Srednji vijek

Izvor: Wikipedia
Ljudska historija
Kameno doba
Pisana historija
Budućnost
Matildin krst koji je napravljen ya Matildu || od Esena (973–1011). Ona je prikazana na kolenima pred Devicom i detetom u emajlnoj ploči. Krst je verovatno napravljen u Cologne ili Essen, i demonstrira nekoliko srednjovekovnih tehnika: livenje figurativnih skulptura, filigran, emajliranje, poliranje i podešavanje dragulja, i ponovnu upotrebu klasičnih kameja i rezbarenih dragulja.

U evropskoj istoriji, Srednji vek je trajao od petog do petnaestog veka. Počeo je sa padom Zapadnog Rimskog carstva i okončao se sa renesansom i dobom otkrića. Srednji vek je središnji period u klasičnoj podeli Zapadne istorije: Antika, Srednji period, i Moderni period. Sam srednjovekovni period se može podeliti u rani, visoki, i pozni.[1][2]

Depopulacija, deurbanizacija, invazija, i seobe ljudi, koje su počele tokom kasne antike, nastavile su se tokom Ranog srednjeg veka. Varvarski osvjači, uključujući razne Germanske narode, su formirali nova kraljevstva u ostacima Zapadne Rimske imperije.[3] U 7. veku, Severna Afrika i Srednji Istok, nekad deo Istočne Rimske imperije su potpali pod vladavinu Kalifata, islamske imperije, nakon osvajanja Muhamedovih naslednika.[4] Mada je došlo do znatnih promena u društvu i političkim strukturama, raskid sa Antikom nije bio kompletan. Još uvek značajno Vizantijsko carstvo je preživelo na istoku i ostalo velesila.[5] Carski zakon, Corpus iuris civilis, ponovno je otkriven u severnoj Italiji godine 1070. i imao je znatnog uticaja tokom kasnog Srednjeg veka. Na Zapadu, većina kraljevstva je inkorporirala nekoliko postojećih romanskih institucija. Manastiri su osnovani dok se kampanja pokrštavanja paganske Evrope nastavljala. Franci, pod Karolinškom dinastijom, su kratkotrajno uspostavili imperiju koja je pokrivala veći deo Zapadne Evrope; Karolinško Carstvo tokom kasnog 8. i ranog 9. veka, ali je ono kasnije podleglo pritiscima unutrašnjih građanskih ratova u kombinaciji sa vanjskim invazijama — Vikinzi sa severa, Mađari sa istoka, i Saraceni sa juga.

Tokom Visokog Srednjeg veka, koji je počeo nakon 1000. godine, Evropska populacija se znatno uvećala jer su tehnološki i poljoprivredni izumi omogućili trgovini da cveta, a promena klime srednjovekovnog toplog perioda omogućila je povećanje prinosa useva. Manorijalizam, organizacija seljaka u sela, koja su dugovala kiriju i radne usluge vlasteli, i feudalizam, politička struktura u kojoj su vitezovi i niže premstvo dugovali vojnu službu svojim gospodarima u zamenu za pravo zakupa zemljišta i plemićkih kuća, su bila dva načina organizacije društva u Visokom Srednjem veku. Krstaši, prvi put pomenuti 1095. godine, su bili vojni pokušaji zapadno evropskih hrišćana da povrate kontrolu nad blisko istočnom Svetom Zemljom od Muslimana. Kraljevi su postali poglavari centralizovanih nacionalnih država, redukujući kriminal i nasilje, mada je to učinilo ideal jedinstvenog hrišćanstva udaljenijim. Intelektualni život je bio obeležen skolasticizmom, filozofijom koja je naglašavala prihvatanje vere umesto slobodnog rasuđivanja, kao i uspostavljanjem univeruiteta. Teologija Tome Akvinskog, Giotove slike, poezija Danta i Čosera, putovanja Marka Pola, i arhitektura gotičkih katedrala, poput Čartresa, su među izvanrednim dostignućima tog perioda.

Pozni Srednji vek je obeležen teškoćama i nesrećama, uključujući glad , kugu, i rat, koji su znatno umanjili populaciju Zapadne Evrope; između 1347 i 1350, Crna smrt je ubila oko trećine Evropljana. Neslaganje, hereza, i šizma unutar crkve su se odvijali paralelno sa međudržavnim sukobima, demonstracijam, i pobunama seljaka. Kulturni i tehnološki razvoj je transformisao Evropsko društvo, čime se završava Pozni Srednji vek i počinje rani moderni period.

