Prijeđi na sadržaj

Hvarska procesija križa

Izvor: Wikipedija

Hvarska procesija križa

Nematerijalna svjetska baština
Hvarska procesija križa
 Hrvatska
Regija: Evropa
Godina upisa: 2009.
ID: 00242
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Hvarska procesija križa je naziv za noćnu procesiju u više mjesta (Jelsa, Pitva, Vrisnik, Svirča, Vrbanj i Vrboska) na otoku Hvaru, Hrvatska. Tradicionalno se održava nekoliko vijekova u noći Veliki četvrtak na Veliki petak.

Nastanak procesije križa veže se uz raspeće Svetog križića, koji se od 1510. godine čuva u hvarskoj katedrali. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. vijeka koga u formi dijaloga pjevaju izabrani pjevači (kantaduri).

Procesija povezuje šest procesija istovremeno, koje kreću u 22 časa iz šest župnih crkava središnjeg dijela ostrva Hvar. Kreću se po tačno određenom krugu, i ne smiju se međusobno susresti. Ujutro, oko 7 sati, vraćaju se u svoje polazište, nakon pređenih 25 km.

Na čelu je križonoša koji nosi križ težak do 18 kilograma, u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili porodični zavjet. Najčešće se javno ne govori razlog za nošenje križa. Nije rijetkost da se već djeca zapisuju ili ih roditelji zapisuju za nošenje. U pojedinim mjestima čeka se i po 20 godina na nošenje križa.

Križonoša se u procesiji kreće u pratnji pomoćnika (dva pratioca), koji nose velike svijećnjake, dva glavna pjevača i više odgovarača koji pjevaju Gospin plač. Zatim slijede muškarci iz njegove porodice (otac, braća, sinovi, nećaci, ujaci i stričevi) koji ga prate odjeveni u crno odijelo i bijele bratimske tunike, i na kraju i ostali vjernici.[1]

Nematerijalna svjetska baština

[uredi | uredi kod]

Hvarska procesija križa je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element kulturne baštine u Hrvatskoj.[2] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 13. do 18. decembra 2009. u Abu Dabiu. [3]

Izvori

[uredi | uredi kod]