Hrvatsko primorje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hrvatsko primorje, pogled iz Novog
Karlobag

Hrvatsko primorje je povijesni naziv za područje koje je pripadalo Hrvatskoj do 1918. a to je od istočnih granica Rijeke kao Corpusa Separatuma, tj. od Rječine do južno od Karlobaga, tj do sela Tribanj Mandalina u velebitskom podgorju gdje granči s Dalmacijom. Pokrajinu Hrvatsko primorje se razlikuje od naziva hrvatsko primorje koji se odnosi na čitavo primorje koja pripada Republici Hrvatskoj. Naziv Hrvatsko primorje je nastao kao odgovor na termin Ugarsko primorje kada je spomenuto područje bilo jedini izlaz Hrvatske na more.

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Obala Hrvatskog primorja južno od Senja

Hrvatsko primorje se geografski dijeli u dvije cjeline, sjeverozapadni dio koji se stere od Novoga do Rječine, a karakteriziraju ga niža brdovita kultivirana područja od kojih je najvažnija plodna Vinodolska dolina. Jugoistočni dio je uzak pojas uz more, podvelebitska krška golet, koja je strmim Velebitom odvojen od unutrašnjosti. Senjska vrata i planinski prevoj iznad Karlobaga su omogućili cestovnu povezanost s unutrašnjosti Hrvatske, a time i razvoj ta dva grada. H.p. prema unutrašnjosti graniči s Gorskim kotarom i Likom, a prema zapadu s povijesnom regijom Julijom te prema istoku s Dalmacijom.

Velebit

Ovo područje obuhvaćao je gradove Sušak, Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi Vinodolski, Senj i Karlobag.

Najvažniji gradovi u Hrvatskom primorju su bili trgovački centri Bakar i Senj koji gube pomorski primat 1873. kada se Rijeka željeničkom prugom povezuje s Bečom i Budimpeštom.

Između dva svjetska rata se Sušak razvija u najznačajniji grad u tom dijelu Kraljevine SHS.

Nakon drugog svjetskog rata, Sušak i Rijeka ponovno postaju jedan grad - Rijeka, da bi kasnije u sastav općine Rijeka ušao i Bakar.

Godine 1992. dolazi do osnivanja novih općina i gradova kojima Kostrena (istočni dio općine Rijeka) i Bakar postaju samostalne općine te se danas zemljopisno ponovno smatraju dijelom Hrvatskog primorja.

Hrvatsko primorje je danas administrativno podijeleno između 2 regije: tzv. Primorsko-goranska županije i Ličko senjske županije.

Značajne ličnosti[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Petar Kružić, uskočki kapetan
  • Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik
  • Vjenceslav Novak, pisac
  • Janko Polić Kamov, avangardni pisac
  • Lovro Matačić, dirigent
  • Ivica Jobo Curtini, vaterpolist
  • Milorad Stojević, pjesnik, romanopisac

Poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]