Prijeđi na sadržaj

Popovac

Za ostale upotrebe, pogledajte Popovac (razvrstavanje).

45°48′18″N 18°39′43″E / 45.804992°N 18.662005°E / 45.804992; 18.662005

Karta Hrvatske > Popovac (plan s ulicama i cestama)
Google maps > Popovac (područje naselja)
Popovac / Поповац
Popovac / Поповац na mapi Hrvatske
Popovac / Поповац
Popovac / Поповац
Popovac / Поповац na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Popovac
Mikroregija Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 29,57 km²
Nadmorska visina 93 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.804992 N
 - z. d. 18.662005 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 1.079 / 959 / 738
 - Gustoća 37 / 32 / 25 st./km²
 - Broj domaćinstava 392 (2001) /
Pošta 31303
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Ulaz u naselje Popovac iz pravca Kneževa

Popovac (mađ. Baranyabán [ˈbɒrɒɲɒbaːn]); narodski Ban; ćir. Поповац), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Popovac i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Popovac je smješten u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice.

Leži na nadmorskoj visini od 93 m. Površina naselja je 29,57 km².

Udaljenost od okolnih naselja

[uredi | uredi kod]

Udaljen je prema sjeveru 43,1 km (preko Bilja), 41,2 km (preko Luga i Kotline) odn. 47,4 km (obilaznicom) od grada Osijeka, 12,5 km sjeverno od grada Belog Manastira te 22,9 km južno od Mohača.

Zaseoci

[uredi | uredi kod]

U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dijelovi naselja Popovca (odnosno zaseoci) iskazivali su se: Banovo Brdo (1953-1971) i Popovac - Planina (1900, 1953-1971).[1]

Susjedna naselja

[uredi | uredi kod]

Područje naselja Popovac na jugozapadu graniči s područjem naselja Branjin Vrh, na sjeverozapadu i sjeveru s Kneževom, na sjeveroistoku i istoku s Branjinom, na istoku s područjem naselja Kotlina, na jugoistoku s naseljem Kamenac, a na jugu s naseljem Karanac.

Ceste

[uredi | uredi kod]

Kroz naselje Popovac - smjerom sjever-jug - prolazi županijska cesta Ž4027, duga 2.185 metara. Do centra Popovca ide Ulicom Nikole Tesle, potom Ulicom Vladimira Nazora, a od centra istom ulicom ide dalje mostom preko Karašice do Popovačkog ribnjaka i još dalje mostom preko Odvodnog kanala Karašica do podnožja Banske kose i Svetišta Marije Lurdske.

Na župnijsku cestu Ž4027 nadovezuje se lokalna cesta L44064, duga 5.438 metara, dovršena 2022. godine, koja preko Banske kose vodi do Kamenca. Županijskom cestom Ž4027, preko županijske ceste Ž4019, Popovac je povezan s Kneževom (i dalje s Belim Manastirom, Osijekom i Belišćem) i Branjinom (i dalje Batinom i Somborom), a preko lokalne ceste L44064 s Kneževim Vinogradima (i dalje Osijekom).

Prometne veze

[uredi | uredi kod]

Do 2022. godine, kad je dovršena cestovna veza Popovac-Kamenac (županijska cesta Ž4027 + lokalna cesta L44064), Popovac je bio prometno prilično izoliran. Sva vozila, uključujući i autobuse, koja bi ušla u naselje iz smjerova Kneževa ili Branjine, morala su se u naselju okrenuti i vratiti istim putem. Dovršetkom spomenute cestovne veze Popovac je postao tranzitno naselje u smjeru sjever-jug (Kneževo-Kneževi Vinogradi) preko Banske kose.

Autobuskim vezama Popovac je povezan s Kneževom (i dalje Belim Manastirom) te Branjinom.

Ime naselja

[uredi | uredi kod]

Etnik i ktetik

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Popovca su Popovčani (jednina: Popovčanin; žena: Popovčanka), a pridjev, odn. ktetik glasi popovački.

Nekad se upotrebljavao etnik Banac izveden iz narodskog imena Ban, a danas je to prezime. Za stanovnicu Bana govorilo se Bankuša [2]. Stanovnika Popovca (odn. Bana) nekad se pejorativno zvalo i - Bancov.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Tabela (2021)

[uredi | uredi kod]
Pregled broja stanovnika po godinama [3][4][5]
18571869188018901900191019211931194819531961197119811991200120112021
207822332248258424722555247026632469227724952133173015821079959738

Grafikon (2021)

[uredi | uredi kod]

Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Popovac od 1857. do 2021.

Nacionalni sastav (1991)

[uredi | uredi kod]
Popis 1991.
Hrvati
 
1034 65.36%
Srbi
 
347 21.93%
Jugoslaveni
 
86 5.43%
Romi
 
23 1.45%
Mađari
 
17 1.07%
Makedonci
 
6 0.37%
Nijemci
 
4 0.25%
Slovenci
 
3 0.18%
Italijani
 
1 0.06%
Rusi
 
1 0.06%
neopredijeljeni
 
25 1.58%
region. opr.
 
1 0.06%
nepoznato
 
34 2.14%
ukupno: 1.582

Nacionalni sastav (2011)

[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2011. godine u Popovcu živi 959 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (79%) te srpsko (17%).[6]

Prezimena stanovnika

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Popovcu su:

  • Dvornić, Bajus, Jakopec, Marković, Galinec, Hranić, Mihajlović, Strajnić, Šumiga, Gajšek, Koprivec, Koprivnjak, Mudri, Bunić, Fulir, Jurčec, Kramar, Marolin, Hudobec, Jagetić,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Mihajlović, Hranić, Dvornić, Jakopec, Gajšek, Horvat, Bošković, Kovač, Marković, Mudri, Pofuk, Ranogajec, Galinec, Strajnić, Đukić, Bajus, Bobek, Klopotan, Migles, Osonjački.[6]

Historija

[uredi | uredi kod]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Gospodarsku osnovu Popovca čine ratarstvo ("Silosi Popovac" tvrtke "Fermopromet" u sjeveroistočnom dijelu sela, na kraju Športske ulice), stočarstvo (stočarska "Farma Popovac" firme Belje na sjevernom ulazu u selo), vinogradarstvo (na obroncima Banske kose), voćarstvo (npr. plantaža jabuka južno od sela), uzgoj ribe (Ribnjak Popovac), trgovina i ugostiteljstvo. Popovac je bio ili je još uvijek sjedište nekoliko desetina obrta, zadruga i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).[7]

Uz južni rub "Farme Popovac" nalazi se Bioplinsko postrojenje Popovac, a još južnije, uz Groblje Popovac, u Ulici Rade Končara, nalazi se i Reciklažno dvorište Popovac.

Društvo i kultura

[uredi | uredi kod]

Škola

[uredi | uredi kod]
Zgrada OŠ Popovac

U Popovcu je sjedište Osnovne škole Popovac, koja ima dvije područne škole: u Branjini i Kneževu. Od 5. studenog 1992. godine škola je pravni sljednik društvene pravne osobe Osnovne škole "Bratstvo-jedinstvo" Popovac i Osnovne škole "Beljska mladost" Kneževo.

Opširnije o školi u članku o Općini Popovac: Općina Popovac#Osnovna škola Popovac.

Crkva

[uredi | uredi kod]
Popovac: Župna crkva Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije (snimak iz 2007. godine)
Popovac: Pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice (snimak iz 2007. godine)

Župna crkva Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, izgrađena je 1778. godine u istoimenoj župi koja je osnovana 1789. Župa pripada Baranjskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.[8]

U Popovcu postoji i pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice, osvećena 1726. godine, u Srpskoj pravoslavnoj parohiji popovačkoj, koja pripada Arhijerejskom namjesništvu baranjskom Osječkopoljske i baranjske eparhije. Hramovna slava popovačke crkve je 4. decembar (4. XII) - Vavedenje Presvete Bogorodice.

U parohiji postoji i crkva na Popovcu, kod koje se održava veliko večernje 21. septembra (21. IX) - na Malu Gospojinu.

Društveni dom (Dom kulture) u Popovcu, sjedište Općine Popovac, u prizemlju trgovina i pošta (snimak: 2013)
Općina Popovac: Općinsko vijeće, općinski načelnik, Jedinstveni upravni odjel (snimak: 2022)

Društevni dom

[uredi | uredi kod]

Društveni dom (nekad: Dom kulture) u Popovcu nalazi se u centru sela, na adresi Vladimira Nazora 32. Radi se o jednokatnoj zgradi "na lakat". U prizemlju prednjeg dijela nalaze se trgovina i ured Hrvatske pošte, na katu su uredi Općine Popovac i Jedinstvenog upravnog odjela, a u stražnjem ("lakatnom") dijelu nalaze se ulaz u zgradu i velika dvorana.

Društveni dom je i sjedište dviju popovačkih udruga: Udruge "Maska" (osnovane 2002) te udruge "Kopak po korak" (K.P.K.), osnovane 2017. godine.

Ispred Društvenog doma, na natkrivenom platou uz ogradu školskog dvorišta, postavljena su starinska vatrogasna kola za gašenje požara, koje je 2006. godine obnovio i izložio lokalni DVD.

Pošta

[uredi | uredi kod]

U Popovcu postoji redoviti poštanski ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31303 na adresi Vladimira Nazora 32. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 8:00 do 11:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-767).

Udruge

[uredi | uredi kod]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 12 udruga (+ dvije brisane) sa sjedištem u Popovcu (stanje: XII/2021):

  1. "Bolji život" ("B.Ž."), osnovan 13. I. 2012. (Ivana Galinca Cice [9] 16)
  2. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Popovac, osnovano 15. XI. 1982. (Vladimira Nazora 27)
  3. Konjički klub (KK) "Baranjsko biserje" Popovac, osnovan 1. II. 2012. (Đure Đakovića 25)
  4. Korak po korak (K.P.K.), osnovan 10. II. 2017. (Vladimira Nazora 32)
  5. Lovačko društvo (LD) "Jastreb" Popovac, osnovano 27. XI. 1997. (Planina 33)
  6. Nogometni klub (NK) "Hajduk" Popovac, osnovan 12. VIII. 1929. (Športska ulica 13)
  7. Sportska rekreativna ribolovna udruga (SRRU) Štuka, osnovana 4. II. 2012. (Ivana Galinca Cice 32)
  8. Udruga "Lipa", osnovana 20. XII. 2001. (Vladimira Nazora 0)
  9. Udruga "Maska", osnovana 24. VI. 2002. (Vladimira Nazora 32)
  10. Udruga umirovljenika Općine Popovac, osnovana 5. VIII. 2007. (Vladimira Nazora 27)
  11. Udruga za informatiku i napredne tehnologije Byte, osnovana 25. III. 2006. (Vladimira Nazora)
  12. Udruga "Zlatno brdo" Popovac, osnovana 19. III. 2011. (Vladimira Nazora 27)

  1. Stolnoteniski klub (STK) "Ban" Popovac, osnovan 8. VI. 2001, brisana 26. VI. 2019.
  2. "Športska ribolovna udruga (ŠRU) Karašica", osnovana 16. XII. 2008, brisana 20. III. 2014.

Manifestacije

[uredi | uredi kod]
Igralište NK "Hajduk"

Sport

[uredi | uredi kod]

Nogometni klub u Popovcu osnovan je 1929. godine kao ŠK Popovac i pod tim imenom nastupao je do Drugog svjetskog rata.[10] Rad kluba obnovljen je 1955. godine pod imenom NK "Hajduk".[10]

Nogometno igralište (na slici) nalazi se u Športskoj ulici 13. Predsjednik kluba je Zvonko Jagarinec, a tajnik Bojan Kajinić (početak mandata: 8. I. 2023).

Groblja

[uredi | uredi kod]

U Popovcu postoje dva aktivna i ostaci jednog starog groblja:

  • (Rimokatoličko) Groblje Popovac nalazi se u sjevernom dijelu sela, sjeverno od Ulice Rade Končara i zapadno od Ulice Nikole Tesle.
  • Pravoslavno groblje Popovac nalazi se u južnom dijelu sela, zapadno od Ulice Ivana Galinca-Cice i pravoslavne crkve Vavedenja Presvete Bogorodice.
  • Židovsko groblje: ostaci tog groblja nalaze se uz krajnji jugozapadni dio Ribnjaka Popovac, bliže Karašici, a nasuprot Odvodnom kanalu Karašica. Slika tih ostataka snimljena avgusta / kolovoza 2025. godine može se vidjeti na ovoj web-adresi: Židovsko groblje (Popovac).

U donjoj fotogaleriji nalazi se šest fotografija s Katoličkog i jedna s Pravoslavnog groblja. Snimio ih je 2004. i 2007. godine Wikipedijin korisnik Wéber György.

Fotogalerija: popovačka groblja

[uredi | uredi kod]

Značajne osobe

[uredi | uredi kod]
Nikola Strajnić Nikola Strajnić
Nikola Strajnić
Milan
Šarić
  • Nada Babić (1946), redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku
  • Dionisije Bato Dvornić (1926–1992), nogometni reprezentativac
  • Nikola Strajnić (1945–2023), redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, pjesnik, autor brojnih knjiga
  • Milan Šarić (1951), matematičar i matematički pisac, (su)autor deset matematičkih knjiga

Ulice

[uredi | uredi kod]
Tabla s imenom Ulice Rade Končara (snimak iz 2010. godine)
Karta Hrvatske > Popovac (plan s ulicama i cestama)

Znamenitosti i zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

Svetište Marije Lurdske

[uredi | uredi kod]

Kapela Rođenja Presvete Bogorodice

[uredi | uredi kod]
Spomenik sjećanja na pošast kuge (snimak: 2007)

Spomenik sjećanja na pošast kuge

[uredi | uredi kod]

Spomenik se nalazi u parku u središtu sela, u Ulici Vladimira Nazora, preko puta zgrade Osnovne škole Popovac. Podignut je početkom 19. stoljeća u duhu klasicizma u zavjet i sjećanje na pošast kuge, koja je u 18. stoljeću zahvatila i desetkovala ondašnje stanovništvo. Rijedak je primjer zavjetne javne plastike postavljene u ruralnim sredinama.

Naziv "Spomenik sjećanja na pošast kuge" koristi se jedino u Google maps-u, što se može vidjeti ovdje. Koristi se i opisni naziv "spomenik podignut u zavjet i sjećanje na pošast kuge". U jednom drugom izvoru naziva se "spomenik sv. Trojstvu" i tvrdi da je podignut krajem 18. st.[12]

Izvori i vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Šabloni

[uredi | uredi kod]