Općina Jagodnjak

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ovo je članak o općini. Za slična značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje).
Općina Jagodnjak
Општина Јагодњак

Jagodnjak Municipal Building.JPG

Grb
Osnovni podaci
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 2.147 (bez Novog Čeminca) / 2.023
Geografija
Koordinate 45°42′N 18°35′E / 45.70°N 18.58°E / 45.70; 18.58
Površina 104,9 km²
Općina Jagodnjak Општина Јагодњак is located in Hrvatske
Općina Jagodnjak Општина Јагодњак
Općina Jagodnjak
Општина Јагодњак
Općina Jagodnjak
Општина Јагодњак (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 42′ 00" SGŠ, 18° 34′ 48" IGD

Općina Jagodnjak je jedinica lokalne samouprave u Baranji, u Osječko-baranjskoj županiji (Hrvatska), sa sjedištem u naselju Jagodnjak, po kome je i dobila ime.

Općina obuhvata četiri naselja: Bolman, Jagodnjak, Majške Međe i Novi Bolman i ima 2.023 stanovnika (2011).

Geografski položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu Baranje u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Ima površinu od 104,9 km² i obuhvata naselja: Bolman, Jagodnjak, Majške Međe i Novi Bolman. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave.

Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s Općinom Petlovac, na sjeveru s Gradom Belim Manastirom, na sjeveroistoku i istoku s Općinom Čeminac, na jugoistoku s Općinom Darda, dok joj je južna granica rijeka Drava.

Kroz Općinu Jagodnjak prolazi državna cesta D517 (D7 - Beli Manastir - Belišće - D34), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, te županijska cesta Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac.

Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje Novi Čeminac, ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu Čeminac. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99 km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom Arsenija Čarnojevića i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj II. svjetskog rata veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja Banije (iz okoline Kostajnice, Gline, Petrinje i Dvora na Uni). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz Međimurja i Hrvatskog zagorja i srpske iz Bosne. Srbi (tzv. optanti) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon Prvog svjetskog rata s područja Mađarske.

Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva.

Po mjestima[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva 2001.


Popis stanovništva 2011.


Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje Novi Čeminac, imala 2.537 stanovnika.

Po nacionalnosti (2001)[uredi - уреди | uredi izvor]

Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac):

  • Slovenci (0,02 %)
  • ostali (0,04 %)
  • nije se izjasnilo (2,92 %)
  • nepoznato (0,34 %)
  • UKUPNO: 100 %

Po nacionalnosti (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak):

  • Slovenci - 5 (0,25 %)
  • Crnogorci - 2 (0,10 %)
  • Makedonci - 1 (0,05 %)
  • reg. pripadnost - 1 (0,05 %)
  • vjerska pripadnost - 6 (0,30 %)
  • nije se izjasnilo - 53 (2,62 %)
  • nepoznato - 2 (0,10 %)
  • UKUPNO: 100 %

Po maternjem jeziku (2001)[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: srpski govori 50,22 % stanovnika, hrvatski (46,16 %), mađarski (1,62 %), rumunjski (0,16 %), romski (0,79 %), hrvatskosrpski (0,32 %), srpskohrvatski (0,08 %), makedonski (0,08 %), njemački (0,08 %), bošnjački (0,04 %), češki (0,04 %), poljski (0,04 %), ruski (0,04 %), slovenski (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %).

Po maternjem jeziku (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: srpski - 950 (46,96 %), hrvatski - 839 (41,47 %), romski - 91 (4,5 %), srpskohrvatski - 74 (3,66 %), mađarski - 40 (1,98 %), hrvatskosrpski - 15 (0,74 %), rumunjski - 8 (0,16 %), slovenski - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %).

Po vjeroispovijesti (2001)[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: Srpska pravoslavna crkva (63,74 %), katolici (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), islam (0,12 %), Makedonska pravoslavna crkva (0,08 %), Jehovini svjedoci (0,20 %), kalvinistička crkva (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), agnostici (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %).

Po vjeroispovijesti (2011)[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), katolici - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), agnostici - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %).

Općinska uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je Ljubomir Balaban. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda").

Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz SDSS-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i HSP.

Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "HDZ, HDSSB" i koalicija "HNS - Liberalni demokrati, SDP, HSS, HSU".[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Do rata 1991-1995. i tokom postojanja nepriznate Republike Srpske Krajine područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj Općini Beli Manastir. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku UNTAES-a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...).

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Privrednu osnovu Općine Jagodnjak čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina. Feldbauer navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema.

Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali:

  • u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." i dvije velike i moderne Agrokorove farme,
  • u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman,
  • a u Majškim Međama silosi poduzeća Fermopromet.

Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i Belje. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup.

Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeru u kojoj to objektivno može: financira osjemenjavanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže.

Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon tzv. mirne reintegracije.

Izvori i vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Općina Jagodnjak: Uprava (pristupljeno 3. XI. 2018.