Dugi mač

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Švajcarski dvoručni mač

Dugi mač je definicija mača koji je bio duži od do tada obinih mačeva njihovog vremena.

Istorija[uredi | uredi kod]

Kao dugi mač prvo se naziva antička takozvana spata, koji su razvili Kelti i posle njih Rimljani i Germani. Spata je sa nekih 75-110 cm bila duža od tada uobičajnog gladiusa ili saksa i vodila se uglavnom jednom rukom. U kasnom antičkom dobu pa sve do ranog srednjeg veka ovaj tip mača dominira među ondašnjim vrstama mačeva. Sečivo je bilo oštro sa obe strane, kasnije, pak, radi smanjivanja težine kovano i sa jednom brazdom.

U kasnom srednjem veku, od sredine XIV veka, dugi mač evoluira iz klasičnih jednoručnih u takozvane jednoiporučne i dvoručne mačeve. Nove vrste dugog mača nastale su iz borba sa teškim čeličnim oklopima u kojima su se retko koristili štitovi, pri čemu su bili potrebni modifikovani mačevi i nove, razvijenije mačevalačke tehnike. Jednoiporučni mačevi (dužina sečiva 75-110 cm, obično oko 105 cm) bili su duži od jednoručnih (40-80 cm, ponekad i metar), ali kraći i lakši od teških dvoručnih mačeva (120-150 cm, neki i po dva metra, mada su ovo bili više mačevi za pokazivanje nego za borbu). Jednoiporučni mačevi mogli su se voditi jednom i obema rukama zbog čega su nazvani isto bastardom ili bastardnim mačem. Izvori govore da su se tehnike izvodile obično obema rukama. Dvoručni mačevi vodili su se isključivo obema rukama. Borci koji su znali rukovoditi dvoručnim mačem bili su veoma cenjeni i obično u sastavu sa teškom pešadijom XV i XVI veka čije je glavno oružje bilo dugo koplje.

Sa razvijanjem vatrenog oružja gde se, kao posledicom, iz potrebe gube oklopi (mada dobar oklop mogao je da izdrži ispaljeni metak još u XVI veku), nestaju isto teški i dugački mačevi kao i buzdovani, ratne sekire itd., a na njihovo mesto stupile su sablje, floreti i drugi laki mačevi. Time se izgubila i tradicija starih evropskih borilačkih tehnika, dok su u ponekim krajevima razne tehnike adaptirane u narodnjačke borbe sa štapom kao npr. u hogo do pau.

Novije vreme[uredi | uredi kod]

U novije vreme sa pojačanim interesovanjem za evropske borilačke veštine raste i popularnost dugih mačeva, čemu su doprinule isto literatura i filmovi iz oblika fantastike.

Vidi još[uredi | uredi kod]