Ivan Geometar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ivan Geometar ili Kyriotes (grčki: Ιωάννης Γεωμέτρης/Κυριώτης) bio je bizantski pjesnik, vojnik i redovnik. Bio je jedan on najznačajnijih književnika makedonske renesanse.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ivan Geometar je vjerojatno bio plemićkog porijekla, ali ne zna se ništa o njegovoj rodbini. Bio je vrlo dobro obrazovan i služio je bizantsku vojsku prije nego se povukao u redovništvo.[1] Stvarao je za vrijeme vladavine Nikifora II. Foke (963.–969.), Jovana I. Cimiskija (969.–976.) i rane godine vladavine Bazilija II. (976–1025). Kao posljedica toga, njegoo je pjesništvo puno upućivanja na ondašnje bizantske ratove s Bugarima i Rusima, kao i na pobune Varde Sklira i Varde Foke Mlađeg. Među bizantksim carevima najviše je hvalospjeva napisao o Nikeforu II. Foki, a ocrnio je njegovog ubojicu i nasljednika Ivana Cimiskija.[1][2] U prošlosti su ga netočno identificirali s drugim pjesnikom Ivanom, biskupom Melitene.[1]

Ivan Geometar je pisao i u pjesmi i u prozi. Njegovi su radovi bili epigrami, uključujući i zbirku Paradeisos ("Raj"), himne Djevici Mariji, encomium stablu hrasta, djela u prozi o retorici, oratorije i egzegeze.[1][2]

Izdanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvo izdanje njegovih pjesama objavio je 1841., na temelju rukopisa Paris. suppl. gr. 352 iz 13. vijeka,[3] ali njegovo je izdanje bilo prepuno grešaka. Novo prerađeno izdanje s prijevodom na francuski objavila je Émilie Marlène van Opstall 2008.[4]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Kazhdan (1991), str. 1059
  2. 2,0 2,1 Vasiliev (1958), str. 365
  3. J. A. Cramer, Appendix ad excerpta poetica: codex 352 suppl., Anecdota Graeca e Codd. Manuscriptis Bibliothecae regiae Parisiensis, vol. Ⅳ (Oxford, 1841, repr. Hildesheim, 1967), str. 265.–352.
  4. E.M. van Opstall, Jean Géomètre: Poèmes en Hexamètres et en Distiques Elégiaques, BRILL 2008 DOI:10.1163/ej.9789004164444.I-606, ISBN 9789047432586

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Dodatna literatura[uredi - уреди | uredi izvor]