Lonjsko polje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Konji (Lonjsko Polje).jpg

Lonjsko polje nalazi se u aluvijalnoj ravnici srednjeg toka rijeke Save, između gradova Siska i Stare Gradiške, Hrvatska. Čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.

Najznačajniji ekološki element u Lonjskom polje su poplave koje se mogu dogoditi u bilo koje doba godine, zbog izvanrednih konstelacija rijeke Save i njezinih pritoka. Vodeni valovi su često jako veliki i polje ima vrlo važnu ulogu kao sistem obrane od poplava za okolno stanovništvo. Područje polja od oko 12.000 ha pašnjaka koriste goveda svih mještana. Oni su posljednji primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljeća. S najvećom koncentracijom autohtonih pasmina (hrvatski posavac, turopoljska svinja, slavonsko-srijemsko sivo govedo) u Hrvatskoj, oni predstavljaju jedinstveni način upravljanja pašnjacima.

Park prirode[uredi - уреди | uredi kôd]

Park prirode Lonjsko polje sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj]], već i u cijelom dunavskom porječju. Posebnu ljepotu krajoliku daju poplavne šume hrasta lužnjaka i slikoviti vlažni pašnjaci sa starim nastambama ispresijecani mrežom vodenih površina. Rukavci, bare i vlažne livade staništa su ptica močvarica. Iz tog razloga cijelo područje parka uvršteno je 1983. g. na Listu važnih ornitoloških područja Europe (IBA).[1]

Bijela roda Ciconia ciconia u parku prirode, selo Čigoč
Čaplja žličarka Platalea leucorodia

Ramsarsko područje[uredi - уреди | uredi kôd]

Park prirode Lonjsko polje površine 51.218 ha proglašen je 02.11.1992. god. i ramsarskim područjem sastavljenom uglavnom od aluvijalnih šuma, ali i vlažnih livada i pašnjaka. Ova kombinacija staništa i njihovog redovnog plavljenja i visokog nivoa podzemnih voda stvaraju uslove za bogat biodiverzitet. 250 vrsta ptica pronađenih u Parku predstavlja više od dvije trećine svih vrsta ptica u Hrvatskoj. 138 vrsta koristi močvarno područje za razmnožavanje, kao što su bijela roda Ciconia ciconia i čaplja žličarka ili bijela žličarka Platalea leucorodia, patka njorka Aythya nyroca, orao štekavac, orao kliktaš, crna roda, prdavac i bjelobrada čigra, vrsta rijetkih ili već izumrlih u mnogim dijelovima Europe.

Rečni ekosistem je takođe ključan za nekoliko vrsta riba, pružajući utočište i mrijestilište ugroženim vrstama, uključujući dunavskog lososa Hucho hucho, dunavskog šarana (Romanogobio uranoscopus), kožnog šarana Cyprinus carpio i evropsku muvavicu Umbra krameri.

Močvarno područje je od kulturnog i ekološkog značaja, a održava se tradicionalnom poljoprivredom i drugim zanimanjima. Glavne prijetnje uključuju drenažu i invazivne strane vrste.[2]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/1196. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  2. „Lonjsko polje - br. 584”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. https://rsis.ramsar.org/ris/584. Pristupljeno 9. 2. 2021.