Osječko-baranjska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Google maps > Osječko-baranjska županija (karta) - Osječko-baranjska županija (satelit)
Osječko-baranjska županija
Zastava Osječko-baranjske Grb Osječko-baranjske
(Zastava) (Grb)
Osječko-baranjska županija
Sjedište županije Osijek
Broj stanovnika (2001.) 330.506
Površina 4.152 km²
Župan Mato Lukić (HDZ), od 17. XI. 2023.

Osječko-baranjska županija (skr. OBŽ) hrvatska je županija smještena na području sjeveroistočne Slavonije te hrvatskog dijela Baranje. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod hr:Aljmaša.

Administrativna podjela[uredi | uredi kod]

Županija obuhvaća 264 naselja (54 u Baranji, 210 u Slavoniji), smještena u 42 jedinice lokalne samouprave, od kojih je 7 sa statusom grada te 35 sa statusom općine.

Gradovi:


Općine:
(masnom bojom označene su općine u Baranji, ostale su u Slavoniji.)

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Starosna piramida Osječko-baranjske županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na prostoru Osječko-baranjske županije živi 330.506 stanovnika, što je 7,54 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske pa je ta županija treća najnaseljenija županija u Hrvatskoj nakon Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Etnički sastav[uredi | uredi kod]

83,89% stanovništva čine Hrvati, 8,73% Srbi, 2,96% Mađari, dok je 1,78% stanovništa neopredijeljeno.

Broj stanovnika po gradovima[uredi | uredi kod]

  • Beli Manastir, 10.986 stanovnika
  • Belišće, 11.786 stanovnika
  • Donji Miholjac, 10.265 stanovnika
  • Đakovo, 30.092 stanovnika
  • Našice, 17.320 stanovnika
  • Osijek, 114.616 stanovnika, sjedište županije
  • Valpovo, 12.327 stanovnika

Županijska uprava[uredi | uredi kod]

Županijom upravljaju Županijska skupština i župan Mato Lukić (od 17. XI. 2023).

Upravna tijela[uredi | uredi kod]

Manjinska vijeća[uredi | uredi kod]

Opširnije o predstavnicima i vijećima nacionalnim manjina u OBŽ vidjeti ovdje

Nekoliko nacionalnih manjina u Osječko-baranjskoj županiji imaju svoja manjinska vijeća. U donjoj tablici nalazi se popis tih manjina s poveznicama na njihove statute i naziv vijeća na jeziku dotične manjine.

Manjina Sjedište vijeća Statut Ime vijeća
Albanci Valpovo [1] Kshilli i pakicës kombtare shqiptare i Prefekturës së osijekut e baranjës
Mađari Prosvjetno-kulturni centar
Mađara u RH, Osijek
[2] Eszék-Baranya Megyei Magyar Kisebbségi Önkormányzat
Nijemci Osijek [3] Rat der deutschen Minderheit der Osijeker-baranjaer Gespanschaft
Romi Jagodnjak [4] Vijeće romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije
Slovaci Jelisavac [5] Rada slovenskej narodnostnej menšiny Osječko-baranjskej župy
Srbi Osijek [6] Vijeće srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije (VSNMOBŽ)

Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci, Rusini i Slovenci imaju po jednog predstavnika nacionalne manjine jer zbog manjeg broja pripadnika nemaju pravo na formiranje vijeća nacionalne manjine.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Povijest[uredi | uredi kod]

Osnutak[uredi | uredi kod]

Osječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj.

Po svom pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, župan (do 2009. godine i Županijsko poglavarstvo) i upravna tijela Županije.

Znamenja[uredi | uredi kod]

Kao znamenje svoga statusa Osječko-baranjska županija ima svoj grb i zastavu te dodjeljuje javna priznanja.

