Cernik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cernik
Osnovni podaci
Županija Brodsko-posavska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 4.235
Geografija
Koordinate 45°17′N 17°23′E / 45.29°N 17.38°E / 45.29; 17.38
Površina 130 km²
Cernik is located in Hrvatske
Cernik
Cernik
Cernik (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 17′ 24" SGŠ, 17° 22′ 48" IGD

Cernik je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, koja se nalazi u Brodsko-posavskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Cernik se nalazi oko 2 km sjeverno od Nove Gradiške.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cernik imala je 4.235 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi - уреди | uredi izvor]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Cernik je nastanjen od pradavnih vremena (neolitska naselja na brdu Slavči i u Cerničkoj Šagovini - starčevačka kultura). U sklopu provincije Panonia Savia Rimljani četiri stoljeća vladaju ovim krajem (rimski nalazi u Baćindolu i Podvrškom).

U povijesnim izvorima Cernik se spominje 1255.g. (Chernik Campus), a u pisanim dokumentima 1363, 1372, 1381, 1407, 1454, 1463. itd. kao posjed i utvrda slavonskih plemića Berislavića, Desislavića (Deževića) s pridjevkom Cernički. 1514.g. plemićki posjed ima dvadesetak sela, a 1520. kraljevom poveljom postaje trgovište (godišnji sajam na dan Sv. Franje).

1525. g. Ludovik II. potvrđuje Deževićima pravo nad novom utvrdom (Castrum novum Lehowacz alias Waskap in district Czernek). 1536. g., zajedno s utvrdama u Šagu, Gračanici i Podvrškom, Cernik pada u turske ruke. Postaje jako tursko uporište, trgovačko, obrtničko i vjersko središte i sjedište sandžakata. Konačno je oslobođen 1691.g. Nakon reokupacije cerničkim posjedom i utvrdom upravlja Carska komora. Od 1707.g. u vlasništvu je baruna Maksimilijana Petraša, a od 1753. potpukovnika Marka Markovića čiji sin Stjepan utvrdu prepravlja u barokni dvorac. Od 1798.g. vlastelinstvo mijenja gospodare (Carion, Tarnoczy, Müller, Colloredo, Bomballes, Tcharner, Strickler i dr.). 1917. g. posjed i dvorac dolaze u ruke obitelji Kulmer. Nacionalizacijom 1946. g. grof Aleksandar Kulmer gubi vlastelinstvo Cernik i barokni dvorac.

U ranom srednjem vijeku Cernik je središte prostrane župe od Save do Psunja u Pečuškoj biskupiji. U predtursko vrijeme ima pet katoličkih crkvi (u Zapolju, u groblju u Novoj Gradiški, na starom cerničkom groblju, na brdu Slavči, kod kapelice Sv. Roka, a u vrijeme turske okupacije franjevci okupljaju katolike izvan Cernika, kod jedne lipe gdje će kasnije izgraditi kuću (hospicij) a potom i drvenu crkvu na mjestu današnje crkve Sv. Leonarda. 1623. g. cernička je župa u sastavu veličkog samostana. 1726. g. postaje samostalna župa sv. Petra, apostola.

Od 1728. gradi se Franjevački samostan i drvena crkva Sv. Petra. Godine 1736. počinje gradnja nove zidane crkve Sv. Petra, a 1751.g podiže se i zidana crkva Sv. Leonarda. Do 1757. cernička župa pripada Bosni Srebrenoj, do 1900. provinciji Ivana Kapistrana, a od 1900. provinciji sv. Ćirila i Metoda. U cerničkoj je župi sedam filijala, a župa pripada Požeškoj biskupiji.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Cernički kraj pogodan je za razvoj stočarstva, vinogradarstva, voćarstva i proizvodnju zdrave hrane. Još u turskom vremenu bio je poznat po kvalitetnom maslu, voću i vinu. Nakon reokupacije na vlastelinskom posjedu razvija se upravo takva proizvodnja te ručna izrada cigle, građe, šindre, vapna za potrebe obnove utvrde i gradnju crkvi. Polovicom 19. st. unapređuje se proizvodnja drvene građe, daske, dužice, kamena, vapna, opeke, crijepa i rakije uvođenjem parnih postrojenja. Francuz Carion 1864. g, proizvodi milijune komada dužice, daske i piljene grade u šumama oko Cerničke Šagovine. Otvaraju se rudnici lignita i pogon za preradu mineralnog ulja u Baćindolu 1859. (prvo postrojenje za bušenje i preradu nafte u Hrvatskoj).

Početkom 19. st. Cernik je jako obrtničko mjesto pa 1826. g. Obrtni zbor okuplja više desetaka kolara, bačvara, tesara, zidara, stolara, lončara, remenara, obućara, staklara, krojača, mlinara i dr. Krajem 19. i početkom 20. st. Cernik postaje jako industrijsko središte ovog dijela Slavonije; otvaraju se industrijski pogoni koje pokreće parni stroj, grade se šumske željeznice, otvaraju novi ugljenokopi i tvornice. 1879. g. radi vlastelinska Tvornica žeste, 1897.

Kemijska tvornica Huge Blancka, oko 1900. Paropilana Marijevac sa Tvornicom drvene galanterije u Cerniku i Tvornicom namještaja E. Stricklera u Novoj Gradiški. Rade i mlinovi na vodu i paru u Cerniku i Baćindolu te parni pogoni za proizvodnju opeke i crijepa. Sve to je nestalo tijekom I. i II. svj. rata pa općina Cernik danas nema nijedan industrijski pogon.

Znameniti ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Vjerska i obrazovna djelatnost franjevaca ostavila je dubok trag u svekolikom razvoju Cernika. U 18. st. u samostanu djeluje latinska i gramatička škola u kojoj se poučavaju budući svećenici. 1741. ovdje se školuje M.A. Relković, hrvatski prosvjetitelj (Satir). Do otvaranja prve pučke škole 1859. g. pri samostanu se školuju budući šegrti. Sve je ovo bila podloga za utemeljenje DVD-a 1885., HPD "Tomislav" 1905., Hrvatske čitaonice 1908., Prosvjetnog i dobrotvornog društva "Seljačka sloga" 1925., NK "Mladosti" 1948. itd.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

15.4. 2004. otvorena je Biblijsko-arheološka izložba u cerničkom franjevačkom samostanu, a u njezinom stalnom postavu nalaze se brojni arheološki ostaci s područja biblijskih zemalja, od prethistorije do turskog razdoblja, kao i predmeti vezani uz svakodnevni život tih krajeva. Usto, izložba u svome postavu ima i niz izdanja Biblija, od replika najstarijih rukopisa na izvornim jezicima do primjeraka hrvatskih prijevoda biblijskog teksta.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U Cerniku igra NK Mladost koja se natječe u 3. HNL skupina istok. Trenutni trener je Dinko Terzić.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Brodsko-posavske županije
Gradovi

Nova Gradiška | Slavonski Brod


Općine


Bebrina | Brodski Stupnik | Bukovlje | Cernik | Davor | Donji Andrijevci | Dragalić | Garčin | Gornja Vrba | Gornji Bogićevci | Gundinci | Klakar | Nova Kapela | Okučani | Oprisavci | Oriovac | Podcrkavlje | Rešetari | Sibinj | Sikirevci | Slavonski Šamac | Stara Gradiška | Staro Petrovo Selo | Velika Kopanica | Vrbje | Vrpolje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj