Gorjani
Za ostala značenja, vidi Gorjani (razvrstavanje).
| Gorjani | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivan Lović |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 1.832 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°24′N 18°22′E / 45.40°N 18.37°E |
| Površina | 53 km² |
  Gorjani Gorjani (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 31422 Gorjani |
Koordinate: 45° 23′ 60" SGŠ, 18° 22′ 12" IGD
Gorjani su naselje i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gorjani imala je 1.832 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:
Uprava[uredi | uredi kod]
Povijest[uredi | uredi kod]
Naselje Gorjani se u pisanim dokumentima spominje 1244. godine. No, pri istraživanju povijesne građe u izradi elaborata za obnovu crkve pronađen je noviji podatak: Prema teoriji Ivana Kukuljevića Sakcinskog Gorjani se prvi put spominju 1201. godine.
U povijesnim dokumentima spominje se postojanje gradine - tvrđave u 12.stoljeću, a dominikanski samostan u 14. stoljeću. Turci su godine 1537. osvojili Gorjane, srušili sve zatečene objekte i gradili nove.
Iz turskog doba danas još stoji dio kule turskog bega Jahije. Godine 1837. župnik Filipović ostatke kule preuređuje u crkvu i dograđuje toranj sa zvonom. Danas je to crkva Sveta tri kralja. O njenoj prošlosti govori uklesani natpis: godine 1687. KUCHA TURSKA - GODINE 1837. BOXIA.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Mogućnosti za turizam su raznolike: šuma Sibik pogodna je za jednodnevni lov na fazane. Do lovačke kuće u šumi moguće je organizirati vožnju konjskom zapregom, konjima iz bogatog uzgoja Konjogojske udruge. Gater s veprovima omogućuje prikaz lova na divlje svinje. Boravak upotpunjuje ponuda slavonske kuhinje.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Kapela Sv. tri Kralja u Gorjanima - kulturno-povijesni spomenik I. kategorije
- Crkva sv. Jakoba u Gorjanima - kulturno povijesni spomenik II. kategorije (u crkvi na glavnom i desnom pobočnom oltaru su slike Izidora Kršnjavoga
, naručio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
- Spomen ploča 1000 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA, podignuta na općinskoj zgradi u Gorjanima 1925. godine
- Ljelje Gorjani - Nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
- Crkva svetog Ante Pustinjaka, Tomašanci - neevidentirani kulturno-povijesni spomenik
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Kultura[uredi | uredi kod]
Folkor Gorjana bogat je i zanimljiv. Treba istaći običaj ljelje koji potječe iz turskog doba, a legenda kaže: "Turci su zarobili sve muškarce, žene su se prerušile i sabljama oslobodile svoje momke i muževe." Za ovaj običaj oblače se posebne nošnje s raskošno urešenim muškim šeširima, a svaka djevojka nosi sablju.
Ova priča o turskim ljeljama je potpuno neutemeljena. Običaj ljelja zadire u najdalju povijest slavenstva, odnosno graniči s mitologijom. Ljelja je, prema etnologinji Mariji Novak, žena slavenskog boga Peruna...
Prof. dr. Marijana Gušić još 1966. godine u svom elaboratu o ljeljama izvlači zaključke o najstarijim tragovima ovog običaja među Slavenima.
Etnologinja Zorica Vitez (umjetnička direktorica Međunarodne smotre folklora u Zagrebu) također običaj ljelja ili kraljica smješta u najdublju povijest hrvatskog naroda.
Sport[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Općina Gorjani Arhivirano 2005-10-29 na Wayback Machine-u