Opći podatci[uredi - уреди]

Oko vremenskih granica Srednjeg vijeka među povjesničarima postoji neslaganje. Prema jednima, Srednji vijek počinje u 1. polovici 3. stoljeća, u doba vladavine rimskog cara Dioklecijana, zbog tadašnjeg društvenog uređenja koje već počinje nalikovati feudalizmu, dok drugi smatraju da počinje padom Rimskog Carstva 476. godine i nastankom prvih germanskih država. Također, neki za kraj Srednjeg vijeka uzimaju pad Carigrada 1453. godine, dok drugi za kraj istog razdoblja smatraju Kolumbovo otkriće Amerike 1492. Pojam Srednji vijek ili središnje doba počeo se upotrebljavati tek u 15. stoljeću. Mnogi su tadašnji učenjaci u doba humanizma proučavali stare antičke spise te grčku i rimsku kulturu, veličali su antička postignuća i smatrali da su stari Grci Rimljani jedini u povijesti stvorili znanja i umjetnost trajne vrijednosti.

Karta Europe oko 1000. godine.

Glavni gospodarski sustav srednjeg vijeka je feudalizam. Pogled srednjovjekovnog čovjeka na svijet gotovo je posve oblikovalo katoličanstvo, dok su viši staleži imali i viteštvo kao skup etičkih pravila.

Srednji vijek se dijeli na rani srednji vijek (5.-11. st.), razvijeni srednji vijek (12.-13. st.) te kasni srednji vijek (14.-15. st.) Srednji vijek, pogotovo rani srednji vijek (otprilike do jačanja Svetog Rimskog Carstva i svjetovne moći crkve), još se naziva i mračnim dobom zbog kontrasta u odnosu na visoko razvijene civilizacije starog Rima prije njega i renesanse poslije njega. Ipak, posljednjih su desetljeća znanstvenici i humanisti kao Johann Huizinga i Jacques Le Goff te prije njih Ernst Robert Curtius (svi su prevedeni na hrvatski) "otkrili" civilizaciju srednjeg vijeka, koja je posve različita od spomenutih, ali jednako složena i vrijedna.

Seoba naroda bitno je izmjenila način života tadašnjih stanovnika Europe. Padom Zapadnog Rimskog Carstva promijenila se politička, gospodarska i društvena slika same Europe. U graničnim područjima počele su nicati prve države novopridošlih naroda- Germana, Gota, Slavena i Avara.

Crkva Sv. Mihaela u Hildesheimu (Njemačka) iz 11. st.

Srednji vijek je obilježila prevlast katoličke Crkve, te se ona u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka pokušava suprotstaviti sve moćnijem građanstvu te zadržati prevlast nad svjetovnim vladarima. Kako je s razvojem društva došlo do razvoja cjelokupne društvene svijesti te su mislitelji uvidjeli preveliko bogatstvo crkve, amoralnost, simoniju (prodavanje crkvenih časti), indulgenciju (prodavanje oprosta grijeha) i drugo. Usporedno s tim došlo je do sukoba s Crkvom te osnivanja mnogih smjerova koji su općenito nazvani katari koji su tražili čišćenje pred Bogom, također su nazivani i puritanci, valdenzi, ketzeri, humilijati. Zbog suprotstavljanja Crkvi ona je protiv njih povela čak i križarske vojne te osuđivala herezu osnivanjem inkvizicija. Tako nastaju biskupska, papinska (Rimska) te španjolska inkvizicija.

Hrvatska u srednjem vijeku[uredi - уреди]

U ranom srednjem vijeku se na područje nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije doseljavaju Hrvati, koji osnivaju svoju državu. U 12. stoljeću ona potpada pod kraljeve Ugarske da bi nakon dugih borbi s Turcima njen opseg bio sasvim smanjen, a nakon nestanka dinastije, kruna je dana Habsburgovcima. U hrvatskoj povijesti srednji vijek se obično dijeli na rani, do 1102., kad je hrvatska neovisna, i na kasni, kada Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom.

