Makedonska dinastija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Makedonska dinastija je naziv za dinastiju careva koja je vladala Istočnim Rimskim (Bizantskim) Carstvom od 867. do 1056. godine, odnosno nakon Amorijanske dinastije. Taj period bizantske historije karakterizira teritorijalna ekspanzija, odnosno najveći opseg teritorija Carstva nakon muslimanskih osvajanja; u kulturnom smislu ga je karakterizirao procvat književnosti i umjetnosti zbog čega se taj period ponekad naziva Makedonska renesansa. Dinastija je ime dobila po svom osnivaču Vasiliju I, odnosno tome što je bio rodom iz teme Makedonije.. S obzirom da je Vasilije porijeklom bio i Armenac[1], neki od historičara koriste i izraz Armenska dinastija.[2]

Popis vladara[uredi | uredi kod]

  • Vasilije I Makedonac (Βασίλειος Α') (811–886, vladao 867–886) - oženio Varjaginju Eudokiju Ingerinu, ljubavnicu Mihaila III; poginuo u nesreći u lovu
  • Lav VI Mudri (Λέων ΣΤ') (866–912, vladao 886–912) – sin Eudokije Ingerine, zakoniti sin i nasljednika Vasilija I; možda prirodni sin Mihaila III
  • Aleksandar(Αλέξανδρος) (870–913, vladao 912–913) – sin Vasilija I, regent svom nećaku
  • Konstantin VII Rođen u Purpuru (Κωνσταντίνος Ζ') (905-959, vladao 913 - 959) – sin Lava VI
  • Roman I Lekapenos (Ρωμανός Β') (870–948, vladao 919–944) – tast Konstantgina VII; ko-car, pokušao osnovati vlastitu dinastiju. Svrgnuli ga sinovi i odveli u manastir
  • Roman II Rođen u purpuru (Ρωμανός Β') (938–963, vladao 959–963) – sin Konstantina VII
  • Nikifor II Foka (Νικηφόρος Β') (912–969, vladao 963–969) – uspješni vojskovođa, oženio udovicu Romanosa II, regent Vasiliju;
  • Jovan I Cimiskes (Ιωάννης Α')(925-976, vladao 969–976) – uspješni vojskovođa, šurjak Romanosa II, ljubavnik Nikiforove žene, regent za Vasilija II i Konstantina VIII
  • Vasilije (Βασίλειος Β') Bugaroubica (958–1025, vladao 976–1025) – sin Romana II
  • Konstantin VIII (Κωνσταντίνος Η') (960-1028, vladao 1025–1028) – sin Romana II; suvladar sa Vasilijem II, jedini car nakon bratove smrti
  • Zoe (Ζωή Α') (cca. 978–1050, vladala 1028–1050) – kćer Konstantina VIII
  • Roman III Argyros (Ρωμανός Γ')(968–1034, ruled 1028–1034) – eparh Carigrada; Zoein prvi muž u braku koji je uredio Konstantin VIII; ubijen
  • Mihailo IV Paflagonac (Μιχαήλ Δ') (1010–1041, vladao 1034–1041) – Zoein drugi muž
  • Mihailo V Kalafat (Μιχαήλ Ε') (1015–1042, vladao 1041–1042) – nećak Mihaila IV, Zoein usvojeni sin
  • Teodora (Θεοδώρα)(980–1056, vladala 1042) – kćer Konstantina VIII, suvladarica sa Zoe
  • Konstantin IX Monomachos (Κωνσταντίνος Θ') (1000–1055, vladao 1042–1055) – Zoein treći muž
  • Teodora (Θεοδώρα) (vladala 1055–1056) – vraćena na prijestolje

Ne-dinastijski[uredi | uredi kod]

  • Mihailo VI (Μιχαήλ ΣΤ') (vladao 1056–1057) – odabran od Teodore; svrgnut i bačen u manastir

Porodično stablo[uredi | uredi kod]

V. također[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Peter Charanis.Studies on the demography of the Byzantine empire: collected studies Variorum Reprints, 1972 p223(360):"Thus, every emperor who sat on the Byzantine throne the accession of Basil I to the death of Basil II (867—1025) was of Armenian or partially Armenian origin. But besides the emperors there were many others among the military and political leaders of Byzantine during this period who were Armenians or of Armenian descent"
  2. Chahin, Mack. The Kingdom of Armenia: A History. London: RoutledgeCurzon, 2001, p. 232 ISBN 0-7007-1452-9