Lanterna (arhitektura)
Lanterna (lat. svjetiljka) je naziv za mali toranj, obično na vrhu kupole ili krova, kroz čije široke otvore ulazi svjetlost u unutrašnji prostor zdanja ili zgrade.[1]
Uglavnom je kružna (cilindrična), ovalna ili poligonalna oblika. Osobito je česta u renesansi i baroku.[2]
U romanici i gotici često se nalazi nad križištem središnjeg i poprečnog broda (transepta) crkava, a u baroku na vrhu kupole.
U stambenoj arhitekturi postavlja se nad stubištem[3], a u kazalištima nad gledalištem.[4]
Bilješke[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lanterna, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 150
- ELU 1964 - Lanterna, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 278
- Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 49
- Müller/Vogel 2000 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 2, preveo Milan Pelc, Zagreb, 2000., str. 463, 481
Galerija[uredi | uredi kod]
Lanterna na vrhu kupole baptisterija (krstionice), Firenca, oko 1150. god.
Hôtel d'Escoville, Caen, oko 1540. god.
Lanterna zgrade za vaganje mesa i mlijeka, Makkum, 17. st.Nizozemska
Lanterna crkve Sant 'Ivo alla Sapienza, Rim
Kupola s lanternom crkve San Luigi dei Francesi, Rim
Lanterna kupole crkve sv. Augustina, Rattenberg, Tirol. Godine 1708. prikazom presv. Trojstva oslikao Johann Joseph Waldmann
Lanternom zaključena kapela sv. Josipa, Roding, Bavarska, 1769. god.
Lanterna crkve sv. Petra i Pavla, Bożków, Poljska, 1708. god.
Lanterna kupole Petit Palais, Pariz, 1900. god.
Botanički vrt Bergius, Stockholm, 1900. god.
Lanterna teretnog željezničkog kolodvora, Aarhus, Danska
.jpg)
