Klis
 Ovo je glavno značenje pojma Klis. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju, v. Klis (županija). |
Klis | |
|---|---|
selo | |
 Pogled sa tvrđave na naselje Klis | |
 Grb | |
  Klis | |
| Koordinate: 43°33′05″N 16°31′54″E / 43.551388°N 16.531788°E | |
| Država | Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Površina | |
| • Ukupno | 24,1 km² |
| Stanovništvo (2021) | |
| • Ukupno | 3496 |
| • Gustina | 145/km² |
| Vremenska zona | UTC+1 |
| Poštanski broj | 21231 |
Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu u Hrvatskoj. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. Administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Klis, kao brdo oko kojega se razvilo naselje Klis, najpoznatije je po svojoj tvrđavi koja je jedan od simbola hrvatskog otpora u vrijeme prodora Turaka. Promatran iz Splita, vrh Klisa djeluje kao hrid s čije zapadne strane se pruža Kozjak, a istočne Mosor. Ujedno je predstavljao prijevoj koji je spajao Split za zaleđem, odnosno Zagorom. Tu ulogu ima i danas, jer njime prolaze stara i nova cesta iz Splita prema sjeveru, odnosno spoj prema autocesti. Klis se nalazi oko 5 km od Splita.
U sastavu općine nalazi se 9 naselja (stanje 2006.), to su: Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Veliki Bročanac i Vučevica.
Uz rubove terasastih krških polja nalaze se naselja: Rupotina (Gornja i Donja), Klis-Megdan, Belimovača, Klis-Grlo, Brdo, Kurtovići, Ozrna (Gornja, Srednja i Donja), Klis-Varoš, Klis-Kosa i Klis-Majdan.[1]
Klis ima mediteransku klimu, najviše temperature su u mjesecu srpnju koje dostižu do 40°C, najhladniji je mjesec siječanj, a najniže temperature u njemu su oko –5 °C.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klis imala je 4.367 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:
- Brštanovo – 354
- Dugobabe – 122
- Klis – 2.557
- Konjsko – 253
- Korušce – 97
- Nisko – 279
- Prugovo – 472
- Veliki Broćanac – 169
- Vučevica – 64
Klis je u 9. stoljeću bio jedno od sjedišta hrvatskih knezova iz dinastije Trpimirovića. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.
Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis je bio poznato uporište uskoka, hrvatskih boraca protiv Osmanlija, prije njihova preseljenja u Senj.
Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. se pred navalom Mongola s obitelji i svitom povukao u Dalmaciju i sklonio se u dalmatinske tvrde gradove Split i Trogir i vjerojatno Klis, koje Mongoli nisu uspjeli zauzeti. Tijekom tatarske invazije u Dalmaciji (1242.), u Klisu, su preminule dvije malodobne Beline kćeri, princeze Margareta i Katarina, čiji su zemaljski ostaci pohranjeni u maleni sarkofag i postavljeni iznad ulaza u splitsku katedralu, gdje se i danas nalaze. Prema predaji, u Klisu je rođena i kraljeva kći Margareta, koja je kasnije proglašena sveticom. Njegovim osvajanjem 1537. godine, Turci su zauzeli Solin i prodrli do Kaštela, no Split, tada pod mletačkom vlašću, nisu uspjeli osvojiti.
Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom. Za njihove vlasti, bio je sjedištem upravne jedinice Kliškog sandžaka. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj (senjski uskoci), dok su neki ostali kao lokalni hajduci u zaleđu Dalmacije. 1583. se pokušalo osloboditi Klis od osmanske vlasti no pohod nije uspio.[2] Dio stanovništva iz okolice Klisa izbjegao je u Liku i Primorje, gdje se u 17. stoljeću spominju rane bunjevačke skupine.[2] Iz ove su skupine Hrvati koji su 1610. iz Like u organizaciji franjevaca odselili u Podunavlje, u Bačku, nakon neuspješna ustanka protiv ličko-sandžačkog bega Memiševića.[2]
Klis je kratkotrajno osvojen 1596. u akciji splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra, a konačno 1648., za trajanja Kandijskog rata, kada su ga zauzeli Mlečani na čelu s Vukom Mandušićem i Stipanom Sorićem te ga uključili u svoj obrambeni sustav Dalmacije. Oni utvrđuju grad, a džamiju pretvaraju u crkvu. Današnji izgled Klisa oblikovan je pretežno u vrijeme mletačkih obnova, s elementima osmanskih i kasnijih preinaka.
