Senj
Senj | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Županija | Ličko-senjska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo () | 8.132 |
Geografija | |
Koordinate | 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E |
Koordinate: 44° 59′ 24" SGŠ, 14° 54′ 36" IGD
Senj - Senia, (lat. i tal.) je grad u Hrvatskom primorju, koji se nalazi na obali Kvarnera i po kome je nazvana tzv. Ličko-senjska županija pod koju administrativno pripada.
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom, tj. Dalmacijom.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]
Gradsko vijeće[uredi - уреди | uredi izvor]
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.
Gradsko vijeće ima 15 članova
Gradska upravna tijela[uredi - уреди | uredi izvor]
Upravna tijela Grada Senja su Gradski upravni odjel i Ured Grada.
U Gradskom upravnom odjelu formirani su, kao unutarnje jedinice, odsjeci: *Odsjek za urbanizam, komunalni sustav i upravljanje imovinom Grada *Odsjek za gospodarstvo, društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu *Odsjek za financije i gradski proračun
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Senj je poznat kao sjedište uskoka, koji su u 16. i 17. branili grad od mletačkih i turskih najezdi. Njihovi doživljaji su opisani u Šenoinom romantičnom romanu Čuvaj se senjske ruke. Uskoke je nakon 1617. Habsburška monarhija raselila, jer je držala da joj izazivaju diplomatske probleme.
|
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
- Ivan Paskvić - astronom, matematičar, osnivač i prvi upravitelj zvjezdarnice u Budimu, Mađarska.
- Milan Ogrizović - književnik
- Milutin Cihlar Nehajev - književnik
- Vjenceslav Novak - književnik i orguljaš
- Vladimir Ćosić - Senjko - je bio jugoslovenski revolucionar, učesnik Oktobarske revolucije, osnivač i prvi organizacioni sekretar KPJ, novinar i narodni poslanik.
- Pavao Ritter Vitezović - polihistor, književnik, tiskar
- Josip Šojat - rukometni trener, prvak Evrope s RK Podravkom iz Koprivnice
- Mirko Ožegović Barlabaševački - biskup senjski i modruški, barun Habsburške monarhije, hrvatski preporoditelj i senjski mecena, obnovitelj gimnazije
- Nikola Jurišić - vojskovođa, obranio Kőszeg u Mađarskoj od navale Osmanlija
- Milan Moguš - akademik, lingvist
- Juriša Senjanin - uskok
- Sandra Šarić - hrvatska tekvandoašica
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- tvrđava Nehaj
- Gradski muzej, postava sakralne baštine
- katedrala sv. Marije iz 12. st.
- gradski bedemi i obrambene kule
- Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
- bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, ženi se u Rijeci, živi u Trstu, umire u Veneciji
- ostaci crkve sv. Frane, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
- crkva sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
- ostaci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
- monumentalni trg Cilnica
- gradska luka
- senjski humor, prvi i najstariji humoristički list u Hrvatskoj, Metla i škavacera
- Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
- Katakombe, grobnice ispod Katedrale
- Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
- Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
- Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. st., zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha i dr.
- Gradski muzej
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
-Prva glagoljaška tiskara u Hrvatskoj osnovana u Senju. Između 1494.-1508. godine u njoj se tiskaju knjige na strohrvatkom jeziku, pisane glagoljicom. -1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu pape Inocencija IV za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodu ovu povlasticu dobivaju u 20. st. na II Vatikanskom koncilu. SENJSKA GIMNAZIJA (Ozegovitianum), utemeljena 1725. godine, tijekom 19. i 20. st. dala veliki broj znamenitih ljudi, književnika, znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
U socijalimu je u Senju bila razvijena jaka industrijska proizvodnja, a pod kapitalizmom se svodi na uslužnu djelatnost i turizam:
Ljetni karneval
Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.
Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.
Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.
Tradicionalno geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je " Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
- Nogometni klub Nehaj
- Rukometni klub Senj
Sporazumi s drugim gradovima[uredi - уреди | uredi izvor]
Grad Senj surađuje s nekoliko evropskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.
- Kőszeg (Mađarska), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen 17. travnja 1999. godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju 6. kolovoza 1999. godine.
- Vratimov (Češka), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je 11. rujna 1999. godine.
- Wielun (Poljska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u veljači 2001. godine.
- Sorbiers (Francuska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan 11. kolovoza 2000. godine, ratificiran 15. lipnja 2001. godine.
- Senec (Slovačka), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan 21. travnja 2001. godine.
- Parndorf (Austrija), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 23. travnja 2002. godine.
- Vrbovec (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 2003. godine.
Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
Gradovi i općine Ličko-senjske županije |
Gradovi
Gospić | Novalja | Otočac | Senj Općine Brinje | Donji Lapac | Karlobag | Lovinac | Perušić | Plitvička Jezera | Udbina | Vrhovine |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |
|