Ramsarska konvencija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Logo

Ramsarska konvencija je konvencija o vlažnim područjima koja je nastala kao plod borbe za zaštitu vlažnih područja 2. 2. 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Svjetski dan vlažnih područja.

U vlažna područja područja spadaju močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, mangrove, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova, a mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase morske vode dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.

Zaključci Ramsarske konvencije[uredi - уреди | uredi izvor]

  • poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
  • poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
  • načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
  • popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
  • s vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

Ramsarska područja na Balkanu[uredi - уреди | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatska[uredi - уреди | uredi izvor]

U Hrvatskoj su 3. 2. 1993. godine upisana 4 ramsarska područja, a još mnoga zadovoljavaju kriterije za upis no Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema popis vlažnih područja.

Srbija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]