Bazilika

Izvor: Wikipedia
Bazilika.
Tlocrt Maksencijeve (Konstantinove) bazilike u Rimu iz 4. st.
Stara Bazilika sv. Petra (izgled iz 1450. godine).

Bazilika (grč.: βασιλική στοά basiliké - kraljeva dvorana) je rana forma kršćanske bogomolje. Vjerovatno je građena od rimskih istoimenih građevina koje su služile kao sudnice i tržnice.

Bazilike imaju i osobine rimskih kuća i katakombi koje su služile kao mjesta za ispovjedanje vjere prije nego što je Kršćanstvo priznato za službenu religiju. Naprijed se nalazio Atrij na stupovima. On je vodio na usku terasu na kojoj su bila tri ili više ulaza u glavni dio zgrade. Središnji dio imao je lađu i nekoliko redova stupova koji su podupirali središnji dio. Iznad su se nalazili prozori.

Građevina je bila okrenuta istoku, sa lukovima i apsidama ukrašenim mozaicima. Na uzvišenom dijelu ispod apside je bio oltar sa nebom iznad njega. Odmah ispod oltara, često ispod nivoa poda, nalazio se prostor sa moćima sveca zaštitnika. Episkop je držao službu stojeći u središnjem dijelu, na tronu, a ostali svećenici su bili raspoređeni polukružno, lijevo i desno od njega.

Danas Papa Bazilikom naziva posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike i male Bazilike. Velike su Bazilika sv. Petra u Rimu, sv. Ivana Lateranskog (za papu), sv. Pavla (za patrijarha aleksandrijskog), sv. Marije Majke (za patrijarha antiohijskog). U svakoj od njih postoji oltar koji ne upotrebljavaju ni Papa ni njegovi zamjenici. U Rimu postoji 11 manjih Bazilika, i mnogo njih širom svijeta.

Poveznice[uredi - уреди]