Prijeđi na sadržaj

Valpovo

Coordinates: 45°40′N 18°25′E / 45.66°N 18.42°E / 45.66; 18.42
Izvor: Wikipedija
Valpovo
Valpovo na mapi Hrvatske
Valpovo
Valpovo
Koordinate: 45°40′N 18°25′E / 45.66°N 18.42°E / 45.66; 18.42
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska
Uprava
 • GradonačelnikMatko Šutalo
Stanovništvo
 • Ukupno12,327
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
31550

Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji .

Geografija

[uredi | uredi kod]

Kroz Valpovo protječe rijeka Karašica koja izvire kod Našica, a ulijeva se u Dravu kod Josipovca. Zapadno nedaleko Valpova protječe rijeka Vučica, a s sjeveroistočno rijeka Drava.

45° 39' 38.99" sjeverne zemljopisne širine (paralele)

18° 25' 7.00" istočne zemljopisne dužine (meridijani)

91 metar nadmorske visine

Povijest

[uredi | uredi kod]

Smatra se da je negdje oko današnjeg Valpova u antičko vrijeme bilo rismko naselje Iovalium. Prvi poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine, a valpovačku tvrđavu pod imenom "castrum i oppidum Walpo" povijesne listine prvi put spominju 1438. godine. Danas su sačuvani dijelovi te srednjovjekovne utvrde uklopljeni u kompleks dvorca Prandau-Normann.

U doba turske okupacije (1543.-1687.) Valpovo je bilo sjedište kadiluka u sastavu Požeškog sandžaka. Imalo je tri mahale, 200 daskom prekrivenih kuća, pet džamija, medresu (vjersku školu), kupališta, gostionice i mnoštvo vrtova. Grad je bio zaštićen potopljenim šančevima.[1]

Administracija i politika

[uredi | uredi kod]

Valpovo je administrativno središte grada i njegovih prigradskih naselja, ali i upravno, sudsko, gospodarsko, školsko i kulturno središte šire regije koja se naziva Valpovštinom. U sastavu grada Valpova nalazi se sedam prigradskih naselja: Nard, Šag, Ladimirevci, Marijančaci, Ivanovci, Zelčin i Harkanovci. Valpovština u užem smislu obuhvaća prostor bivše općine Valpovo, tj. današnjih općina Valpovo, Belišće, Petrijevci i Bizovac. Valpovština u širem smislu obuhvaća prostor nekadašnjeg Valpovačkog vlastelinstva: to je prostor koji se prostire između sjevernih osječkih prigradskih naselja, našičkog kraja, pa sve do miholjačkog kraja i mađarske granice.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Demografija

[uredi | uredi kod]

Kultura i sport

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]
  • Puhački orkestar DVD-a Valpovo

Valpovački je Puhački orkestar, osnovan pri Vatrogasnom društvu 1890. godine, najstarija vatrogasna glazba u Hrvatskoj. Danas okuplja veliki broj glazbenika koji uspješno nastupaju kako u Valpovu i Valpovštini, tako i na državnim i regionalnim smotrama puhačkih orkestara, ali i na gostovanjima u inozemstvu. Orkestar ima i malu glazbenu školu u kojoj se sviranju pojedinih glazbala poučavaju djeca osnovnoškolske dobi. Godine 2005. Orkestar je proslavio 115. obljetnicu svoga osnutka, te je tim povodom u Valpovu održana Smotra puhačkih orkestara na kojoj je nastupilo oko 800 glazbenika. Među tradicionalnim godišnjim nastupima Orkestra su vatrogasna bakljada ulicama Valpova uoči blagdana sv. Florijana, te Florijanska zabava koju organiziraju valpovački vatrogasci.

