Broš

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Detalj irskog pseudopoluprstenastog Broša iz Londesborougha, British Museum

Broš je vrsta nakita osmišljena da bude pričvršćena za odjeću, često i predmet čime se odjeća zakapča. Uglavnom je izrađen od metala, najčešće srebra ili zlata, ponekad i od bronze i drugih materijala. Broševi su često ukrašeni emajlom ili draguljima i mogu imati čisto dekorativnu svrhu ili mogu imati praktičnu funkciju kao npr. pričvršćivanje plašta.

Najstariji poznati broševi datiraju iz bronzanog doba. Pošto se moda izrade i ukrašavanja broševa prilično brzo mijenjala, broševi danas služe kao važni kronološki indikatori. Mnoge vrste evropskih broševa pronađenih tokom arheoloških iskapanja danas se definiraju latinskim terminom fibula.

Fibula[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Fibula
Broš iz Braganze, helenska umjetnost, 250.-200. pne., British Museum

Fibula je ukrasna kopča koju su koristili Rimljani, Grci, antički Germani, te Kelti i migracijska plemena u Evropi u rano bronzano doba. Fibule su vrlo korisni predmeti u arheološkom datiranju: pažljivo klasificiranje lokalnih varijanti, datiranje i distribucija fibula može biti od velike koristi u određivanju starosti arheološkog nalazišta, više i od numizmatičkih nalaza i keramičkih predmeta. Fibule su oblikovane kao vrlo velike sigurnosne igle i služile su za pričvršćivanje odjeće.Postojale su mnoge vrste i imale su i vrlo važnu ulogu u identifikaciji vlasnika, njegove nacionalnosti (prije nego su i nerimski narodi prihvatili rimsku modu) i društvenog statusa. Bogato ukrašene fibule bile su važan element kasnoantičke odjeće, a one jednostavne bile su dio rimske vojne opreme.

Ista vrsta fibule se često nalazi s obje strane rimskog limesa i među "rimskom" i među "barbarskom" populacijom. Kulturalno međudjelovanje predmeta korištenih od elite kako bi označili svoj status mođe biti prilično kompleksno. U djelu Early Medieval Art[1] Lawrence Nees, na primjer primjećuje da fibule na diptihu od bjelokosti koje prikazuju Stilihona i njegovu pratnju:

Igla u obliku diska s prikazom žene koja rađa s antilopama u blizini, Luristanska bronza.
Wikiquote „Vrsta fibule koju nosi Stilihon i njegov sin, kao i Turcius Secundus, pojavljuje se i na umjetničkim predmetima od metala obično definiranim barbarskima, pošto su germanske ličnosti uzurpirale simbole imperijalnog autoriteta. Vjerojatno je ova vrsta nastala unutar keltskih grupa i preuzeta je kao egzotični modni element od strane rimskih aristokrata, te je "naturaliziran" kao važan rimski emblem i kasnije izvezen drugdje.“
()

Antičke fibule su cijenjeni predmeti među kolekcionarima pošto su u mnogim slučajevima dobro očuvane i relativno su jednostavne za dobaviti i čak izvan svog kulturalnog konteksta, one su cijenjene zbog različitosti oblika i ukrasa.

Keltski broševi[uredi - уреди | uredi izvor]

Broš s kosom iz 19. vijeka, iz zbirke Dječjeg muzeja u Indianapolisu

Odvojena tradicija poluprstenastih broševa i srodnih pseudopoluprstenastih broševa razvila se u ranosrednovjekovnoj Irskoj i Škotskoj, dala je mnoge od najljepših i najsloženije ukrašenih broševa ikad pronađenih, jedan od najljepših primjera je broš iz Tare.

Broševi s kosom i broševi s portretom[uredi - уреди | uredi izvor]

Od 18. vijeka do viktorijanskog doba bilo je u modi umetati kosu i portrete u sam broš.[2] Ovaj je običaj započeo kao izraz žalovanja, a kasnije se proširio kao uspomena na žive voljene osobe.[2] Ljudska kosa bila je utkana u pletenicu učvršćena unutar broša pomoću kopča.[2] Dvostrani broševi su često imali portret voljene osobe na jednoj strani i sadržavali uvojak kose na drugoj strani. Uvojak je mogao biti ukrašen poludragim kamenjem kako bi sličio buketu cvijeća.[2]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Oxford University Press, 2002, str. 75.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Tanenbaum, Carole; Rita Silvan (2006.). Fabulous Fakes: A Passion for Vintage Costume Jewelry. Toronto: Madison Press. str. str. 12., 18.–19.. 

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

  •  "Brooch" Encyclopædia Britannica Eleventh Edition (11th izd.) 1911 
  • Wikisource-logo.svg "Brooch". Encyclopedia Americana. 1920. 
  • Metropolitan jewelry, a collection catalog from The Metropolitan Museum of Art Libraries (fully available online as PDF), which contains material on brooches