Senj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Senj

Senj panorama.jpg
Panorama Senja

Osnovni podaci
Županija Ličko-senjska
Stanovništvo
Stanovništvo () 8.132
Geografija
Koordinate 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91
Senj na karti Hrvatske
Senj
Senj
Senj na karti Hrvatske


Koordinate: 44° 59′ 24" SGŠ, 14° 54′ 36" IGD

Senj, Nehaj

Senj (tal. Senia) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na obali Kvarnera i po kome je nazvana Ličko-senjska županija, kojoj administrativno pripada.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem (Lika) preko planinskog prevoja Vratnik (700 m n/v), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom, tj. Dalmacijom.

Gradska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Senj sastoji se od 27 naselja: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići (Zaselak Majorija iznad Senja prema prevoju Vratniku.[1] Pripada gradskomu području i sastoji se od 3 kuće).

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja. Gradsko vijeće ima 15 članova

Upravna tijela Grada Senja su Gradski upravni odjel i Ured Grada.

U Gradskom upravnom odjelu formirani su, kao unutarnje jedinice, odsjeci: *Odsjek za urbanizam, komunalni sustav i upravljanje imovinom Grada *Odsjek za gospodarstvo, društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu *Odsjek za financije i gradski proračun

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području Senja je živjelo ilirsko-keltsko pleme Japodi, za koje se pretpostavlja da su ovdje imali svoju gradinu. U V. st pr.n.e. istiskuju ihLiburni. Senj ulazi u povijest kao važan rimski castrum Senia na cesti koja je od Tarsatike preko Senja i Like (Iapodia) vodila do Aenone i Jadere, a da je postojao kontinuite života u Senju i nakon najezde Slavena u VII. st. govori ime naselja Senj nastalo od lat. Senia. Kao sjedište biskupije spominje se 1136. g., a može se pretpostaviti da je osnovana već u V. st. kad se spominje prvi biskup Laurencije.

Gradska vrata

Senj postaje 1184. ili 1185. g. vlasništvo viteškog reda Templara, a od 1271. g. vlasništvo feudalaca Frankopana. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.

U Senju se 1494. g. osniva glagoljska štamparija. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i dijelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture.

Jugoistočno iznad grada sagradio je general Ivan Lenković 1558. g. masivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan svetog Jure, zaštitnika grada Senja.

Početkom XVI. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile Osmanlije, doseljavaju prognanici, uskoci, koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija, a kasnije, početkom XVII. st., u Uskočkom ratu ostaju zabilježeni kao okrutni osvajači i pljačkaši gradova i naselja Istre u posjedu Venecije kada su desetkovali stanovništvo Za vrijeme Ferdinanda III., 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav Austrijskog primorja kao dio Vojne krajine sve do 1871. godine kad je vraćen banskoj Hrvatskoj.

Kao odrednišna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bio najveća hrvatska luka. Od tada slabi njegov privredno značaj.

Velik broj Senjana je od samih početaka sudjelovao u Narodnooslobodilačkoj borbi, a nakon njemačke okupacije Senja u oktobru 1943. i uspostave ustaškog garnizona dolazi do velikog savezničkog bombardiranja kojim su nanijete velike štete gradu.

Senjska bura

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Cilnica - Vela pjaca

Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima u XV. i XVI. st., a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama (kalama), skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikovitim detaljima.

  • Gradski muzej, postava sakralne baštine
  • katedrala sv. Marije iz XII. st. (romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. g.)
  • tvrđava Nehaj
  • gradski bedemi i obrambene kule
  • Kaštel s cilindričnom i četverokutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana (na trgu Cilnica - Vela placa)
  • Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.[2]
  • Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
  • bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, ženi se u Rijeci, živi u Trstu, umire u Veneciji
  • uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
  • crkva sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
  • ostaci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
  • monumentalni trg Cilnica
  • gradska luka
  • senjski humor, prvi i najstariji humoristički list u Hrvatskoj, Metla i škavacera
  • Vela vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
  • Katakombe, grobnice ispod Katedrale
  • Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
  • Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
  • Kula i bedemi Senja
    Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. st., zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha i dr.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Senj, pored toga što je bio roni grad velikana beletristike poput Silvija Strahimira Kranjčevića i Vjenceslava Novaka, bio je inspiracija za smještanje radnje romana u tom gradu. Pored poznatog romantičarskog romana "Čuvaj se senjske ruke" Augusta Šenoe, manje je poznat dječji roman "Rute Zora", pun naslov "Rute Zora und ihre Bande" (Crvena Zora i njena družina) njemačkog pisca Kurta Kläbera (pseudonim Kurt Held), prića o crvenokosoj djevojčici Zori koja predvodi grupu napuštene djece koja se sklanja u tvrđavu Nehaj i o njihovim pothvatima i o sukobu sa Senjanima. Roman je tek nedavno preveden.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled na Senj sa kule Nehaj

Prva glagoljaška tiskara u Hrvatskoj osnovana u Senju. Između 1494-1508. g., u njoj se tiskaju knjige na strohrvatkom jeziku, pisane glagoljicom.

1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu pape Inocencija IV za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodu ovu povlasticu dobivaju u 20. st. na II Vatikanskom koncilu.

SENJSKA GIMNAZIJA (Ozegovitianum), utemeljena 1725. godine, u XIX. i XX. st. dala veliki broj znamenitih ljudi, književnika, znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U socijalimu je u Senju bila razvijena jaka industrijska proizvodnja, a pod kapitalizmom se svodi na uslužnu djelatnost i turizam:

Ljetni karneval

Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicionalno geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je " Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nogometni klub Nehaj
  • Rukometni klub Senj

Sporazumi s drugim gradovima[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Senj surađuje s nekoliko evropskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

  • Kőszeg (Mađarska), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen 17. travnja 1999. godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju 6. kolovoza 1999. godine.
  • Vratimov (Češka), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je 11. rujna 1999. godine.
  • Wielun (Poljska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u veljači 2001. godine.
  • Sorbiers (Francuska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan 11. kolovoza 2000. godine, ratificiran 15. lipnja 2001. godine.
  • Senec (Slovačka), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan 21. travnja 2001. godine.
  • Parndorf (Austrija), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 23. travnja 2002. godine.
  • Vrbovec (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 2003. godine.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Službene stranice

Gradovi i općine Ličko-senjske županije
Gradovi

Gospić | Novalja | Otočac | Senj


Općine


Brinje | Donji Lapac | Karlobag | Lovinac | Perušić | Plitvička Jezera | Udbina | Vrhovine

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

  1. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., ISBN 953-150-713-9
  2. Ivica Mataija. Ličko-senjska županija nekad i sad, Gospić: Državni arhiv u Gospiću. ISBN 953-7034-04-6