  • HPD "Matija Petar Katančić"

Hrvatsko pjevačko društvo "Katančić" osnovano je 1905. godine kao pjevačko i tamburaško društvo. Nastalo je najvjerojatnije spajanjem i novom organizacijom ranijeg Pjevačkog kluba i tamburaškog zbora "Slavulj" koji su još devedesetih godina 19. stoljeća djelovali pri Hrvatskoj čitaonici u Valpovu. Društvo nosi ime po najpoznatijem Valpovčaninu, franjevcu Matiji Petru Katančiću (1750.-1825.), književniku, arheologu, prevoditelju, numizmatičaru i povjesničaru. U kulturnom i glazbenom životu Valpova i okolice Zbor, uz nekoliko prekida, sudjeluje od svoga osnutka. Njeguje uglavnom a cappella pjevanje, a repertoar Zbora čine djela domaćih i stranih skladatelja iz svih razdoblja te obrade narodnih pjesama iz Slavonije i ostalih hrvatskih krajeva. Tijekom svoje stoljetne povijesti Društvo je imalo i svoj tamburaški te folklorni sastav. U novije vrijeme Zboru je dodijeljeno nekoliko visokih priznanja na raznim smotrama pjevačkih zborova. U godini svoga stoljetnog jubileja (1905.-2005.) Zbor je snimio i vlastiti nosač zvuka. Povodom proslave 100. obljetnice osnutka Hrvatski sabor kulture Zboru je dodijelio Zlatnu plaketu.

  • HKUD "Valpovo 1905."

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Valpovo 1905." smatra se sljednikom tamburaške i dramske sekcije valpovačkog HPD "Katančić", osnovanog daleke 1905. godine. Društvo tijekom svoje povijesti djeluje pod različitim imenima, no uvijek s ciljem njegovanja kulturno-umjetničkog amaterizma na glazbenom, plesnom, likovnom, dramskom i literarnom polju.

Centar Valpova

Danas je to ansambl koji okuplja oko 150 članova u folklornoj sekciji, tamburaškom orkestru, sekciji pjesnika amatera te dječjim plesnim i glazbenim sastavima.

S oko 40 nastupa godišnje društvo je jedan od glavnih nositelja kulturnog života u Valpovštini i ovom dijelu Slavonije. Uz gostovanja širom Hrvatske, HKUD "Valpovo 1905" je svoje programe predstavilo i ljubiteljima folklora u Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, SCG, Italiji i Poljskoj Za svoj rad društvo je dobilo brojna stručna i društvena priznanja, među kojima se ističu Povelja Hrvatskog sabora kulture, Nagrada oslobođenja Valpovštine, Zlatni grb Valpova, Plaketa Matije Petra Katančića...

  • Matica hrvatska - Ogranak Valpovo

Najstariji podaci o postojanju povjerenika MH za Valpovo sežu u 1877. godinu, kada su zabilježena svega 2 člana, no 1899. godine već ih je 49. Valpovački Ogranak Matice hrvatske osnovan je 1971. godine na veličanstvenom skupu u dvorištu dvorca Prandau-Normann. Bilo je to vrijeme Hrvatskog proljeća, pa je rad valpovačkog Ogranka nasilno prekinut od strane tadašnjih komunističkih vlasti već u siječnju 1972. godine. Uslijedile su policijske obrade, saslušanja i premetačine kuća i stanova članstva. Rad Ogranka obnovljen je 1991. godine, a od 1996. godine valpovački Ogranak svake godine redovito uređuje i tiska Valpovački godišnjak (urednik je Stjepan Najman), koji je postao jedan od glavnih projekata ovog Ogranka, te se rad na njemu nastavlja i dalje.

Sport

[uredi | uredi kod]
  • Nogometni klub "Valpovka"

Osnovan je 1926. godine pod imenom Jovalija.

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Dječji vrtići

[uredi | uredi kod]
  • Dječji vrtić "Maza"
  • Dječja igraonica "Bambi"

Osnovne škole

[uredi | uredi kod]
  • OŠ Matije Petra Katančića, Valpovo
  • OŠ Ladimirevci, Ladimirevci

Srednje škole

[uredi | uredi kod]
  • Srednja škola Valpovo (obuhvaća desetak različitih programa: gimnazije, ekonomske, elektrotehničke, obrtničke...)

