Crikvenica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Crikvenica

Crikvenica view from the sea 2005-08-02.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Božidar Tomašek (SDP)
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 11.348
Geografija
Koordinate 45°11′N 14°41′E / 45.18°N 14.69°E / 45.18; 14.69
Crikvenica na karti Hrvatske
Crikvenica
Crikvenica
Crikvenica na karti Hrvatske
Ostali podaci


Koordinate: 45° 10′ 48" SGŠ, 14° 41′ 24" IGD


Crikvenica (rimski Ad Turres) je grad u Hrvatskom primorju, koji se nalazi na istočnoj obali Kvarnera i pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiocima iz srednje Evrope. Smještena je na dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u Kvarnerskom zaljevu, svega 35 kilometara istočno od Rijeke, središta Županije primorsko-goranske.

Do Crikvenice se cestovnim putem moze stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Evrope.

Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.

Graniči sa Gradom Kraljevicom, Vinodolskom općinom i Gradom Novim Vinodolskim.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ukupan broj stanovnika 11.348
  • Broj stalnih stanovnika 11.332

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je liburnsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Slaveni po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod Tor - Kotor (kod tornjeva). Današnja Crikvenica nema kontinuitet naziva naselja iz antičkog doba kao kod drugih kvarnerskih gradića i ostalih toponima.

Rijeka Dubračina

Kotor je bilo veliko naselje s parohijalnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.

Historija Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, kroz stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.

Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. pr.n.e. Liburni, s ovih su uzvisina kontrolirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.

U doba Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u sjev. Italiji, preko Julije carsice kroz Liburbiju (preko Tarsatice, Ad Turresa i Senije) kroz Japodiju (Liku) prema Aenoni i Jaderi.

Kasnoantički geograf Peutinger (IV.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres, po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

Slaveni doseljavaju u VIII. vijeku. U novoosvojena podričja donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.

Frankopanski kaštel, danas hotel Kaštel

U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su parohiji Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali krčki feudalci poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova obitelj osvaja posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih feudalaca Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.

U okrilju Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument kod Hrvata i jedan od najstarijih u medievalnoj Evropi, stvoren u vrijeme kada veći dio Evrope još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i slavenskim pismom - glagoljicom.

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.

U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji minijaturist svih vremena.

Hotel Therapia - tradicija zdravstvenog turima

U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, USA, te u Seattleu, država Washington.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Turizam i lječilište

Pješćane plaže Crikvenice

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Mario Lovrić
  • Paško Bonačić - izumio Monument of fish
  • Karlo Stipanić - vaterpolista, osvajač zlatne olimpijske medalje
  • Zvonko Car - akademski kipar, slikar, profesor
  • Milorad Stojević, pjesnik, prozaist

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

  • O.Š. Vladimir Nazor
  • O.Š. Zvonko Car
  • S.Š. Dr. Antun Barac
  • S.Š Dr. Paško Bonačić

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj