Kvarnerski zaljev

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kvarnerski zaljev
Quarnaro
Austro-Ugarska karta zaljeva
Austro-Ugarska karta zaljeva
Država  Hrvatska

Kvarnerski zaljev (talijanski: Quarnaro, Quarnero, Carnaro, latinski: Liburnicus Sinus) je ime sjevernog dijela Jadranskoga mora između vinodolske-velebitske i istarske obale.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kvarnerski zaljev je otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjever), Velebitsko-vinodolski kanal (dio između obale Hrvatskoga primorja i otoka Krka, Raba i Paga), Kvarnerić (između otočkog niza Krka, Raba i Paga s jedne, i Cresa i Lošinja s druge strane:[1]

Ime Kvarner se koristi za dio između otoka Cresa i Lošinja i istarske obale, a Vela Vrata za tjesnac širok je 4,2 km na sjeveru Kvarnera između Cresa i istarske obale.[1]

Najveći grad Kvarnerskog zaljeva je Rijeka, velika luka i industrijski centar, ostali veći urbani centri su ljetovališta Opatija i Lovran na zapadu, Crkvenica i Senj na istoku, te Krk i Rab u sredini Kvarnera. Na Kvarneru u užem smislu jedini veći grad je Cres, uz historijski gradić Osor na prevlaci koja razdvaja otok Cres od otoka Lošinja.[1]

Duž istarske obale nema većih gradova, već samo manjih luka; Plomin, Rakalj, Krnica, Ližnjan i Medulin.[1]

Uz Krk se prema Rabu nižu otočići Prvić, Sv. Grgur i Goli, a prema Cresu Plavnik. Uz obalu Cresa i Lošinja otočići Zeča, Unije, Susak, Vele i Male Srakane. A od Lošinja u Kvarneriću leže Ilovik, Silba, Olib i Premuda.

Brodovi iz Rijeke za Dalmaciju plove Kvarnerićem, a kroz Kvarner plove veći teretni brodovi prema otvorenom moru.[1]

Kvarnerski zaljev je vrlo razveden, prosječno dubok 50 m, u Riječkom zaljevu 50-60 m.[2] U Kvarneriću je maksimalna dubina 104 m, i to na istoku Cresa.[2] Zaljev je najdublji u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa -114 m.[2]

Prosječna amplituda plime i oseke u Rijeci je 30 cm. Maksimalna amplituda zabilježena u Rijeci iznosi 1.35 m, za razliku od tog u Veneciji 2.15, a u Trstu 2,41 m.[2]

Kako je Kvarnerski zaljev okružen rubom visokih planina, često je izložen utjecajukontinentalne klime, pa su česti prodori hladnoga zraka - bura sa sjeveroistoka, i tramontana sa sjevera, naročito zimi.[1]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za rane antike zaljev se nazivao Sinus Flanaticus, po Flanoni (današnji Plomin u Istri), a za kasne antike Liburnicus Sinus (Liburnski zaljev).[1]

Po jednoj hipotezi ime Kvarner možda potječe od latinskog mare quaternarium = četiri mora, jer je otocima bio podjeljena na četiri plovna puta.[1]

Po drugoj hipotezi ime mu potječe od talijanske cavernariu = zaljev spilja.[2]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled na zaljev sa Autoputa A6
Pogled na zaljev sa Autoputa A6

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Kvarnerski zaljev" (hrvatska). Istrapedia. http://istrapedia.hr/hrv/1461/kvarner-kvarnerski-zaljev/istra-a-z/. pristupljeno 06. 05. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Quarnaro" (talijanski). Enciclopedia Italiana (1935). http://www.treccani.it/enciclopedia/quarnaro_%28Enciclopedia-Italiana%29/. pristupljeno 06. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]