Muslimansko osvajanje Egipta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Muslimansko osvajanje Egipta
Segment muslimanskih osvajanja i bizantsko-arapskih ratova
Datum 639–642
Lokacija Egipat, Libija
Ishod rašidunska pobjeda
Teritorijalne
promjene
Današnji Egipat, Kirenajka, Tripolitanija i Fezzan pripojeni islamskom kalifatu
Sukobljene strane
Bizantsko Carstvo Rašidunski Kalifat
Komandanti i vođe
car Heraklije
Teodor
Aretion
Kir od Aleksandrije
kalif Omar
Amr ibn al-As
Zubajr ibn al-Avam
Miqdad bin Al-Aswad
Ubaida bin As-Samit
Kharija bin Huzafa

Arapsko ili muslimansko osvajanje Egipta označava seriju vojnih pohoda kojim su za vrijeme bizantsko-arapskih ratova od 639. do 642. muslimanske arapske snage Rašidunskog Kalifata zauzele područje tadašnje bizantske Egipta. Do njih je došlo neposredno nakon muslimanskog osvajanja Levanta s kojima su prekinute dotadašnje kopnene veze između bizantske Male Azije i Egipta. Arapsko-muslimanske vojske su relativno brzo i lako porazile bizantske snage, ali je Aleksandrija, tadašnje administrativno središte Egipta, u njihove ruke palo tek nakon osamnaestomjesečne opsade 641. Egipat je ubrzo nakon toga pripojen Kalifatu, čiji su vlastodršci uspostavili novi upravni sistem, kao i novo administrativno središte u Fustatu. Sa arapskim osvajanjem je završio grčko-rimski i započeo arapski, odnosno islamski period historije Egipta. Egipat je nakon toga postao jedna od najvažnijih i najbogatijih područja Kalifata, odnosno važa baza za dalje širenje islama na Zapad, odnosno Sjevernoj Africi; za Bizant i Evropu je taj događaj imao značajne ekonomske posljedice, s obzirom da je nestao dotada pouzdani izvor žita, pa se taj događaj ponekad navodi kao stvarni kraj (kasne) antike i početak "pravog" srednjeg vijeka.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]