Novije naselje je nastalo nakon povlačenja Turaka. U naselju se nalazi stara turska česma. Povijesna zbirka s Tvrđave preseljena je u Muzej grada Splita.
U razdoblju jugoslavenske države mjesno je gospodarstvo bilo obilježeno samodostatnom poljoprivredom, stočarstvom i ponekim obrtom raširenim po selima. Infrastrukturna izoliranost i ukidanje historijskih željezničkih pruga – npr. "Sinjska rera", ukinuta 1962. – ograničili su industrijski razvoj i gospodarske veze toga područja.
Raspadom Jugoslavije i ratom 1990-ih godina gospodarstvo Klisa pretrpjelo je teške udarce: razaranja, iseljavanje i nestabilnost usporili su mjesna ulaganja. Od 2000. nadalje, zahvaljujući blizini Splita i razvoju turizma u Dalmaciji, Klis je počeo imati koristi od historijskog turizma – osobito zbog Tvrđave Klis – kao novog gospodarskog pokretača. Velika međunarodna vidljivost stečena snimanjem serije "Igra prijestolja" dodatno je povećala turističnu privlačnost i broj posjetitelja tvrđave, stvarajući pritom lokalne prihode.
Posljednjih desetljeća općina Klis provodi urbanističke i infrastrukturne mjere (ceste, vodovod, komunalne usluge) radi poboljšanja životnih uvjeta i privlačenja novih stanovnika. Mladim porodicama nude se zemljišta po povoljnim cijenama kako bi se potaknula demografska stabilizacija i stalno naseljavanje.
Ipak, lokalno gospodarstvo ostaje vrlo raznoliko i raslojeno: prevladavaju mali poduzetnici, mjesna trgovina, uslužne djelatnosti povezane s turizmom i građevinarstvom. Ovisnost o sezonskom turističkom prometu čini gospodarstvo ranjivim, jer zimski mjeseci donose znatan pad prihoda. Danas Klis predstavlja gospodarstvo u prijelazu — od ruralne zajednice prema dijelu utjecajnoga splitskog predgrađa, s turizmom i stanogradnjom kao glavnim stupovima, ali i s izazovima u pogledu raznolikosti i stabilnosti.
U Klisu postoji osnovna škola pod nazivom "Osnovna škola Petra Kružića Klis", s nekoliko razrednih odjela i podružnica u okolnim selima. Budući da je Klis vrlo blizu Splitu, mnogi mladi iz toga područja biraju Split kao odredište za srednjoškolsko i visoko obrazovanje, zahvaljujući prisutnosti Sveučilišta u Splitu, važnog sveučilišnog centra u regiji, s bogatom ponudom fakulteta i studijskih programa.
- KGD "Mosor" Klis-Kosa, osnovano 1936. godine.
- Nogometni klub "Uskok"
- Boksački klub
- Šahovski klub
- Nedjeljko Špiro Erceg, športski djelatnik u nogometu i visoki lokalni dužnosnik
- Stjepan Glavina, prvoligaški i međunarodni nogometni sudac
- fra Rafael Kalinić, katolički svećenik, franjevac, mučenik
- Petar Kružić, uskočki kapetan i zapovjednik koji se borio protiv Turaka
- Margareta Ugarska, časna sestra, ugarsko-hrvatska princeza, kći kralja Bele IV.
- Ante Topić Mimara, skupljač umjetnina i povjesničar umjetnosti
- Josip Smodlaka, pravnik i političar
- Ante Vetma, športski djelatnik, u nogometu, malom nogometu, rukometu; igrač, organizator, sudac
-
Klis u slici iz 1914. -
Slika iz 1927. -
Naselje Klis, pogled sa tvrđave -
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice -
Kliška tvrđava, pogled iz mjesta -
Detalj Kliške tvrđave -
Detalj Kliške tvrđave sa pogledom na Kliško polje -
Klis iz zraka
- ↑ Srećko Listeš: Povijest Klisa Arhivirano 27 November 2013[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u
- ↑ 2,0 2,1 2,2 ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo
