromet

Posebne zone za ulaganja su:

U budućnosti bi se trebalo osnovati još nekoliko zona i to:

Turizam je također jedna od važnih djelatnosti u gradu. Nakon uklanjanja porušenih mostova na Dunavu kod Novog Sada počela su krstarenja Dunavom, pa su počeli pristajati putnički brodovi i u Vukovaru.Tim brodovima se samo u 2005. godinu u Vukovaru iskrcalo oko 18500 turista, pretežito američkih. Nakon ponovne izgradnje hotela Lav, počeo se razvijati i kongresni turizam.

U gradu postoje slijedeći hoteli:

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Barokni dvorac obitelji Eltz s kapelom Svetog Roka
  • Franjevački samostan s crkvom Svetih Filipa i Jakova
  • Građanske kuće s arkadama u glavnoj ulici
  • Mauzolej obitelji Paunović
  • Palača Srijemske županije
  • Hram svetog Nikole u Vukovaru
  • Zgrada Hrvatskog doma

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovne škole

  • 2. osnovna škola
  • 3. osnovna škola
  • 4. osnovna škola
  • 5. osnovna škola
  • 6. osnovna škola
  • 7. osnovna škola
  • Specijalna škola

Srednje škole

  • 1. srednja škola
  • 2. srednja škola
  • 3 srednja škola
  • Gimnazija
  • Glazbena škola

Visoko obrazovanje

Kultura[uredi - уреди]

Neke od kulturnih znamenitosti grada Vukovara su:

  • Dvorac Eltz, u kojem se nalazi Gradski muzej Vukovar
  • Barokni centar
  • Radnički dom (bivši Grand hotel)
  • palača županije Srijemske
  • zgrada Kotarske oblasti
  • zgrada Diližanske pošte
  • Franjevački samostan i crkva sv. Filipa i Jakova
  • Knjižnica Franjevačkog samostana
  • Pastoralni centar Sveti Bono
  • Barokna crkva sv. Roka
  • Kapela Žalosne Gospe
  • Kapela-grobnica obitelji Eltz
  • crkva Gospe Fatimske u Borovu naselju
  • Hram svetog Nikole
  • Rodna kuća Lavoslava Ružičke
  • crkva BDM Pomoćnice Kršćana u Sotinu

Sport[uredi - уреди]

Nogomet

  • Hrvatski nogometni klub "Vukovar 91"
  • Hrvatski nogometni klub "Borovo"
  • Hrvatski nogometni klub "Radnički"
  • Hrvatski nogometni klub "Vupik"
  • Hrvatski nogometni klub "Lipovača"
  • Nogometni klub "Vuteks – Sloga"
  • Športski nogometni klub "Dunav" Sotin

Odbojka

  • Ženski odbojkaški klub "Vukovar"
  • Muški odbojkaški klub "Borovo"

Košarka

  • Košarkaški klub "Vukovar"

Veslanje

  • Hrvatski veslački klub "Vukovar"

Rukomet

  • Hrvatski rukometni klub "Borovo"

Borilački sportovi

Šah

  • Šahovski klub "Vukovar 91"
  • Šahovski klub "Slaven"
  • Šahovski klub "Šahmatik"
  • Šahovski klub "Caissa"

Tenis

  • Teniski klub "Borovo"

Bridž

  • Sportski bridž klub "Vupik"

Kuglanje

  • Hrvatski kuglački klub "Vukovar 91"

Boćanje

  • Boćarski klub "Mitnica"
  • Boćarski klub "Borovo"
  • Boćarski klub "Dunav" Sotin

Atletika

  • Atletski klub "Maraton"

Sportski ribolov

  • Športsko ribolovna udruga "Dunav"
  • Športsko ribolovna udruga "Vuka"
  • Šprotsko ribolovna udruga "Štuka" Sotin

Zanimljivosti[uredi - уреди]

Konzulati[uredi - уреди]

  • Srbija (prije SCG)

Vanjske veze[uredi - уреди]

Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja


Općine


Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj