Lepoglava
Lepoglava | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Gradonačelnik | Marijan Škvarić |
Županija | Varaždinska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 8.718 |
Geografija | |
Koordinate | 46°13′N 16°02′E / 46.21°N 16.04°E |
Koordinate: 46° 12′ 36" SGŠ, 16° 02′ 24" IGD
- Za kaznionu vidi Logor Lepoglava
Lepoglava (njemački Schönhaupt)je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u dolini Bednje u Hrvatskom Zagorju, jugozapadno od Varaždina, zapadno od Ivanca i sjeveroistočno Krapine, na . Ima 4.084, stanovnika u samom gradu, a 8.718 na cjelokupnom gradskom području (prema podacima iz 2001. godine).
U Lepoglavi se nalazi najstarija i najpoznatija kaznionica u Hrvatskoj, koja dana danas radi.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Uprava[uredi | uredi kod]
Historija[uredi | uredi kod]
Oko 1400. je u Lepoglavi osnovan pavlinski samostan. Tu je od 1503. do 1644. djelovala prva javna gimnazija u Hrvatskoj. Od druge polovice 17. vijeka djeluje visoka škola kojoj je austrijski car Leopold dao status akademije.
Godine 1786. pavlinski je red ukinut, a od 1854. samostan postaje kaznionica. 1914. je kaznionica proširena, a u njoj su u doba Kraljevine SHS bili utamničeni mnogi znameniti komunisti, uključujući budućeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Za vrijeme drugog svjetskog rata kaznionicu preuzima NDH. U njoj su 1945. likvidirani sudionici neuspjelog puča Vokić-Lorković.
Nakon rata je kaznionicu preuzela nova jugoslavenska vlast. U njoj su po završetku Hrvatskog proljeća bili utamničeni mnogi hrvatski nacionalisti, uključujući budućeg predsjednika Franju Tuđmana.
2001. godine je dio stare kaznionice vraćen pavlinskom redu.
Privreda[uredi | uredi kod]
Lepoglava se smjestila se pored šume i brda Ivančice. Stanovništvo se tradicionalno bavi čipkarstvom, međutim ekonomijom grada dominira zatvor.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, tamo su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate čipke, također je posojao samostan koji se sad preuređuje. Najstarije orgulje u Hrvatskoj su iz 1649. i nalaze se u pavlinskom samostanu u Lepoglavi, a prema natpisu priskrbio ih je obnovitelj baroknog samostana Pavao Ivanović.[1]
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Kultura[uredi | uredi kod]
Sport[uredi | uredi kod]
U Lepoglavi djeluje rukometni klub Concordia koji igra u trećoj ligi, zatim vrlo uspješan karate-klub, tenis je isto jako zastupljen, u nogometu su prvi u županiji, a djeluje i muški i ženski košarkaški klub.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 146.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Grad Lepoglava
- Turistička zajednica grada Lepoglave
- Župa Lepoglava Arhivirano 2012-04-06 na Wayback Machine-u
- Kaznionica u Lepoglavi Arhivirano 2021-05-06 na Wayback Machine-u
- iPortal Arhivirano 2006-08-03 na Wayback Machine-u