Trogir

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Trogir

Trogir-panorama-001.JPG

Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik Vedran Rožić ({{{stranka}}})
Županija Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo () 12.995
Geografija
Koordinate 43°32′N 16°15′E / 43.53°N 16.25°E / 43.53; 16.25
Trogir is located in Hrvatske
Trogir
Trogir
Trogir (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 31′ 48" SGŠ, 16° 15′ 00" IGD


Trogir (talijanski: Traù) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Grad Trogir osnovali su grčki kolonisti s otoka Visa u III. st.pr.Krista. U centralnoj Europi smatran je najbolje sačuvanim romaničko-gotičkim gradom. Dvorac i kula okruženi zidinama sačinjavaju jezgru Trogira.

Najznačajniji kulturni spomenik je trogirska katedrala čiji portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan. Grad Trogir smješten na obali Kaštelanskog zaljeva. Smješten na otoku između Čiova i kopna, spojen kamenim mostom s kopnom. Bogatstvo kulturno-povijesnim spomenicima, remek djelima, malim ulicama, umjetničkim zbirkama oduševljava svakog posjetitelja.

Trogir je pravi grad muzej i prekrasno je iskustvo posjetiti ga, te na tren utonuti u prošlost, šećući uskim ulica dok vas sa svakog kuta "napadaju" kamena pročelja starih portala, glave različitih ljudskih i životinjskih motiva.

Ulazak u sakralne objekte otkriva Vam neke manje i više poznate detalje iz povijesti. Trogir je jedan od onih gradova koje je najbolje posjetiti uz stručno vodstvo turističkog vodiča, van glavne sezone i turističke gužve.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Trogir se nalazi u centralnom dijelu Dalmacije na S-Z kraju Kaštelanskog zaljeva, 20-ak km udaljen od Splita

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Administracija i politika[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Demografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura i sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovne škole[uredi - уреди | uredi izvor]

  • OŠ majstora Radovana, malo izvan središte Trogira
  • OŠ Petra Berislavića, na trogirskoj rivi uz more

Srednje škole[uredi - уреди | uredi izvor]

  • SŠ Ivan Lucić
  • SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Zvonik katedrale Sv. Lovro u Trogiru, snimljeno 2005.
Detalj iz Trogira snimljeno 2005.
  • katedrala sv. Lovre
  • cijeli stari dio Trogira.

Crkva svetog Petra pripadala je ženskom benediktinskom samostanu kojeg je prema predaji 1242. godine utemeljila supruga ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. Na glavnom pročelju je barokni portal u kojem je luneta s poprsjem sv. Petra, rad Nikole Firentinca. U drugoj polovini 17. stoljeća unutrašnjost je barokizirana. Izrađen je drveni strop podijeljen na ovalna, poluovalna i šesterostrana polja uokvirena bogato profiliranim okvirima s tordiranom vrpcom. Postavljena su dva bočna mramorna oltara posvećena Bogorodici i sv. Ignaciju Loyoli. Od drvenoga glavnog oltara sačuvani su monumentalni kipovi svetog Petra i Pavla iz polovine 17. stoljeća. U pločniku crkve ističu se ukrašene nadgrobne ploče trogirskih obitelji Andreis i Cipiko.

Crkva svetog Sebastijana podignuta je 1476. kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od kuge. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, grbovima biskupa Jakova Turlona i gradskog kneza Malipiera, a poviše njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri sarkofaga rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije. Na zapadnom zidu postavljena je kamena ploča s imenima branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u Domovinskom ratu.

Trogirska gradska loža prvi puta se spominje u 13. stoljeću. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu 1471. godine izveden retabl Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice Nikole Firentinca. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je 1932. godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom bana Petra Berislavića na konju, rad Ivana Meštrovića. Loža je obnovljena 1892. godine.

Palača Garagnin-Fanfogna je sklop koji se sastoji od dva bloka romaničkih i gotičkih kuća, nastao u drugoj polovini 18. stoljeća tom prilikom objedinjen po projektu Ignacija Macanovića. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. Na katu je galerija Cate Dujšin-Ribar. Glavni je ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio na istočnoj strani bloka, u glavnoj gradskoj ulici, a ukrašen je sastavnicama kasnobarokne Macanovićeve dekoracije. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina (1722.-1783.), skupljača arheoloških spomenika i numizmatike, dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća. U palači je smješten Muzej grada Trogira.

Rotonda sv. Marije na Poljani pripada tipologiji šesterolisnih crkvi prve polovine 9. stoljeća. Crkva je građevina nadvišena središnjom kupolom i okružena šestorima apsidama, podignuta po uzoru na kapele karolinškog doba. Spominju se njena četiri oltara: glavni posvećen Marijinom Uznesenju, drugi, renesansni oltar sv. Jerolima podignut 1463. godine, sv. Marije od Loreta i svete Lucije. Porušena je polovinom 19. stoljeća, a izgled je sačuvan na grafici iz 19. stoljeća koju je izradio francuski crtač Ch. L. Clerisseau. Apside su vani imale po tri niše razdijeljene lezenama, a tambur kupole bio je ritmiziran nišama s prozorima. Na zapadu crkve spominje se trijem koji je rabljen kao sudnica, a pred njim gradska ulica zatvorena u 15. stoljeću gradnjom tornja gradskog sata.

Znamenite osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Blaženi Augustin Kažotić (1260. - 1323.), najuglednija hrvatska osoba 14. stoljeća, blaženik, redovnik dominikanac, zagrebački biskup, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, govornik i znanstvenik.
  • Petar Berislavić, hrvatski ban i biskup iz roda Berislavića (Berislavići Trogirski).
  • Branko Karabatić , rukometaš
  • Vinko Kandija , poznati hrvatski rukometni trener
  • Anita Dujić , hrvatska manekenka i glumica

Korisne informacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar | Imotski | Kaštela | Komiža | Makarska | Omiš | Sinj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Trilj | Trogir | Vis | Vrgorac | Vrlika


Općine


Baška Voda | Bol | Brela | Cista Provo | Dicmo | Dugi Rat | Dugopolje | Gradac | Hrvace | Jelsa | Klis | Lećevica | Lokvičići | Lovreć | Marina | Milna | Muć | Nerežišća | Okrug | Otok | Podbablje | Podgora | Podstrana | Postira | Prgomet | Primorski Dolac | Proložac | Pučišća | Runovići | Seget | Selca | Sućuraj | Sutivan | Šestanovac | Šolta | Tučepi | Zadvarje | Zagvozd | Zmijavci

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj