Unije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Otok Unije
Kvarner Croatian Adriatic.png
Podaci
Lokacija Jadransko more (Kvarnerski zaljev)
Koordinate 44°38′59.38″N14°14′44.3″E
Država  Hrvatska
Glavno naselje Unije
Površina 16,88 km²[1] km²
Broj stanovnika 88[1]
Unije mol - panoramio - nikola pu (1).jpg

Unije - Unie (tal.) istarski otok u Kvarnerskom zaljevu u sjevernom dijelu Jadranskog mora, jugozapadno od Cresa, istočno od istarskog poluotoka, zapadno od Lošinja i sjeverno od Sansega. Administrativno potpada pod grad Mali Lošinj i dio je Kvarnersko-goranske regije (tzv. Primorsko-goranska županija.[1]). Ime otoka dolazi od st.grč. Oenoe (Οίνόη) koje je prešlo na istrovenetsko Unie i hrv. Unije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Unije su svojom površinom od 16,88 km², dvadeseti po veličini otok na Jadranu, najviši vrh je brdo Kalk visoko 132 metra, a dužina njegove obale iznosi 38,059 km.[1] .

Otok s pripadajućim otočićima; Školjić (Scoglietto), Mišnjak (isoloto dei Sorci) i Samunčel (Samuncel) pripada katastarskoj općini Unije.

Sjeveroistočno od Unija leži otok Cres, istočno otok Lošinj, a odvaja ih Unijski kanal (canal di Unie) širok 4,3 km. a južno otok Susak, a sa zapada otvoreno more. Jugozapadno leže otočići Vele Srakane (Canidole Grande) od koga ga razdvaja prola Veli Žapal (Stretto Zapal Grande) i Male Srakane (Canidole). Od Punta Marlere na istarskom poluotoku udaljen je 24,5 km.

Na sjeveru otoka je punta Lokunj (Sottile), na istoku punta Pejni (Pesni ili Limaran), na jugu punta Arbit (ili punta Grossa), a na zapadu punta Nart (Art).

Na otoku postoji samo jedno istoimeno naselje, koje leži na blagoj padini uz istoimenu najveću uvalu zapadne obale.[1]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Unije su naseljene još od paleolita, a o neolitskom i brončanodobnim naseljima kašteljerske kulture svjedoče arheološka nalazišta (kašteljeri na lokalitetima Arbit, Turan i Malendro). Arhelozi su u dilemi jesu li Unije naselili Histri ili lirsko leme Liburni. Iz rimskih vremena otkrivena je villa rustica u uvali Urulje. Na otoku je do XVI. st. živjelo autohtono stanovništa, kada, zbog pomora od kuge, Venecija doseljava Slavene iz Dalmacije.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Unijski klif

Prema posljednjem Popisu stanovništva provedenom 2011. na Unijama je živjelo 88 stanovnika. Unije su bile najnapučenije 1921. kad su imale 783 stanovnika.[1]. Nakon pripojenja Hrvatskoj 1945.g dolazi do velikog egzodusa. Malobrojni stanovnici se bave turizmom i poljoprivredom.

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je povezan dnevnom brodskom linijom s Malim Lošinjem i katamaranom s Rijekom i Zadrom koji ljeti ide češće, a zimi rjeđe. Od 1996. ima i mali poljski aerodrom (momentalno zatvoren).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Naše Unije" (hrvatski). Otok Unije - Udruga Riba ribi. http://otok-unije.com/ounijama/. Pristupljeno 06. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]