Stara Gradiška
| Stara Gradiška | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Velimir Paušić |
| Županija | Brodsko-posavska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 1.717 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°08′53″N 17°14′46″E / 45.148°N 17.246°E |
| Površina | 77,6 km² |
  Stara Gradiška Stara Gradiška na karti Hrvatske | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 35435 Stara Gradiška |
Koordinate: 45° 08′ 53" SGŠ, 17° 14′ 46" IGD
Stara Gradiška je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u zapadnom dijelu Slavonije i administrativno pripada Brodsko-posavskoj županiji.
Geografija[uredi | uredi kôd]
Stara Gradiška se nalazi na lijevoj obali Save, nasuprot Bosanske Gradiške koja se nalazi na desnoj obali i pripada Bosni i Hercegovini.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Uprava[uredi | uredi kôd]
Historija[uredi | uredi kôd]
Od 1753. je imala status vojnog komuniteta, ali je imala oznake sela: 1780. je imala 230 porodica od čega je 38 živjelo od trgovine ili obrta a ostali od ribolova, stočarstva i pčelarstva.[1] Stoga je 1787. pripojena pukovniji.
Stara Gradiška je poznata po tome što je u njoj NDH za vrijeme drugog svjetskog rata sagradila koncentracioni logor, dio jasenovačkog logorskog kompleksa.
Nakon rata se u Staroj Gradišci nalazio zatvor, u kome su, između ostalih, u doba SFRJ kazne služili hrvatski nacionalisti. Zbog toga su se kažnjenici u šali nazivali Gradišćanskim Hrvatima.
Stara Gradiška je na početku rata u Hrvatskoj postala važno uporište JNA preko koga su se opskrbljivale krajiške snage u Zapadnoj Slavoniji. U hrvatske ruke je prešla 2.5. 1995. za vrijeme Operacije Bljesak.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Slavni ljudi[uredi | uredi kôd]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Sport[uredi | uredi kôd]
Vanjske veze[uredi | uredi kôd]
- ↑ Historija naroda Jugoslavije II, str. 1057. Školska knjiga Zagreb, 1959