Olib

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je glavno značenje pojma Olib. Za istoimeno naselje, v. Olib (Zadar).
Otok Olib
Podaci
Lokacija Jadransko more (Kvarnerić)
Arhipelag Zadarski
Koordinate 44°22′33″N14°46′53″E
Država  Hrvatska
Glavno naselje Olib
Površina 26,14 [1] km²
Broj stanovnika 132[2]

Olib (talijanski: Ulbo) je otok u Jadranskom moru u Hrvatskoj, koji administrativno podpada pod grad Zadar u Zadarskoj županiji.

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Kako Olib leži na granici Kvarnerića i Dalmacije, ubraja se u sjevernodalmatinsku grupu otoka, odnosno pod zadarski arhipelag. [2]

Olib se nalazi istočno od Silbe, zapadno od Škrde, Mauna i Dugog otoka, jugoistočno od Lošinja i otoka Cresa te sjeverno od Ista i Molata.[2]

Otok ima površinu od 26,14 km²[1], najviši vrh je brdo Kalac visoko 74 metra. Dužina njegove obale iznosi 33,34 km.[1] .

Olib je dug 9,3 km u smjeru sjever-jug, i širok do 6,3 km; ali u srednjem dijelu ima samo 1,4 km.[2] Građen je od vapnenca i dolomita. Zapadni dio otoka obrastao je makijom i šumarcima crnike, a istočni i južni pašnjacima i šikarom.[2]

Ispred istočne obale leže otočići Planik i Planičić, a pred sjeverozapadnom Sip (Šip) i Morovnik.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

O Olibu iz rimskih vremena svjedoče ostatci rimskih građevina u uvali Banve (Banjve). U istoj se uvali nalaze i ruševine trobrodne crkve sv. Pavla sa samostanom, koji je napušten i srušen oko 1200.[2] Bizantski car Konstantin Porfirogenet je u svojoj kronici iz 10. vijeka naveo otok pod imenom - Aluip.[2]

Otok je od srednjeg vijeka pod vlašću Mletačke Republike, koja ga je od 1409. počela davati u zakup zadarskoj aristokraciji.[2]

Jedino naselje na otoku Olib počelo se snažnije razvijati nakon 1476., kad su počele doseljavati izbjeglice iz Cetinske krajine.[2] Od druge polovice 16. i početkom i 17. vijeka u akvatoriju Oliba haračili su senjski uskoci pljačkajući galije Mletačke Republike. Tokom 17. vijeka Olib su u par navrata orobili ulcinjski gusari, zbog tog je u drugoj polovici 18. vijeka sagrađena kula.[2]

Za Drugog svjetskog rata Olib je bio baza Partizanske mornarice.[2]

Transport[uredi | uredi kod]

Otok je povezan dnevnim brodskim i trajektnim linijama sa Zadrom i Malim Lošinjem.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Coastline length and aeras of island... (engleski). Geoadria. Pristupljeno 08. 05. 2017. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 Olib (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 08. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]