Vrboska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vrboska
Vrboska is located in Hrvatska
Vrboska
Vrboska
Vrboska na karti Hrvatske
Regija Dalmacija
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Jelsa
Mikroregija otok Hvar
Geografske koordinate
 - z. š. 43.182 N
 - z. d. 16.671 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 526
Pošta 21463 Vrboska
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Vrboska, island and church of St Mary of Grace.jpg
Vrboska, otočić i crkva Svete Marije.

Vrboska (lokalno Varboska), naselje na otoku Hvaru, u općini Jelsa.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje se nalazi na sjevernoj obali otoka Hvara, u dnu dubokog zaljeva na sjeveroistočnoj strani Starogradskog polja.

Ime[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrboska, (lok. Varboska) Ime je dobila po mjestu Vrbanj, budući je Vrboska nastala kao luka Vrbanja ili od latinskog verboscam = šumovita uvala. Postoje još mnoge teorije o imenu, ali niti jedna nije pouzdana. Pouzdana je teorija da se na lokalnom dijalektu Vrboska zvala Varbonska (odnosno vala Varbanja jer se i Vrbanj na lokalnom narječju zove Varbonj). Tijekom godina ono "n" se je "zahvaljujući" nekom prepisivaču izgubilo.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Nastaje u srednjem vijeku, najkasnije u 15 stoljeću. Najstarija građevina u mjestu je crkvica Svetog Petra koja je izgrađena prije 14. stoljeća na razmeđi povjesnih područija Pitava i Vrbanja. U neposrednoj blizini, na hvarskom ageru nalaze se ostaci antičke Ville Rustice.

Matija Ivanić, vođa pučkog ustanka na Hvaru bio je iz Vrbanja, a u Vrboskoj je imao kuću. Tijekom borbi 1512 mjesto je stradalo od Mletačkih trupa pod vodstvom providura Sebastijana Justiniana poraženih u bitci kod Jelse. Crkva Sv. Lovre bila je spaljena. Tijekom XVII stoljeća bila je rekonstruirana u baroknom stilu.

Crkva Svete Marije (crkva-tvrđava).

Godine 1571. Turci pod votstvom bega Uluč-Alije spaljuju Vrbosku.

Nakon toga Venecija projektira a Vrbovljani financiraju fortifikaciju crkve svete Marije, poznate kao crkva-tvrđava, završenu 1575..

Mjesto se razvija kao ribarsko-težačka zajednica, a brojne i bogato ukrašene sakralne građevine ukazuju da je bilo vrlo prosperitetno. Početkom 20 stolječa Vrboska je imala tvornicu sardina, brodogradilište za drvene brodove, redovnu brodsku vezu s Splitom i Bračem, hotel i nekoliko ribarskih družina. U mjestu je djelovao dom kulture, knjižnica i ambulanta.

Nakon drugog svjetskog rata dolazi do gospodarskog nazadovanja mjesta. Socjalističko plansko gospodarstvo uništava gospodarsku osnovu mjesta uslijed smanjenja značaja tradicionalne poljoprivrede i ribarstva. Neefikasno upravljanje dovodi do zatvaranja tvornice. Posljedično gubi se vitalnost stanovništva, a svi se ostali sadržaji osim pošte gase ili prenose u druga veća mjesta.

Reljef[uredi - уреди | uredi izvor]

Mostovi i kanal Vrboske.
Čamci u kanalu Vrboske.

Povijesna jezgra mjesta - Pjaca - nalazi se na strmoj uzvisini s južne strane oko četiri kilometra dubokog zaljeva, omeđenog Rtom Glavica i ulazom u Jelšanski zaljev. Smjestila se oko Crkve Svetog Lovre (zaštitnika mjesta) i Crkve Svete Marije (crkva-tvrđava). Zapadno od jezgre, uz bočati potočić premošten s tri mostića, nalazi se vrlo slikoviti stari dio - Podva. Na sjevernoj obali izgrađeno je naselje vikendica. Izgled mjesta vrlo je slikovit i osebujan, a njime dominira monumentalna građevina Crkve svete Marije. Mjesto je sa sjevera i istoka okruženo gustom borovom šumom, a s juga i zapada Starigradskim poljem.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrboska danas dominantno živi od turizma i trgovine, te od prihoda koje stanovnici ostvaruju u drugim mjestima Otoka Hvara. Najvažniji gospodarski objekt je ACI marina Vrboska. Od autohtonog gospodarstva očuvala se jedna ribarska družina i nešto tradicionalne poljoprivrede.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U mjestu se nalaze dvije velike i dvije male crkvice. Povijesno je značajna romanička crkvica Svetog Petra (po predaji iz 12. st). Renesansna crkva-tvrđava iz 16. stoljeća i barokna crkva Sv. Lovre najznačajniji su sakralni objekti. U crkvi Sv. Lovre nalazi se veliki broj značajnih umjetničkih djela, posebno slikara iz tzv. Venecijanske škole. Poliptih na glavnom oltaru tradicija povezuje s Tizianom, a suvremena kritika je sklonija Paolu Veroneseu. U mjestu se nalazi zbirka Ribarskog muzeja.

Svetac zaštitnik Vrboske je sveti Lovrinac.

Panorama Vrboske.
Panorama Vrboske.


Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

crkva (tvrđava) sv. Marije od milosrđa

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrboska je poznati turistički centar. Smještajni kapaciteti uključuju hotele, obiteljske pansione, apartmane i nudistički kamp, a ponuda uključuje restorane i barove, športsko-rekreacijske kapacitete (ronjenje i drugo) te kulturno-zabavna događanja. Također, za vrijeme turističke sezone, svakodnevno se organiziraju izleti u Bol na Braču, Makarsku te po otoku Hvaru. U mjestu je i ACI Marina.

Od plaža, najpopularnija je ona na poluotoku Soline, gdje se nalazi više uvala sa šljunčanim plažama s južne strane, te ravne kamene ploče sa sjeverne strane. Sa sjeverne strane, koja gleda prema Braču, nalazi se nudistički kamp, te uvale Maslinica, Rapa (sa malom špiljom po kojoj je dobila ime!) i Palinica. Obližnji otočić Zečevo također je popularno kupalište.


Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  2. Davorin Rudolf: Hrvatska tone u politički bezdan, razgovarao Andrija Tunjić, [[Vijenac (časopis)|]], broj 482-483, 6. rujna 2012.