Novalja
| Novalja | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivan Dabo |
| Županija | Ličko-senjska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo () | 3.335 |
| Geografija | |
| Koordinate | 44°34′N 14°53′E / 44.56°N 14.89°E |
  Novalja Novalja na karti Hrvatske | |
Koordinate: 44° 33′ 36" SGŠ, 14° 53′ 24" IGD
Novalja je grad u Hrvatskoj. Nalazi se na istočnom Kvarneru, na sjeveru otoka Paga, i administrativno pripada Ličko-senjskoj županiji.
Prema popisu iz 2001. godine, na području Novalje živi 3.672 stanovnika. Oko 2.100 njih živi u samom gradu, dok ostali žive u okolnim područjima.
Novalja je najpoznatija po plaži Zrče (Zrće), na kojoj se svakog ljeta održavaju spektakularne zabave i zbog kojih su Pag i Novalja dobili nadimak "hrvatska Ibiza".
.jpg)
Pored te plaže, postoje plaže Straško, Trincel i Kaska.
Gradska naselja[uredi - уреди | uredi kôd]
Grad Novalja obuhvaća 10 naselja (stanje 2006), to su: Caska, Gajac, Kustići, Lun, Metajna, Novalja, Jakišnica, Potočnica, Stara Novalja, Vidalići i Zubovići.
Zemljopis[uredi - уреди | uredi kôd]
Grad Novalja smješten je u blagom zaljevu sjevernozapadnog dijela otoka Paga. Idealan zemljopisni smještaj na važnim kopnenim i pomorskim putevima od sjevernog prema južnom Jadranu omogućuje joj odličnu prometnu povezanost s kopnom. Novalja je često i nezaobilazna luka mnogih nautičara koji ovdje mogu, uz ostalo, uzeti gorivo za svoja plovila.
Ostala naselja smještena su sjeverozapadno na dugoj i uskoj prevlaci: Tovarnele, Lun, Dundići, Jakišnica i Dabo-Stanovi, dok se sjeverno, na punti zaljeva nalazi Stara Novalja, a istočno u sjevernom dijelu Paškog zaljeva Caska (na dnu uvale) i Metajna (pri vrhu punte koja zatvara sjevernu uvalu Paškog zaljeva).
Prometna povezanost[uredi - уреди | uredi kôd]
Prometna povezanost otoka Paga, pa tako i Novalje, s kopnom je odlična: od 30. svibnja do 30. rujna trajekti na liniji kopno (Prizna) - otok Pag (Žigljen) plove danonoćno, a u ostalom dijelu godine plove 13 puta dnevno u oba smjera od 05.30 do 22.30 sati.
Ljeti je Stara Novalja trajektom povezana sa Pudaridom na otoku Rabu kao dio Plavog puta.(Krčki most-Baška, trajekt do Lopara na otoku Rabu, cesta do Pudarice te trajekt do Stare Novalje. Uz to, na južnu se stranu otoka može stići i preko Paškog mosta.
Brojne dnevne autobusne linije povezuju Novalju s gotovo svim krajevima Hrvatske (Rijeka, Zadar, Split), a brza brodska katamaranska linija povezuje ju s Lošinjom, Rabom i Rijekom (ljeti i sa Silbom i Suskom). Najbliž aerodrom udaljen je od Novalje oko 80 km ili oko sat vremena vožnje (aerodrom Zemunik - Zadar), a avio putnici koriste i Aerodrom Rijeka zbog Plavog puta.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. godine na području Novalje živi 3.672 stanovnika. Oko 2.100 njih živi u samom gradu, dok ostali žive u okolnim područjima.
Povijest[uredi - уреди | uredi kôd]
Najstariji doseljenici na otok su ilirsko pleme Liburni koje je na to područje došlo za vrijeme bromčanog doba oko 1000-te pr.n.e.. Tragovi njihovih naselja se još uvijek mogu naći po cijelom Pagu. U prvom stoljeću pr.n.e. su došli Rimljani, koji su ostavili brojne arheološke i kulturne artefakte za sobom, a najveća zanimljivost je rim. Cissa (Caska) potopljen grad na dnu mora.. Stari Slaveni su stigli u VII. stoljeću, zajedno s velikim migracijama, i smjestili se u tom području. Otok je neko vrijeme bio pod vlašću hrvatskog kraljevstva. Ipak, otok je još ratovao. Od XI. i XII. stoljeća cijeli otok bio je podijeljen između zajednice Raba i zajednice Zadra, a ta je podjela ostala do danas jedino u vrijeme socijalizma čitav otok je pripadao Zajednici općina Rijeka, da bi u kapitalističkoj Hrvatskoj vlast u Zagrebu čitav otok stavili pod Ličko-primorsku županiju, a nakon protesta stanovništva, otok ne priključuju Primorsko-goranskoj županiji, već se dijeli, pa Novalja i dalje ostaje pod Ličko-senjsku, a grad Pag pod Zadarsku županiju.
Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]
Glavni prihod Novalje je turizam. Novalja se nalazi unutar Ličko-senjske županije jedina jaka turistička sredina unutar županije.
U blizini Novalje nalazi se Zrće, dugačka šljunčana plaža, koja je dobila nadimak Hrvatska Ibiza, nakon što su na njoj izgrađene četiri diskoteke. Glavna je turistička atrakcija grada i okolice.[1]
U lovištima Lovačkog društva Jarebica iz Novalje, na lokaciju Zaglava nedaleko od Paškog trokuta, održan je 4. Kup Hrvatskog lovačkog saveza u radu pasa goniča. [2]
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]
- Caska - potopljeni rimski grad Cissa
- Stara Novalja
- U Novalji se nalaze ostaci triju ranokršćanskih bazilika iz 4. i 5. stoljeća. Ostaci podnog mozaika jedne bazilike nalaze se unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.[3]
- Podzemni rimski akvadukt (Taljanova buža) iz antičkog doba, izgrađen još u prvom stoljeću pr.n.e. Naime, podzemni vodovod u cijelosti je isklesan ljudskom rukom u kamenu, u dužini od 1042 metra, a prosječna širina mu je oko 60 cm. Vodovod ima 9 nadzemnih otvora, tzv. "odiha", a najviši otvor nalazi se na visini od 44 metra. Danas je taj antički vodovod jedna od većih turističkih atrakcija Novalje, a posjetitelji ga mogu razgledavati u dužini od oko 150 metara. U muzeju se nalaze još neki ostaci iz antike.[3] Ulaz u akvadukt nalazi se u Gradskom muzeju u Novalji.
- Samo koji kilometar od Novalje, na vrhu Velo tusto čelo, nalazi se prirodni fenomen, megalitski otisak u kamenu poznat kao "Paški trokut". Trokut je istokračan, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska glačala. Posjet ovom lokalitetu zahtijeva spretnost u hodanju po kamenjaru zbog nedostatka utabane staze. Premda fenomen nije do kraja rasvijetljen i istražen, njegov nastanak neki povezuju s pojavom NLO-a nad cijelim paškim područjem u prošlim vremenima.[4]
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi kôd]
- Osnovna škola A. G. Matoša
Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]
- Novaljsko kulturno leto
- Karneval
- Fešta od maja
- Novaljski fuštan
- Dječji glazbeni festival Antonja
- Festival pisme nakanat otoka Paga
Sport[uredi - уреди | uredi kôd]
- NK Novalja, natječe se u županijskoj ligi. Svoje domaće utakmice igra na stadionu kapaciteta 1500 mjesta.
- Odbojkaški klub Novalja, natječe se u mlađim dobnim skupinama
Poznate osobe[uredi - уреди | uredi kôd]
- Ante Dabo, književnik (Novalja 10. IV 1925. - Pula 12. IV. 2009.
- Zdenko Balabanić, slikar[5].
- Boris Palčić Caskin, književnik
- Ivan Palčić, slikar i pjesnik
- Dinko Supić, prozni memoarist
- Andriana Škunca, književnica (Goranov vijenac 2006.).
- Darija Škunca Klanac, pjesnikinja.
- Dominik Škunca, arhitekt, grafičar, slikar i kipar.
- Vojmir Vilenica, klapska legenda Mostara
- Anton Šuljić, svećenik i književnik.
- Anton Tamarut (1932.), nadbiskup
- Anton Tamarut (1960.), svećenik, teolog i pjesnik
- Boris Dabo, svećenik, višedesetljetni misionar u Zambiji, osnivač nekoliko misija
- Ivan Žan, maestro, orguljaš, zborovođa, skladatelj i glazbeni pedagog.
Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ Zrće – hrvatska Ibiza ne posustaje, Funkhaus Europa, 13. kolovoza 2010.
- ↑ „Novi list - Ante Vidović / Zadarski list: Četvrti Kup Hrvatskog lovačkog saveza: Goničima ne smeta ni bura ni posolica”. Arhivirano iz originala 2013-11-25. https://web.archive.org/web/20131125043624/http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Cetvrti-Kup-Hrvatskog-lovackog-saveza-Gonicima-ne-smeta-ni-bura-ni-posolica.
- ↑ 3,0 3,1 „Povijest”. Arhivirano iz originala 2011-05-02. https://web.archive.org/web/20110502015645/http://www.tz-novalja.hr/hr/5/index.html.
- ↑ „Paški trokut”. Arhivirano iz originala 2011-09-06. https://web.archive.org/web/20110906035155/http://www.tz-novalja.hr/hr/13/index.html.
- ↑ Izložba ilustracija Cvijete Job i Zdenka Balabanića, 10. ožujka 2011. god. u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ u Opatiji Arhivirano 2012-09-12 na Wayback Machine-u Hrvatski muzej turizma