Tordinci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tordinci

Tordinci 2.JPG

Osnovni podaci
Županija Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 2.251
Geografija
Koordinate 45°22′N 18°48′E / 45.37°N 18.80°E / 45.37; 18.80
Tordinci is located in Hrvatske
Tordinci
Tordinci
Tordinci (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 22′ 12" SGŠ, 18° 48′ 00" IGD

Tordinci su naselje i sjedište istoimene općine u istočnom dijelu Hrvatske.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Tordinci ima 2.251 stanovnika, od čega su 75,88 % Hrvati, a 18 % Mađari. U sačuvanim povijesnim ispravama spominju se Tordinci prvi put godine 1269. tada su žitelji toga sela bili “jobagiones” tj. kraljevi udvornici. Oni su naime svake godine morali jedan dio svojega prihoda pošiljati u Budim za kraljev dvor. Crkva je u Tordincima postojala već godine 1305. Da je to selo bilo oveće razabiremo iz količine crkvenog poreza, što ga je godine 1333., 1334. i 1335. u Tordincima ubrao papin legat. On je u svojem iskazu spominje, da je tada u Tordincima bio župnik Toma.

Tijekom 14. i 15. stoljeća pripada veći dio tordinačkoga zemljišta velikaškoj obitelji Osl, koja je inače posjedovala znatna imanja u zapadnoj Ugarskoj. Obitelj Osl provela je godine 1359. diobu svojih imanja. Iz ove isprave doznajemo imena nekih njihovih kmetova u Tordincima. Kako ovi kmetovi nose hrvatska narodna imena, smijemo zaključiti, da su Tordinčani godine 1359. bili čisti Hrvati, premda njihovo selo nosi madžarski korijen "Tord", koji je možda nastao od hrvatskog imena “Tvrd". Nadalje doznajemo iz spomenute isprave da je u Tordincima bila Župna crkva sv. Petra i Pavla. Ona je stajala na trgu, koji se nalazio na raspuću dviju ulica.

Drugi put su članovi obitelji Osl proveli diobu svojih imanja godine 1422. Isprava o toj diobi dokazuje, da su tada na području Tordinaca postojale potpune 44 sesije tj. kmetska selišta. Osim kmetova stanovahu godine 1422. u Tordincima također neki plemički službenici, koji su posjedovali oko 15 sesija zemlje.

Kada su Turci godine 1520. zauzeli Vukovar, došlo je pod njihovu vlast i selo Tordinci. Kako je u Tordincima sredinom 16. stoljeća nestalo župnika, počeli su ondje kalvinski propovjednici nagovarati seljake, da ostave katoličku crkvu. Turci nisu takvu agitaciju ometali, jer su i onako mrzili rimskoga papu, koji europske vladare nagovara na rat protiv Turske. Tako je kalvinima zaista uspjelo prevesti Tordinčane u svoju vjeru. U Tordincima je dapače osnovana kalvinska župa, koja je postala središtem kalvinizma na području donjega toka rijeke Vuke. Prvim je župnikom u Tordincima postao neki franjevac, koji je otpao od katoličke vjere. Kalvinstvo su prigrlili svi Mađari u okolici Tordinaca, ali također i brojni Hrvati u Vukovaru i u sus.jednim mjestima: Antinu, Bogdanovcima, Ceriću, Marincima, Negoslacima, Nuštru, Petrovcima i u Vinkovcima. Na tom je području moglo početkom 17. stoljeća biti oko 200 kuća s 1.500 žitelja.

Nastojanjem katoličkoga svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine 1612. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine 1687. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Madžari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili kalvinizam osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po Slavoniji i Srijemu. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod madžarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu presv. Trojstva. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Tordinci se sastoji od naselja: Tordinci, Antin, Korog i Mlaka Antinska.

Slavne osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

U Tordincima djeluje Osnovna škola Tordinci, koja u svom sastavu ima i četverogodišnju Područnu školu Antinu. Osnovnu školu pohađa oko 180 učenika, od toga 150 u Tordincima i 50 u Antinu. Na području općine djeluje i škola na mađarskom jeziku u Korođu koju pohađa dvadesetak učenika do četvrtog razreda. Na području općine ima i stotinjak srednjoškolaca koji pohađaju škole u Vinkovcima i Osijeku. Pedesetak studenata sa područja općine studira na različitim fakultetima u Zagrebu i Osijeku.

Na području općine živi i tridesetak visokoobrazovanih osoba, najviše u Tordincima, njih dvadesetak, te po nekoliko u Antinu i Korođu.

Vjerske zajednice[uredi - уреди | uredi izvor]

U naselju postoje rimokatolička i protestanska crkva.