Bitka na Leškom polju
| Bitka na Leškom polju | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Segment Mađarskih pohoda na Evropu | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Istočna Franačka (Kraljevina Njemačka) Vojvodstvo Češka |
Kneževina Mađarska | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
| Oton Veliki | harka Bulcsú; poglavice Lél i Súr | ||||||
| Snage | |||||||
| 8.000 teških konjanika | 17.000 lakih konjanika | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| oko 3.000 | između 4000 i 5000 ubijenih: 1000 ubijeno u bitci oko 1500 ubili lokalni seljaci 2000 u bijegu ubile njemačke rezervne trupe | ||||||
Bitka na rijeci Lech ili bitka na Leškom polju (njemački: Schlacht auf dem Lechfeld), u mađarskoj historiografiji poznata i kao Bitka kod Augsburga (mađarski: Augsburgi csata), se odigrala 10. augusta 955. u Njemačkoj između istočnofranačko-češke feudalne vojske pod istočnofranačkim (njemačkim) kraljem Otonom I na jednoj, i mađarske vojske pod harka Bulcusom i poglavicama Lelom i Surom na drugoj strani. U njoj su Nijemci ostvarili veliku pobjedu u kojoj je mađarska vojska potpuno razbijena. Ishod bitke je imao izuzetan značaj za dalji tok evropske historije; njome su trajno zaustavljeni mađarski pljačkaški pohodi koji su decenijama pustošili Centralnu Evropu, a Mađari potaknuti da se preuzmu sjedilački način života i kršćanstvo, čime se Evropa prvi put demografski stabilizirala od vremena seobe naroda; autoritet koji je Oton stekao svojom pobjedom mu je donio ne samo titulu rimskog cara, nego i autoritet kojim je stvorio jezgru buduće njemačke nacionalne države.
- ↑ Bowlus, p. 1