Društvo i način života[uredi - уреди]

Srednjovjekovno oružje i oklopi u Muzeju de Morges, Švicarska.

Većina stanovništa toga doba živjela je na selu gdje se svakodnevni život određivao prema ritmu godišnjih doba i obrade zemlje. Sela su često bila vrlo neprivlačna naselja s grubim priprostim kućicama, namještenim s vrlo malo pokućstva i vrlo prljavih zidova izvana. Najjednostavnije kuće bile su sagrađene od zbijenog blata i ilovače i imale slamnati krov. Oko kuća često su se nalazile okućnice sa vrtovima i voćnjacima.

Plemićke kuće i dvorci mogli su već biti sagrađeni od kamena, a isto tako i sjenik. Znak raskoši je bio kada je plemić postavio kvalitetniji krov, ukrasne crijepove, gole podove dao pokriti slamom ili rogozom i popločio dvorište. U dvorcu je središnje mjesto življenja tijekom većeg dijela godine zauzimala središnja dvorana, mjesto za druženje, ali i spavanje, kao i za objedovanje i slavlja. Prozori su bili mali i visoki, a staklo na prozorima počelo se prije koristiti u crkvama nego u kućama. Pokućstva je bilo malo, a činili su ga krevet s drvenim okvirima, klupe i škrinje.

Srednjovjekovni festival u Ricetto di Candelo, Italija.

Većina stanovništva živjela je vrlo jednostavno, svakodnevno jedući (u najboljem slučaju) dvadesetak dekagrama grubog kruha spravljenog od neprosijanog brašna ječma (ili pšenice s raži ili grahom), uz malo mesa, sira, mlijeka i maslaca, povrća i određene količine slabog piva. Nije bilo vilica niti zemljanih tanjura.

Plemstvo se, za razliku od većine stanovništva, bolje hranilo. Iz zapisa žene Simona de Montforta, grofa od Leicestera i sestre kralja Henrika III. o vođenju svojih posjeda i domaćinstva mogu se vidjeti točni podatci o posluzi koja je kod nje radila, kao i o hijerahiji iste, a također i podaci o zalihama hrane i njezinim cijenama što pomaže rekonstrukciji načina života u jednom plemićkom domaćinstvu u Engleskoj u 13. stoljeću. Naime, riža je bila toliko dragocjena da su je držali pod ključem. Mirodije su bile skupe ali su smatrane neophodnima (Križarski ratovi pridonijeli su njihovom širenju kao i širenju voća). Cijena šećera se često mijenjala i njegova godišnja potrošnja bila je jedva nešto veća od potrošnje papra. Mnoga jela iz onog doba bila su ne samo jako začinjena, posebice octom i raznim mirodijama, nego i vrlo obojena žutim šafranom ili onim možda manje privlačnim crvenim. Vino se uvozilo u velikim količinama iz Francuske. Proizvodilo se i vlastito pivo, doduše još bez uporabe hmelja u njegovu spravljanju.

Rekonstrukcija srednjovjekovne bitke u Chudówu, Poljska.

U srednjovjekovnom društvu obredi Crkve prožimali su sve važne događaje u svakodnevnom životu pojedinca i obitelji. Rođenje, brak i smrt imali su svaki svoje obrede. Kalendar se satojao od izmjene postova i blagdana. Sve poruke koje je čovjek sa sela ili iz grada, bio priprost ili relativno učen, primao o povijesti, ljepoti, moralu ili vječnosti dolazile su od Crkve, a župnik je bio posrednik između seljaka, svojeg stada, i Gospodina. Granice između vjerskih i laičkih stvari bile su nejasne.

Crkva je govorila kroz liturgiju i svete slike: vitraje, mozaike, freske, kipove i rezbarene krstionice. Ona je djelovala posvuda, u svim sferama života i rada. Vjerski obredi i propovjedi bili su usmjereni, kao i sami redovnici, prema budućem životu poslije smrti gdje će pravednici uživati mir. Ispovijed i pokora bile su neizbježne sastavnice vjerskog obreda.

