Baška Voda
| Baška Voda | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Josko Roščić |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.924 |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°21′22″N 16°57′00″E / 43.356°N 16.95°E |
| Površina | 19,00 km² |
  Baška Voda Baška Voda (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 21320 Baška Voda |
Koordinate: 43° 21′ 22" SGŠ, 16° 56′ 60" IGD
Baška Voda je naselje i sjedište općine u Hrvatskoj koja administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Baška Voda je smještena na središnjem dijelu hrvatske obale Jadranskoga mora, u srednjoj Dalmaciji, 48 km južno od Splita, na zapadnom dijelu Makarskog primorja, a u podnožju masiva planine Biokova (43° 21' sjeverne zemljopisne širine i 16° 57' istočne zemljopisne dužine).
Nekad naselje težaka i ribara, trgovaca i pomoraca, Baška Voda je izrasla u suvremeno turističko mjesto sa svim sadržajima i obilježjima maloga mediteranskoga gradića, a u sastavu općine Baška Voda su i mjesta Promajna, Krvavica i Bast.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Baška Voda imala je 2.924 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja:
- Bast - 136
- Baška Voda - 2.045
- Bratuš
- Krvavica - 287
- Promajna - 456
Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kod]
- Hrvati - 2.790 (95,42)
- Srbi - 30 (1,03)
- Albanci - 19 (0,65)
- Bošnjaci - 16 (0,55)
- Slovenci - 5 (0,17)
- Talijani - 5 (0,17)
- Crnogorci - 4
- Makedonci - 4
- Mađari - 3
- Nijemci - 3
- Česi - 2
- Rusi - 1
- ostali - 3
- neopredijeljeni - 23 (0,79)
- nepoznato - 16 (0,55)
Uprava[uredi | uredi kod]
Povijest[uredi | uredi kod]
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
- Mate Granić, poznati hrvatski političar
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine na temeljima antičke građevine. 1889. godine gradi se crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu. Stotinjak godina nakon izgradnje, sasvim obnovljena crkva sv. Nikole dobila je vrijedne vitraje Josipa Botterija Dinija (1987.) i slikane postaje Križnoga puta Josipa Bifela (1988.). Uz crkvu je sagrađen zvonik (1991.) i župni dvor (po projektu Ante Rožića) koji čuva vrijednu zbirku etnografskih i sakralnih predmeta. Osim toga, Baška Voda se diči i dvjema značajnim muzejskim zbirkama u staroj jezgri mjesta; arheološkom zbirkom u vlasništvu Općine i iznimno bogatom i kvalitetnom malakološkom zbirkom u vlasništvu obitelji Jurišić Akčić. Od ostale kulturne baštine treba izdvojiti kapelice Gospe od Začeća (1860.) i kapelicu Dušama Čistilišta na Rogaču (1917.), u kamenu isklesane glave domaćih žena na kući autora Zane Jurišića (1922.), brončani spomenik poginulima u II. svjetskom ratu na Gradini (Nuklearni, 1980.), kameni spomenik pomorskog desanta iz II. svjetskoga rata na Baškom Polju (1984.), brončani kip baškovoškoga zaštitnika sv. Nikole (Mladen Mikulin, 1999.) na ulazu u lučicu, te moderni spomenik Hrvatska jedra (Marko Gugić, 2005.) na Puntinu.
Selo Bast, koje se nalazi 3 km sjeveroistočno od Baške Vode, krase crkvice sv. Roka (XV st.) u gotičkom stilu i kasnobarokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1636.), koja krajem 19. stoljeća dobiva nove mramorne oltare (J. Barišković). Oko crkve nalazi se staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, mačevima i polumjesecom (XIV. – XV. stoljeće). Sjeverno od sela nalaze se arheološko nalazište, kapelice sv. Ilije (1896./2000.) i sv. Nikole (1926), a kod izvora Smokvena (Grebišće) nalazi se ornamentima ukrašen stećak sljemenjak (XIII-XV).
U Promajni, središtem mjesta dominira zvonik i prostrana crkva Svih Svetih (1999.).
