Historia Regum Britanniae

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Historia Regum Britanniae
Ilustracija knjige iz 15. vijeka, scena u kojoj britski kralj Vortigern promatra borbu dvaju zmajeva
Ilustracija knjige iz 15. vijeka, scena u kojoj britski kralj Vortigern promatra borbu dvaju zmajeva

Historia regum Britanniae (prevedeno s latinskog Historija britanskih kraljeva) je izmišljena historija Britanije koju je napisao Geoffrey od Monmoutha između 1135. - 1139. godine. To djelo bilo je jedna od najpopularnijih srednjovjekovnih knjiga.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Geoffreya pseudohistorija počinje s naseljevanjem Britanije koju su po legendi izveli Enejin pra-praunuk Brut Trojanski i trojanac Corineus, osnivač Cornwalla. Oni su istrijebili divove koji su dotad živjeli po Britaniji. Nakon tog se kronološkim redom prati vladavina ranih britskih kraljeva sve do Rimskog osvajanja Britanije. U tom dijelu se opisuju takve epizode kao što je osnivanje Bath od strane Bladuda i Leicestera od strane Leira (Lear).[1]

Zatim se kazuje o saksonskoj invaziji za vladavine zlog uzurpatora Vortigerna, i uspješnog saksonskog otpora Vortimeru i restauracije dobre vladarske rodoslovne linije, praćene uspješnim vladavinama Aureliusa Conanusa i njegovog brata Uthera Pendragona, sve do uspona Kralja Arthura, koja predstavlja kulminaciju djela.[1]

U poglavljima 106-111 se priča o čarobnjaku Merlinu, koji predviđa, na opskuran i apokaliptičan način, buduću političku historiju Britanije. Ta su poglavlja prvi put objavljena samostalno nešto prije 1136., značajna su po tome što su potaknula žanr političkih proročanstava pripisanih Merlinu.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Historia regum Britanniae" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/Historia-regum-Britanniae. pristupljeno 10. 09. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]