Pučišća
Pučišća | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.224 |
Geografija | |
Koordinate | 43°21′N 16°44′E / 43.35°N 16.73°E |
Površina | 106,00 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 21412 |
Koordinate: 43° 21′ 00" SGŠ, 16° 43′ 48" IGD
Pučišća su naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, na otoku Braču. Administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pučišća su dobila naslov castel 28. svibnja 1600., a dodijelio im ga je generalni providur Dalmacije Filipo Pasqualigo. U početku razvoja toga naselja bilo je 13 kula-kaštela, od kojih su do danas sačuvani Davidović ili Michieli, Akvila (nekadašnja općinska zgrada), Prodić ili Ciccarelli, Bokanić ili Lukinović, Pinesić ili Moro, zatim jedna kula do mjesne gostionice i druga obitelji Grego. Od ostalih kula i kaštela danas postoje tek ostaci. Kada je prestala turska opasnost i gusarenje po otočnim obalama sve su kule vremenom bile snižavane i prilagođivane u povoljnije stambene svrhe, otvarali su se novi i veći prozori i širile unutarnje prostorije.
U 17. i 18. stoljeću pučiško pučanstvo neprestano raste. Godine 1614. u mjestu je zabilježeno 300 stanovnika od pričesti, 1637. 460, 1645. 600, a 1763. 680 ljudi. Prvotna župna crkva sagrađena je 1566. godine. Vizitator Valijer naziva ju nuova et elegans, imala je pet oltara od kojih je na glavnome bio kip svetog Jerolima. Tu crkvu renesansnih oblika posvetio je 1614. godine hvarski biskup Cedulin. Kako je zbog rasta pučanstva postala premalena, 1793. započela je obnova dovršena prvih godina 19. stoljeća. Ta obnovljena crkva stilski se uokviruje u baroknu bračku arhitekturu. U to doba i privatne kuće plemićkih obitelji grade se uz obalu, pa tako sklad renesansnih oblika, obrambenih objekata i barokne zgrade s ambijentima ruralne naravi davaju posebnu draž i kolorit sredozemne arhitekture.
U Pučišćima je 1823. počela s radom privatna škola, a dvadeset godina kasnije osnovana je državna muška škola. Godine 1885. otvorena je i ženska državna škola, pa je u objema hrvatski uveden kao nastavni jezik 1894. godine. Mjesto je 1873. imalo dva do tri liječnika i jednu primalju.
- Kamenolom
- Ante Čedo Martinić, hrvatski glumac
- 3 malonogometna kluba
- košarkaški klub
- vaterpolski klub "Pučišća"
- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.