Strizivojna

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Strizivojna
Osnovni podaci
Gradonačelnik Mijo Raguž
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 2.759
Geografija
Koordinate 45°14′N 18°25′E / 45.23°N 18.42°E / 45.23; 18.42
Površina 36 km²
Strizivojna is located in Hrvatske
Strizivojna
Strizivojna
Strizivojna (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 31410 Strizivojna


Koordinate: 45° 13′ 48" SGŠ, 18° 25′ 12" IGD

Strizivojna je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema posljednjem popisu iz 2001., u općini Strizivojna živi 2.759 stanovnika.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Strizivojne, barem koliko nam je zasad poznato, prvi put je zapisano u “Sumarnom popisu Slavonije, koliko je podpadala pod Komoru” iz 1698. Strizivojna se ondje navodi u sklopu đakovačkog distrikta, veli se da je nastava 11 “gostiju” (hospites), a njeno ime je zabilježno u dva oblika: Sztrisanyai seu Strisinyo. Četiri godine kasnije, dobivamo o Strizivojni prvi opsežniji izvor u latinskom Popisu Đakovštine “nadzornika dobara” Emerika Sadeckog iz 1702. (izvorni naslov: Conscriptio districtus Diakovensis anno 1702. die 9. maii per me Emericum Szadecsky provisorem bonorum conscripta). Ondje se Strizivojna potanko opisuje pod naslovom Pagus Sztrisivoina. 1725. načinio je đakovački biskup Petar Bakić (biskupovao 1716.-1749.) prijevod Sadeckijevog popisa na hrvatski jezik. Tu se ime sela navodi u obliku Striživojna, što će, skupa s onim Strizivojna, biti u optjecaju sve do početka ovog stoljeća.

O postanku i značenju imena Strizivojna izneseni su prijedlozi koji spadaju u područje pučkog etimologiziranja: govori se tako o Strizi-begovoj vojni, o ostriženoj vojsci, o striženju vune, o vojničkim stražama, itd. Pritom bi jedino priča o Strizi-begu (koji nije postojao) mogla sadržavati zrnce stvarnosti: ona naime kao da čuva uspomenu na osobu po kojoj je selo dobilo ime, samo to se ta osoba nije zvala Strizi-beg, nego po svemu sudeći Strizivoj. Strizivoj je ikavska varijanta starog hrvatskog imena Strězivoj, koje se relativno često susreće u slavonskim srednjovjekovnim ispravama, i to u ekavskom obliku Strezivoj. Izravna potvrda da je doista posrijedi osobno ime Strizivoj (odnosno Strizivoj) jest i to što, na zemljovidu Strizivojne iz druge polovice 18. stoljeća, nalazimo dva zem1jišta jugozapadno od groblja, gdje se na jednom čita Czvetkovicha Strixivoje, a na drugom Strixivoje a.(=atar). Ukoliko se ta veza može smatrati dokazanom, zanimljivo je da se u 18. stoljeću još uvijek čuvala uspomena na samu osobu po kojoj je selo dobilo ime.

Strizivojna je danas selo i općina u južnom dijelu Đakovštine, na samom južnom rubu Osječko-baranjske županije. Nalazi se u zavali rijeke Biđ i njezinih sjevernih pritoka, na nižoj i vlažnijoj zemlji nego što je ona na đakovačkom prapornom ravnjaku. Znatan dio općinskog područja još je uvijek pod šumom.

U usporedbi s nekim susjednim selima, Strizivojna je dosta dugo trpjela relativnu zapuštenost. Škola je postala osmogodišnjom 1970. godine. Dom zdravlja sagrađen je 1980, a glavna cesta kroz selo asfaltirana je 1981. Nova zgrada općine i Hrvatski dom dovršeni su tijekom Domovinskog rata, a posljednjih godina selo dobiva novo školsko zdanje. S druge strane, Strizivojna je vrlo lako pristupačna, jer se nalazi na križanju magistralnih željezničkih pravaca Zagreb - Vinkovci (i dalje prerna Beogradu) i Osijek - Šamac (i dalje prema Sarajevu). S obzirom da je u ovom stoljeću Strizivojna fizički srasla sa susjednim Vrpoljem, željeznički kolodvor u Strizivojni nosi šlužbeni naziv “Strizivojna-Vrpolje”.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Većina stanovništva bavi se poljodjelstvom i, nešto manje, stočarstvom kao glavnim ili sekundarnim zanimanjem.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Nogomet[uredi - уреди | uredi izvor]

Počeci nogometne igre u Strizivojni vezani su uz Ivana Bauera i Stjepana Golla (Štefa), koji su dvadesetih godina 20. stoljeća u Strizivojnu i Vrpolje donijeli prvu nogometnu loptu i potaknuli osnivanje nogometnog kluba u Strizivojni. Iako je klub osnovan 25. lipnja 1927. godine na ime NK “Šokadija” pričekalo se. Naime, nakon brojnih rasprava i razmišljanja, a u traženju najpovoljnijeg rješenja u nepovoljnim političkim prilikama, zbog tipičnog šokačkog kraja za klub je uzeto ime Šokadija.