Dan Osječko-baranjske županije[uredi | uredi kod]

Dan Osječko-baranjske županije - 2. lipnja, podsjetnik je na 2. lipnja 1997. godine, dan kad su se u Belom Manastiru, uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske i visokog izaslanstva hrvatske Vlade i Sabora, predstavnike UNTAES-a i drugih međunarodnih organizacija, po prvi puta od osnivanja Županije 1993. godine, u završnoj fazi dovršenja procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, na okupu našli predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite Županije - članovi Županijske skupštine i dužnosnici Županije, gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina izabrani na prvim izborima provedenim na području cijele i cjelovite Županije. Prihvaćajući taj dan kao simbol uspostavljanja cjelovitosti Županije, Skupština je 3. srpnja 1997. godine donijela odluku kojom se 2. lipnja određuje Danom Osječko-baranjske županije.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Opširnije u gospodarstvu u Osječko-baranjskoj županiji vidjeti na službenoj web-stranici: OBŽ: Gospodarstvo

Kultura[uredi | uredi kod]

Baranja[uredi | uredi kod]

Baranjska umjetnička kolonija

Belišće[uredi | uredi kod]

Ronbergove glazbene večeri

Beli Manastir[uredi | uredi kod]

Baranjski motivi
Dani srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru
Jesen u Baranji
Svetosavska akademija
Susret naroda i kultura

Bilje[uredi | uredi kod]

Dječji festival
Etno-eko festival
Smotra baranjskog hrvatskog folklora

Budrovci[uredi | uredi kod]

U Budrovci na Nedilju bilu

Brođanci[uredi | uredi kod]

Olimpijada starih športova

Darda[uredi | uredi kod]

Likovna kolonija (Đola 2004., Đola 2005.)

Draž[uredi | uredi kod]

Baranjski bećarac

Donji Miholjac[uredi | uredi kod]

Izložba ususret Uskrsu
Književne večeri
Miholjačko sijelo

Đakovo[uredi | uredi kod]

Državna smotra starogradskih pjesama i plesova
Đakovački bušari
Đakovački vezovi
Ivanjski kresovi

Ernestinovo[uredi | uredi kod]

Likovna kolonija

Jagodnjak[uredi | uredi kod]

Kulinijada

Kopačevo[uredi | uredi kod]

Ribarski dani

Koritna[uredi | uredi kod]

Poklade su milo janje moje

Ladimirevci[uredi | uredi kod]

Ladimirevački divani

Marijanci[uredi | uredi kod]

Kola na čimenu (zadnja nedjelja u mjesecu svibnju)

Našice[uredi | uredi kod]

Antunovske svečanosti
Festival "Dani slavonske šume"
Memorijal Dore Pejačević

Osijek[uredi | uredi kod]

Bijenale Slavonaca
Cvjetni korzo
Dani Braće Miladinov
Dani makedonske kulture
Dani Jagode Truhelke
Festival izviđačkih pjesama Osijek
Festival tamburaške glazbe
Krležini dani
Osječke ljetne noći
Osječko ljeto kulture
Makedonska večer
Memorijal "Darko Lukić"
Memorijal "Franjo Krežma"
Šarana jaja bojama grada

Petrijevci[uredi | uredi kod]

Petrijevačke žetvene svečanosti

Piškorevci[uredi | uredi kod]

Piškorevački sokaci

Podgorač[uredi | uredi kod]

Oj jesenske duge noći

Podravski Podgajci[uredi | uredi kod]

Ljetna pozornica
Smotra crkvenog pjevanja

Rakitovica[uredi | uredi kod]

Zlatna berba

Valpovo[uredi | uredi kod]

Ljeto valpovačko

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Udruge[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Albanci: Statut, od 15. II. 2004.
  2. Mađari: Statut, od 10. VII. 2003.
  3. Nijemci: Statut, od 29. X. 2003.
  4. Romi: Statut, od 26. V. 2004.
  5. Slovaci: Statut, od 17. IX. 2003.
  6. Srbi: Statut, od 26. XI. 2003.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]