Stado je imalo svoje pastire, ali i sami pastiri mogli su odlutati. Samo u Engleskoj je u 13. stoljeću bilo oko 40.000 zaređenih svećenika koji su bili iz svih društvenih slojeva pa i onih najsiromašnijih. Roger Bacon je, motreći društvene prilike onog vremena rekao da svećenici u crkvi "ponavljaju tuđe riječi ne znajući što uopće znače, kao papige i svrake", dok su se isti izvan Crkve opijali, bavili krivolovom i imali djecu. John Peckham, franjevački nadbiskup Canterburyja i suvremenik Rogera Bacona krenuo je jednom prilikom u obilazak biskupije s namjerom da otkrije što se stvarno događa u njegovim župama te je ustanovio da čak mora jasno zapovijediti svećenicima da "njihova djeca ne smiju nasljeđivati prava svojih očeva".

Umjetnost[uredi - уреди]

Umjetnost srednjeg vijeka u Europi započinje oko 1000. s romanikom, a doživljava procvat za vrijeme gotike u 13. i 14. st.

Pojedini kršćani su se u to doba odricali materijalnog bogtstva i udruživali u zajednice redovnika koje su živjele uz molitvu i rad. Ti isti redovnici su kao misionari širili kršćanstvo. Kasnije su te zajednice počele podizati samostane. Najvažnija takva redovničk zajednica su bili Benediktinci. Taj crkveni red osnovan je u 6. st. u Monte Cassinu u Italijo. Osnovno se pravilo temeljilo na isticanju zajedničke molitve i fizičkog rada. Od tuda i proizlazi geslo benediktinca, moli i radi (lat. Ora et labora.)

Vidite još[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. Power Central Middle Ages p. 304
  2. Mommsen "Petrarch's Conception of the 'Dark Ages'" Speculum pp. 236–237
  3. Heather Fall of the Roman Empire p. 111
  4. Collins Early Medieval Europe pp. 138–139
  5. Cunliffe Europe Between the Oceans pp. 391–393

Literatura[uredi - уреди]

  • Adams, Laurie Schneider (2001). A History of Western Art (Third izd.). Boston, MA: McGraw Hill. ISBN 0-07-231717-5. 
  • Albrow, Martin (1997). The Global Age: State and Society Beyond Modernity. Stanford, CA: Stanford University Press. ISBN 0-8047-2870-4. 
  • Backman, Clifford R. (2003). The Worlds of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-512169-8. 
  • Barber, Malcolm (1992). The Two Cities: Medieval Europe 1050–1320. London: Routledge. ISBN 0-415-09682-0. 
  • Barber, Richard (1978). Edward, Prince of Wales and Aquitaine: A Biography of the Black Prince. New York: Scribner. ISBN 0-684-15864-7. 
  • Barlow, Frank (1988). The Feudal Kingdom of England 1042–1216 (Fourth izd.). New York: Longman. ISBN 0-582-49504-0. 
  • Bauer, Susan Wise (2010). The History of the Medieval World: From the Conversion of Constantine to the First Crusade. New York: W. W. Norton. ISBN 978-0-393-05975-5. 
  • Benton, Janetta Rebold (2002). Art of the Middle Ages. World of Art. London: Thames & Hudson. ISBN 0-500-20350-4. 
  • British Library Staff (8 January 2008). "Incunabula Short Title Catalogue". British Library. http://www.bl.uk/catalogues/istc/index.html. pristupljeno 8 April 2012. 
  • Brown, Peter. The World of Late Antiquity AD 150–750. Library of World Civilization. New York: W. W. Norton & Company. ISBN 0-393-95803-5. 
  • Brown, Thomas (1998). "The Transformation of the Roman Mediterranean, 400–900". u: Holmes, George. The Oxford Illustrated History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. pp. 1–62. ISBN 0-19-285220-5. 
  • Bruni, Leonardo (2001). Hankins, James. ur. History of the Florentine People. 1. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-00506-8. 
  • Colish, Marcia L. (1997). Medieval Foundations of the Western Intellectual Tradition 400–1400. New Haven, CT: Yale University Press. ISBN 0-300-07852-8. 
  • Collins, Roger (1999). Early Medieval Europe: 300–1000 (Second izd.). New York: St. Martin's Press. ISBN 0-312-21886-9. 
  • Coredon, Christopher (2007). A Dictionary of Medieval Terms & Phrases (Reprint izd.). Woodbridge, UK: D. S. Brewer. ISBN 978-1-84384-138-8. 
  • Cosman, Madeleine Pelner (2007). Medieval Wordbook: More the 4,000 Terms and Expressions from Medieval Culture. New York: Barnes & Noble. ISBN 978-0-7607-8725-0. 
  • Crampton, R. J. (2005). A Concise History of Bulgaria. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 0-521-61637-9. 
  • Cunliffe, Barry (2008). Europe Between the Oceans: Themes and Variations 9000 BC-AD 1000. New Haven, CT: Yale University Press. ISBN 978-0-300-11923-7. 
  • Curta, Florin (2006). Southeastern Europe in the Middle Ages 500-1250. Cambridge Medieval Textbooks. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 0-521-89452-2. 
  • Davies, Norman (1996). Europe: A History. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 0-19-520912-5. 
  • Denley, Peter (1998). "The Mediterranean in the Age of the Renaissance, 1200–1500". u: Holmes, George. The Oxford Illustrated History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. pp. 235–296. ISBN 0-19-285220-5. 
  • Dodwell, C. R. (1993). The Pictorial Arts of the West: 800–1200. Pellican History of Art. New Haven, CT: Yale University Press. ISBN 0-300-06493-4. 
  • Eastwood, Bruce (2007). Ordering the Heavens: Roman Astronomy and Cosmology in the Carolingian Renaissance. History of Science and Medicine Library. Boston, MA: Brill. ISBN 978-90-04-16186-3. 
  • Epstein, Steven A. (2009). An Economic and Social History of Later Medieval Europe, 1000–1500. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-70653-7. 
  • Flexner, Stuart Berg, ur. The Random House Dictionary of the English Language: Unabridged (Second izd.). New York: Random House. ISBN 0-394-50050-4. 
  • Gainty, Denis; Ward, Walter D. (2009). Sources of World Societies: Volume 2: Since 1500. Boston, MA: Bedford/St. Martin's. ISBN 0-312-68858-X. 
  • Geary, Patrick J. (1988). Before France and Germany: The Creation and Transformation of the Merovingian World. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 0-19-504458-4. 
  • Gies, Joseph and Gies, Frances (1973). Life in a Medieval City. New York: Thomas Y. Crowell. ISBN 0-8152-0345-4. 
  • Grant, Edward (2001). God and Reason in the Middle Ages. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-80279-6. 
  • Grant, E. (1994). Planets, Stars, & Orbs: The Medieval Cosmos, 1200–1687. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-43344-0. 
  • Grierson, Philip (1989). "Coinage and currency". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 97–98. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Griffiths, Antony (1996). Prints and Printmaking. London: British Museum Press. ISBN 0-7141-2608-X. 
  • Hallam, Elizabeth M.; Everard, Judith (2001). Capetian France 987–1328 (Second izd.). New York: Longman. ISBN 0-582-40428-2. 
  • Hamilton, Bernard (2003). Religion in the Medieval West (Second izd.). London: Arnold. ISBN 0-340-80839-X. 
  • Heather, Peter (2006). The Fall of the Roman Empire: A New History of Rome and the Barbarians. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-532541-6. 
  • Henderson, George (1977). Early Medieval (Revised izd.). New York: Penguin. OCLC 641757789. 
  • Holmes, George, ur. (1988). The Oxford History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 0-19-285272-8. 
  • Ilardi, Vincent (2007). Renaissance Vision from Spectacles to Telescopes. Philadelphia: American Philosophical Society. ISBN 978-0-87169-259-7. 
  • James, Edward (2009). Europe's Barbarians: AD 200–600. The Medieval World. Harlow, UK: Pearson Longman. ISBN 978-0-582-77296-0. 
  • Jordan, William C. (2003). Europe in the High Middle Ages. Penguin History of Europe. New York: Viking. ISBN 978-0-670-03202-0. 
  • Kamen, Henry (2005). Spain 1469–1714 (Third izd.). New York: Pearson/Longman. ISBN 0-582-78464-6. 
  • Kaufmann, J. E. and Kaufmann, H. W. (2001). The Medieval Fortress: Castles, Forts and Walled Cities of the Middle Ages (2004 izd.). Cambridge, MA: De Capo Press. ISBN 0-306-81358-0. 
  • Keen, Maurice (1988) [1968]. The Pelican History of Medieval Europe. London: Penguin Books. ISBN 0-14-021085-7. 
  • Kitzinger, Ernst (1955). Early Medieval Art at the British Museum (Second izd.). London: British Museum. OCLC 510455. 
  • Knox, E. L.. "History of the Idea of the Renaissance". Europe in the Late Middle Ages. Boise State University. http://www.boisestate.edu/courses/latemiddleages/renaissance/historyren.shtml. pristupljeno 25 December 2012. 
  • Lasko, Peter (1972). Ars Sacra, 800–1200. Penguin History of Art (now Yale). New York: Penguin. ISBN 0-14-056036-X. 
  • Lawrence, C.H (2001). Medieval Monasticism: Forms of Religious Life in Western Europe in the Middle Ages (Third izd.). Harlow, UK: Longman. ISBN 0-582-40427-4. 
  • Lightbown, Ronald W. (1978). Secular Goldsmiths' Work in Medieval France: A History. Reports of the Research Committee of the Society of Antiquaries of London. London: Thames and Hudson. ISBN 0-500-99027-1. 
  • Lindberg, David C.; Numbers, Ronald L. (1986). "Beyond War and Peace: A Reappraisal of the Encounter between Christianity and Science". Church History 55 (3): 338–354. doi:10.2307/3166822. JSTOR 3166822. 
  • Lindberg, David C. (2003). "The Medieval Church Encounters the Classical Tradition: Saint Augustine, Roger Bacon, and the Handmaiden Metaphor". u: Lindberg, David C. and Numbers, Ronald L.. When Science & Christianity Meet. Chicago, IL: University of Chicago Press. ISBN 0-226-48214-6. 
  • Lock, Peter (2006). Routledge Companion to the Crusades. New York: Routledge. ISBN 0-415-39312-4. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Avignon". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. p. 45. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Eleanor of Aquitaine". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. p. 122. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Famine". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 127–128. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Great Schism". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. p. 153. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Hundred Years' War". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. p. 176. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Jews". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 190–192. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Knights of the Temple (Templars)". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 201–202. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Language and dialect". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. p. 204. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Loyn, H. R. (1989). "Scholasticism". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 293–294. ISBN 0-500-27645-5. 
  • "Middle Ages". Dictionary.com. 2004. http://dictionary.reference.com/browse/Middle%20Ages. pristupljeno 7 April 2012. 
  • Miglio, Massimo (2006). "Curial Humanism seen through the Prism of the Papal Library". u: Mazzocco, Angelo. Interpretations of Renaissance Humanism. Brill's Studies in Intellectual History. Leiden: Brill. pp. 97–112. ISBN 978-90-04-15244-1. 
  • Mommsen, Theodore (April 1942). "Petrarch's Conception of the 'Dark Ages'". Speculum 17 (2): 226–242. doi:10.2307/2856364. JSTOR 2856364. 
  • Morris, Rosemary (1998). "Northern Europe invades the Mediterranean, 900–1200". u: Holmes, George. The Oxford Illustrated History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. pp. 175–234. ISBN 0-19-285220-5. 
  • Murray, Alexander (2004). "Should the Middle Ages Be Abolished?". Essays in Medieval Studies 21: 1–22. doi:10.1353/ems.2005.0010. 
  • Nees, Lawrence (2002). Early Medieval Art. Oxford History of Art. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-284243-5. 
  • Nicolle, David (1999). Medieval Warfare Source Book: Warfare In Western Christendom. London: Brockhampton Press. ISBN 1-86019-889-9. 
  • Numbers, Ronald (11 May 2006). "Myths and Truths in Science and Religion: A historical perspective". Lecture archive. The Faraday Institute for Science and Religion. http://www.st-edmunds.cam.ac.uk/faraday/CIS/Numbers/Numbers_Lecture.pdf. pristupljeno 25 January 2013. 
  • Payne, Robert (2000). The Dream and the Tomb: A History of the Crusades (First paperback izd.). New York: Cooper Square Press. ISBN 0-8154-1086-7. 
  • Peters, Ted (2005). "Science and Religion". u: Jones, Lindsay. Encyclopedia of Religion. 12 (Second izd.). Detroit, MI: MacMillan Reference. p. 8182. ISBN 978-0-02-865980-0. 
  • Power, Daniel (2006). The Central Middle Ages: Europe 950–1320. The Short Oxford History of Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-925312-8. 
  • Reilly, Bernard F. (1993). The Medieval Spains. Cambridge Medieval Textbooks. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 0-521-39741-3. 
  • Riley-Smith, Jonathan (1989). "Crusades". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 106–107. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Rosenwein, Barbara H. (1982). Rhinoceros Bound: Cluny in the Tenth Century. Philadelphia, PA: University of Pennsylvania Press. ISBN 0-8122-7830-5. 
  • Russell, Jeffey Burton (1991). Inventing the Flat Earth-Columbus and Modern Historians. Westport, CT: Praeger. ISBN 0-275-95904-X. 
  • Saul, Nigel (2000). A Companion to Medieval England 1066–1485. Stroud, UK: Tempus. ISBN 0-7524-2969-8. 
  • Schove, D. Justin (1989). "Plague". u: Loyn, H. R.. The Middle Ages: A Concise Encyclopedia. London: Thames and Hudson. pp. 267–269. ISBN 0-500-27645-5. 
  • Singman, Jeffrey L. (1999). Daily Life in Medieval Europe. Daily Life Through History. Westport, CT: Greenwood Press. ISBN 0-313-30273-1. 
  • Stalley, Roger (1999). Early Medieval Architecture. Oxford History of Art. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-284223-7. 
  • Tansey, Richard G.; Gardner, Helen Louise; De la Croix, Horst (1986). Gardner's Art Through the Ages (Eighth izd.). San Diego, CA: Harcourt Brace Jovanovich. ISBN 0-15-503763-3. 
  • Thomson, John A. F. (1998). The Western Church in the Middle Ages. London: Arnold. ISBN 0-340-60118-3. 
  • Vale, Malcolm (1998). "The Civilization of Courts and Cities in the North, 1200–1500". u: Holmes, George. The Oxford Illustrated History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. pp. 297–351. ISBN 0-19-285220-5. 
  • Watts, John (2009). The Making of Polities: Europe, 1300–1500. Cambridge Medieval Textbooks. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-79664-4. 
  • Whitton, David (1998). "The Society of Northern Europe in the High Middle Ages, 900–1200". u: Holmes, George. The Oxford Illustrated History of Medieval Europe. Oxford, UK: Oxford University Press. pp. 115–174. ISBN 0-19-285220-5. 
  • Wickham, Chris (2009). The Inheritance of Rome: Illuminating the Dark Ages 400–1000. New York: Penguin Books. ISBN 978-0-14-311742-1. 
  • Ames, Christine Caldwell (February 2005). "Does Inquisition Belong to Religious History?". American Historical Review 110 (1): 11–37. doi:10.1086/531119. 
  • Cantor, Norman F. (1991). Inventing the Middle Ages: The Lives, Works, and Ideas of the Great Medievalists of the Twentieth Century. New York: W. Morrow. ISBN 9780688094065. 
  • Davis, R. H. C., ur. (1981). The Writing of History in the Middle Ages: Essays Presented to Richard William Southern. 0198225563: Oxford University Press. ISBN 0198225563. 
  • Fleischman, Suzanne (October 1983). "On the Representation of History and Fiction in the Middle Ages". History and Theory 23 (3): 278–310. JSTOR 2504985. 
  • Gurevich, Aron (1992). Howlett, Janet (translator). ur. Historical Anthropology of the Middle Ages. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 9780226310831. 
  • Spiegel, Gabrielle M. (January 1990). "History, Historicism, and the Social Logic of the Text in the Middle Ages". Speculum 65 (1): 59–86. JSTOR 2864472. 
  • Smith, Julia (2005). Europe After Rome: A New Cultural History, 500-1000. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 9780199244270. 
  • Stuard, Susan Mosher (1987). Women in Medieval History and Historiography. Philadelphia, PA: University of Pennsylvania Press. ISBN 9780812212907. 
  • Sullivan, Richard E. (April 1989). "The Carolingian Age: Reflections on its Place in the History of the Middle Ages". Speculum 64 (2): 267–306. JSTOR 2851941. 
  • Van Engen, John (June 1986). "The Christian Middle Ages as an Historiographical Problem". American Historical Review 91 (3): 519–552. JSTOR 1869130. 

Vanjske veze[uredi - уреди]