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
Dvorac Prandau-Normann
  • Kompleks dvorca Prandau-Normann

Jedna od najvažnijih valpovačkih kulturno-povijesnih znamenitosti je srednjovjekovno-barokni kompleks dvorca Prandau-Normann koji se nalazi u središtu ovoga slavonskog gradića. Čine ga srednjovjekovna cilindrična kula, pročelna barokno-klasicistička palača, bočna dvorišna krila, kasnogotička barokizirana dvorska kapela Sv. Trojstva i prostrano unutrašnje dvorište. Kompleks valpovačkog dvorca ima izrazitu povijesno-arhitektonsku vrijednost zbog svoje stilske slojevitosti i jedinstvenog spoja srednjovjekovne utvrde i baroknog dvorca. Oko dvorca sačuvan je, danas isušen i djelomično zatrpan, srednjovjekovni obrambeni opkop koji je nekoć štitio Wasserburg Walpo od naprijateljskih napada.

  • Sakralna baština

Tu je i barokna župna crkva Bezgrešnog začeća BDM iz prve polovice 18. stoljeća s vrijednim barokno-klasicističkim inventarom. U gradu postoje i kapela Sv. Roka (1796.), te kapela Uzvišenja sv. Križa (1880.) s kalvarijom na gradskom groblju. Uz raskrižja i ceste valpovačkih ulica nalaze se i brojni spomenici tzv. male sakralne arhitekture: Kip sv. Ivana Nepomuka (1725.), kip Bogorodice na Trgu (1900.), kip sv. Florijana (1896.), kapelica Gospe Lurdske (19. st.), kapelica-poklonac sv. Obitelji (1927.), nekoliko fasadnih kapelica-niša, kao i brojna javna raspela.

  • Povijesne orgulje

Valpovo je i grad povijesnih orgulja. U njegovim se crkvama nalaze dva takva vrijedna povijesna glazbala, jedno kasnobarokno-klasicističko i jedno romantičarskih stilskih karakteristika. To su orgulje Caspara Fischera iz 1805. godine u baroknoj župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM i orgulje Josefa Angstera iz 1876. godine u dvorskoj kapeli Sv. Trojstva u sklopu dvorca Prandau-Normann. Oboje su orgulje audiovizualni ures valpovačkih sakralnih objekata i spomenici kulture visoke vrijednosti.

  • Šljiva Valpovka i Valpovačka rakija

Jedna od pomalo zaboravljenih znamenitosti Valpova i Valpovštine je i šljiva Valpovka te poznata Valpovačka rakija koja se od nje dobiva. U novije vrijeme nastoji ju se više promovirati, pribaviti certifikat o autohtonosti sorte i zaštititi ime poznate Valpovačke rakije.

  • Ugostiteljska tradicija

Valpovo je od prve polovice 19., pa sve do II. svjetskog rata bilo poznato i po ljekovitim Valpovačkim toplicama, koje su bile ne samo lječilište, nego i stjecište kulturnog života toga doba. Toplice su također bile omiljeno izletište građana grada Osijeka. Stari vlastelinski gostinjac (1807.), hotel Fortuna u središtu Valpova, nudio je prenoćište i hranu gostima Toplica, a u njemu su organizirane i brojne društvene zabave.

Plovidba Karašicom kod mosta Malte u šokačkim nošnjama
  • Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva - Ljeto valpovačko

Ova kulturna manifestacija, koja se održava posljednjeg tjedna u lipnju, bilježi već više od 35 godina tradicije.

  • Muzej Valpovštine

Muzej Valpovštine osnovan je 1956. godine u dvorcu Prandau-Normann. Mogućnost posjeta kompleksu dvorca Prandau-Normann i ostalim znamenitostima Valpova i Valpovštine uz vodstvo kustosa, uz najavu na telefon Muzeja: 031/650-639.

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi kod]
  • Đuro Salaj, bio hrvatski revolucionar i komunistički političar
  • Matija Petar Katančić, hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos
  • Josip Hamm, hrvatski filolog, lingvist i slavist

Udruge

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 248.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Općina Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Općina Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj