Križište

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tlocrt crkve s označenim križištem.

Kod sakralnih građevina bazilikalnog tipa, križište je prostor definiran presjekom središnjeg i poprečnog broda transepta.[1] Nalazi se u crkvama s tlocrtom u obliku latinskog ili grčkog križa.

Prema tipičnoj orijentaciji romaničkih i gotičkih crkva, križište komunicira s glavnim brodom istočno, s dva kraka transepta sjeverno i južno i s prezbiterijem zapadno.

Moguće je definirati križište kao odvojeno ili spojeno, ovisno o njegovom isticanju u odnosu na brodove. U slučaju odvojenog križišta, ponekad se iznad njega nalazi toranj (tzv. lanterna) kroz čije široke otvore ulazi svjetlost u unutrašnji prostor crkve[2] ili pak kupola[3], što je imalo i ulogu isticanja mjesta presjeka krakova križa. Ove krovne strukture statički značajno opterećuju noseće elemente ispod njih, stoga su noseći stupovi ili pilastri u četiri ugla križišta obično puno masivniji od ostalih duž brodova.

U srednjem vijeku, križište se koristilo kao građevni modul i mjerna jedinica za ostale dijelove crkve. Dubina središnjeg broda i transepta bila je definirana zbrajanjem dužina križišta.

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Križište u Proleksis enciklopediji, pristupljeno 22. decembra 2015.
  2. Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lanterna, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 150
  3. Stephenson, Davis; Hammond, Victoria; Davi, Keith F. (2005.). Visions of Heaven: the Dome in European Architecture (ilustrirano izdanje). Princeton Architectural Press. ISBN 978-1-56898-549-7. Str. 150.