Klub je nakon osnutka, vrlo brzo počeo djelovati kao organiziran klub. Igra1ište na vašarištu u Vrpolju uređeno je za odigravanje utakmica, omeđeno, postavljene su vratnice. Do Drugoga svjetskoga rata nisu se među seoskim klubovima igrale prvenstvene utakmice, već su to bili prijateljski susreti. Bili su organizirani i turniri na kojima je sudjelovalo 4 do 5 susjednih momčadi, ali nisu igrane utakmice u jednom danu nego u toku mjeseca da bi se nakon odigranih utakmica svatko sa svakim dobio redoslijed, poredak, a pobjednik je dobio neku simboličnu nagradu. Iako su igrane za poredak te utakmice nisu bile prvenstvene.

Nakon Drugoga svjetskoga rata početkom 1946. godine dolazi do oživljavanja športskih aktivnosti u novim političkim prilikama. NK Šokadija počinje s radom kao fiskulturni aktiv za oba sela Strizivojnu i Vrpolje, prerastanjem kluba u društvo 4. svibnja 1947. održana je osnivačka skupština Fiskulturog društva Šokadija Strizivojna - Vrpolje. Kao član nogometnog centra, a kasnije podsaveza, Šokadija je u narednim godinama prošla razne stupnjeve natjecanja od grupnih razrednih do podsaveznih.

U 1952. godini dolazi do odvajanja uprave i igrača iz Vrpolja i 2. ožujka te godine Športsko društvo Šokadija postaje NK Šokadija Strizivojna. Izvršni odbor Nogometnog saveza Hrvatske 30. siječnja 1953. godine donio je odluku o teritorijalnoj podjeli na podsaveze pa je klub prema toj podjeli pripao Nogometnom podsavezu Slavonski Brod. NK Šokadija natjecala se od 1953. pa sve do 1965. godine u prvenstvu 1. razreda i podsavezne lige Nogometnog podsaveza Slavonski Brod. Osvajanjem prvog mjesta u podsaveznoj ligi klub je 1965. ostvario pravo sudjelovanja u kvalifikacijama za slavonsku nogometnu zonu i postigao jedan od svojih najvećih uspjeha.

Od početka jesenjeg dijela nogometnog prvenstva 1974./75. Šokadija prelazi u Nogometni savez Đakovo jer su se mještani Strizivojne ranije izjasnili o pripajanju općini Đakovo. Od toga vremena klub se natjecao u općinskoj ligi Đakovo. U suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj NK Šokadija natječe se od 1992. godine u 2. županijskoj ligi u kojoj je bilo 14 klubova prethodne općinske lige Đakovo. U sezoni 1995/96. klub je osvojio 1. mjesto u 3. županijskoj ligi i plasirao se u 2. županijsku ligu osječko-baranjsku, nogometno sredite Đakovo. Od 1997./98. do 2002. ponovo se natječe u 2. županijskoj ligi Dakovo Nogornetno sredite Dakovo. Osvajanjem prvog mjesta u 2. županijskoj ligi Đakovo Nogometno središte Đakovo NK Šokadija plasirala se u 1. ŽNL, u kojoj se natječe i danas.

Šah[uredi - уреди | uredi izvor]

U Strizivojni se šah počeo igrati oko 1950. godine uglavnom u čitaonici u kojoj su igrači počeli međusobno igrati i organizirati prijateljske susrete sa šahistima susjednih sela. Tada još nisu bili organizirani kao klub.

Godine 1972. osnovan je Šahovski klub Strizivojna i od toga vremena može se govoriti o organiziranom šahovskom klubu. U vodstvu kluba bili su Grgo Šolić, Mato Marunović i kao tajnik Mirko Vukušić. Nešto kasnije klub je djelovao u okviru športskog društva Šokadija. Klub je imao oko pedeset članova, od toga broja aktivnih šahista bilo je dvadesetak (seniori, kadeti i pioniri), a natjecali su se u okviru Općinske šahovske lige Đakovo. Taj rad je trajao do 1989. godine kada dolazi do zastoja u radu. Medutim, godinu dan kasnije, 1990. godine, osnovan je Šahovski kiub “Amater’ koji bilježi velike športske rezultate i danas.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Općina Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Općina Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj