Staro Petrovo Selo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Staro Petrovo Selo
Grb
Osnovni podaci
Županija Brodsko-posavska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 6.352
Geografija
Koordinate 45°14′N 17°31′E / 45.23°N 17.52°E / 45.23; 17.52
Površina 132,50 km²
Staro Petrovo Selo is located in Hrvatske
Staro Petrovo Selo
Staro Petrovo Selo
Staro Petrovo Selo (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 13′ 48" SGŠ, 17° 31′ 12" IGD

Staro Petrovo Selo je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Slavoniji i administrativno pripada Brodsko-posavskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Staro Petrovo Selo[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Staro Petrovo Selo obuhvaća katarskom površinom 33,1 kv. km, odnosno 5752 kat. jutra, smješteno u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije i sjedište je Općine Staro Petrovo Selo. Naselje je uz glavnu cestu u dužini 4,6 km istok-zapad i sporednu sjever-jug u dužini 3 km. Naselje je gusto naseljeno zbijenog tipa, planski građeno od Vojne krajine.

Sjeverno od sela zemljište se postepeno diže prema obroncima Požeške gore, šljunkovito, nastalo taloženjem potoka bujičara, Viši predjeli pogodni su za gajenje vinove loze i voćaka, a niži za sve ratarske kulture. Južnije od sela zemljište se spušta sve do rijeke Save. Naplavna je nizina nastala poplavljivanjem rijeke Save i potoka sa sjevera. Do izgradnje nasipa na Savi i melioracijom zemljište je bilo močvarno na kojemu su rasle močvarne biljke (Sitnjača, Crnče) i hrastove šume. Danas je pogodno za sve ratarske kulture.

Općina Staro Petrovo Selo[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina se proteže istočno od grada Nove Gradiške, uz autocestu Zagreb-Lipovac. Na sjeveru se općina proteže pod i na padinama Požeške gore. Općina zauzima površinu od 141 četvorni kilometar, a gustoća naseljenosti iznosi 45 stanovnika po četvornom kilometru. Zapadno od općine nalazi se općina Rešetari, istočno općina Nova Kapela, dok se južno i jugo-istočno nalazi općina Davor.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo prema popisu iz 2001. u Općini živi 6.352 stanovnika.

  • Blažević dol 181
  • Donji Crnogovci 137
  • Godinjak 745
  • Gornji Crnogovci 138
  • Komarnica 302
  • Laze 356
  • Oštri vrh 203
  • Starci 7
  • Staro Petrovo selo 2034
  • Štivica 785
  • Tisovac 399
  • Vladisovo 19
  • Vrbova 1046

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje Starog Petrovog Sela naseljeno je od pradavnih vremena o čemu govore arheološki nalazi od kamena, gline i bronce pronađeni iznad Oštrog Vrha, ali su oni nedovoljno istraženi pa je sve znanje o tom vremenu dosta oskudno i znanstveno nepotvrđeno. Za rimskog razdoblja (stari vijek) ovo područje pripadalo je provinciji Donja Panonija sa sjedištem u Sisku (Siscija). Rimljani, kao vrsni graditelji cesta, povezali su svoje provincije s Rimom pa su tako izgradili cestu koja povezuje Sisak (Sisciju) - Brod (Marsoniju) - Vinkovce (Cibale) - Osijek (Mursu) i dalje do Rumunjske (Dacije). Misli se da je ovaj kraj za rimskih vremena bio vrlo uređen jer su Slavoniju nazivali " Čar svijeta" ("Delicise Mundi"). Ova rimska cesta išla je južnim obroncima slavonskih gora jer je južnije zemljište prema Savi bilo močvarno i ona je temelj svih budućih cesta koje su povezivale zapad i istok Hrvatske (današnji drum i autocesta). Uz cestu su nastajala naselja pa je za pretpostaviti da je na području današnjeg sela bilo neko naselje. Kuće su građene od drveta i prijesne cigle pokrivene slamom, materijalom koji nije dugovječan. Raspadom Rimskog Carstva, rimska ceste gube svoje značenje, zapuštene su, a zbog stalnih ratova kroz cijeli srednji vijek i dio novog vijeka, stanovništvo se preseljava u gorske predjele, sela propadaju.

Na područje Donje Panonije naseljava se početkom 7. stoljeća hrvatsko stanovništvo koje potpada pod utjecaj franačkih vladara. Knez Posavske Hrvatske Ljudevit diže ustanak koji ne uspijeva. Oko 925. Tomislav, hrvatski kralj, ujedinjuje hrvatske zemlje koje će biti samostalne do 1102. kada na hrvatsko prijestolje dolazi mađarski kralj Koloman i stvorena je Hrvatsko-Ugarska Država u čijem su sastavu naši krajevi do 1527. kad, poslije sukoba sa Turcima, za novog vladara hrvatsko i mađarsko plemstvo izabra Ferdinanda, iz porodice Habsburg, za svog vladara. Slavonija je pod Turcima i odvojena od drugih dijelova Hrvatske.

Iz tog razdoblja, kasnog srednjeg vijeka (13.- 16.st.), potječu i prvi pisani dokumenti koji su vezani za Staro Petrovo Selo. Na području današnjeg sela Zapolja i okolice nalazili su se u srednjem vijeku posjedi plemića Borića koji su u srodstvu s rodom Zapolja. Zapolje se u 14. stoljeću pretvaraju u moćno plemstvo čije porijeklo vuku od plemića Tvrde koji je na području iznad Tisovca podigao Tvrdić-grad. Najpoznatiji od Zapolja bio je Ivan koji je glavni konkurent Ferdinandu Habsburškom na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Ivan u tim borbama gubi i povlači se na područje Erdelja i umire 1540. Nasljeđuje ga Ivan-Zigmund čijom smrću 1571. se gasi rod Zapolja. Jedan od savjetnika na njegovom dvoru bio je Petar Petrović koji je potjecao iz požeškog kraja. Petrovići su bili kaštelani (kaštel-utvrda) Kamengrada iznad Velike, a imali su tvrđavu Petrov-grad iznad Oštrog Vrha ispod koje je nastalo naselje Petrović-selo.

U srednjem vijeku spominje se na ovom području i Mitrovo Selo. U Spomenici novokapelačke župe piše: "Od parohije novokapelačke otrgnuta su mjesta Vrbova Komarnica i Štivica za novoosnovanu parohiju u Mitrovom Selu koja je bila filijala župe u Cerniku." Znači da je Mitrovo selo moralo biti veće naselje kada je postalo sjedište parohije (župe). Gdje je bilo, bolje reći, koji dio današnjeg Petrova Sela je bilo Mitrovo Selo, ne može se utvrditi. Zna se da su zemlju zapadno od današnjih Luka oko 1376. imali sinovi nekog Demetrija jednog od potomaka plemića Petrovića od Požege. Pretpostavlja se da je naziv Mitrovo Selo izveden iz imena Demetrije - Mitar (ikavicom). Stanovništvo ovih naselja je izrazito hrvatsko i govori ikavskim narodnim govorom.

Na nestanak ovih naselja i njihovih imena imat će presudan utjecaj događaji poslije 1530. godine kad Slavoniju zauzeše Turci. Prema zapisima zagrebačkog biskupa Šimuna "na području od Broda i Đakova do Cernika i Gradiške islam je primilo 3/4 stanovništva" U skoro 150 g. turske vladavine našim krajem mijenja se nacionalni sastav stanovništva, običaji pa čak i jezik u koji se unose mnogi turcizmi (avlija, kapija, ćuprija...).

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Staro Petrovo Selo vrlo je poznato po svojoj mljekarskoj industriji. Mlječni proizvodi od kojih su najcjenjeniji sirevi izrađuju se po starim receputama i od mljeka domaćih, prirodno hranjenih krava.

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Tijana Petek i Lara Erstić, nastup na JESC-u 2006.
  • Željko Houdek (Jacques Houdek), dance/soul pjevač, iz Crnogovaca.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Barokna crkva iz 18 st. koja je posvećena Sv. Antunu Padovanskome.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

KUD Tamburica

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Rukometni klub RK Slavija je u 3. HRL
  • Nogometni klub "NK Slavija je u 3. ŽNL zapad

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Brodsko-posavske županije
Gradovi

Nova Gradiška | Slavonski Brod


Općine


Bebrina | Brodski Stupnik | Bukovlje | Cernik | Davor | Donji Andrijevci | Dragalić | Garčin | Gornja Vrba | Gornji Bogićevci | Gundinci | Klakar | Nova Kapela | Okučani | Oprisavci | Oriovac | Podcrkavlje | Rešetari | Sibinj | Sikirevci | Slavonski Šamac | Stara Gradiška | Staro Petrovo Selo | Velika Kopanica | Vrbje | Vrpolje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj