1936
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
| Decenija: | 1900-e 1910-e 1920-e – 1930-e – 1940-e 1950-e 1960-e |
| Godine: | 1933 1934 1935 – 1936 – 1937 1938 1939 |
Za ostala značenja, v. 1936 (razvrstavanje).
| Gregorijanski | 1936 MCMXXXVI |
| Ab urbe condita | 2689 |
| Islamski | 1354 – 1355 |
| Iranski | 1314 – 1315 |
| Hebrejski | 5696 – 5697 |
| Bizantski | 7444 – 7445 |
| Koptski | 1652 – 1653 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1991 – 1992 |
| - Shaka Samvat | 1858 – 1859 |
| - Kali Yuga | 5037 – 5038 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4572 – 4573 |
| - 60 godina | Yang Vatra Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11936 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1936 (MCMXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu, po gregorijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 1. - U Iranu zabranjeno pokrivanje žena, kasnije će ovaj datum u zemlji biti Dan žena (nakon Islamske revolucije prozvan "dan sramote")[1].
- 7 - 8. 1. - Generalni štrajk u Buenos Airesu, pet mrtvih u sukobima (dogovor postignut 25. 1.).
- 14. 1. - Prva izložba karikatura Ošišanog ježa u paviljonu "Cvijeta Zuzorić".
- 17. 1. - Venijamin I izabran za vaseljenskog patrijarha (do 1946).
- 18. 1. - Otvoren za javnost Muzej kneza Pavla u Beogradu.
- 20. 1. - Umro britanski kralj George V, nasleđuje ga sin Edvard VIII (do decembra); sahrana 28. 1..
- 20. 1. - Drugi italijansko-abesinski rat: etiopska Božićna ofanziva okončana taktičkim etiopskim uspehom, Italijani privremeno zaustavljeni na severu. Ali istog dana na jugu okončana Bitka na Ganale Doriji u kojoj su etiopske snage potučene.
- 20. 1. - Počinje 50-dnevni generalni štrajk u Siriji protiv francuske politike.
- 26. 1. - Izbori u Grčkoj: venizelisti i monarhisti približno izjednačeni, jezičak na vagi je Narodni front na čelu sa komunistima.
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 2. - David Frankfurter, Jevrejin rođen u Daruvaru, ubio Wilhelma Gustloffa, šefa nacističke stranke u Švajcarskoj.
- 5. 2. - Premijera Chaplinovog filma Modern Times.
- 6-16. 2. - Zimska Olimpijada 1936 u Garmisch-Partenkirchenu (Njemačka).
- 12. 2. - U Francuskoj izrečena presuda učesnicima Marsejskog atentata: Zvonimir Pospišil, Ivan Rajić i Mijo Kralj osuđeni na doživotni zatvor a Eugen Kvaternik, Ante Pavelić i Ivan Perčević na smrt u odsustvu.
- 13. 2. - Sahrana monarhističkog istoričara Jacquesa Bainvillea u Parizu, pripadnici Camelots du Roi, omladinske formacije Action Française, napali kola sa socijalističkim političarem Léonom Blumom i teško ga povredili; vlada sledeće večeri zabranjuje AF.
- februar - Objavljena knjiga "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" Johna Maynarda Keynesa.
- februar - Francuska vlada ratifikovala Franko-sovjetski pakt o uzajamnoj pomoći (ratifikacije razmenjene 27. marta u Moskvi).
- 16. 2. - Levičarski Narodni front pobedio malom razlikom na izborima u Španiji (poslednji izbori do 1977). Nakon ovoga u zemlji počinje talas nasilja, zauzimanja zemlje, pljačkanja i paljenja crkava.
- 17. 2. - U američkim novinama se pojavljuje strip Fantom (prvi superheroj sa pripijenim kostimom i maskom).
- 10 - 19. 2. - Bitka kod Amba Aradama: Italijani uz pomoć avijacije i bojnih otrova uništili etiopsko desno krilo na severu.
- 20. - 21. 2. - Španija: levičarske demonstracije za amnestiju i neredi, militanti napadaju crkve i manastire; vlada amnestira 34.000 političkih zatvorenika.
- 23. 2. - Načelnik španskog Generalštaba Francisco Franco imenovan za vojnog komandanta na Kanarskim ostrvima.
- 26. 2. - "Incident 26. februara" u Japanu, Frakcija Carskog puta pokušala puč, nekoliko političara ubijeno (kraj frakcije).
- 26. 2. - Obnovljen Generalitet Katalonija,
- 27 - 29. 2. - Druga Tembienska bitka: uništena etiopska armija centra.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Završena Huverova brana.
- 1. 3. - Videofon: nemački ministar pošte inaugurirao sistem Gegensehn-Fernsprechanlagen, prva veza između Berlina i Lajpciga.
- 4. 3. - Prvi let dirižabla LZ 129 Hindenburg.
- 5. 3. - Prvi let aviona Supermarine Spitfire.
- 5. 3. - 8. dodjela Oscara: statuete se prvi put nazivaju "oskari", najbolji film je Mutiny on the Bounty, četiri nagrade za The Informer, dve za A Midsummer Night's Dream.
- 6. 3. - Poslanik Damnjan Arnautović pucao u skupštini na predsednika vlade Milana Stojadinovića i promašio.
- 7. 3. - Remilitarizacija Rajnlanda: protivno Versajskom sporazumu i Ugovorima iz Lokarna a uz izgovor Franko-sovjetskog pakta, nemačka vojska zaposeda teritoriju na levoj obali Rajne. Hitler istog dana zvanično odbacuje Ugovore iz Lokarna i raspisuje izbore za 29. mart.
- 7. 3. - Rekonstrukcija Stojadinovićeve vlade: gen. Petar Živković je na mestu ministra vojske i mornarice zamenjen gen. Ljubomirom Marićem.
- 8. 3. - Osnovana Radio Jugoslavija, danas Međunarodni Radio Srbija.
- 9. 3. - Pogrom u Przytyku, sukob Jevreja i Poljaka s troje mrtvih (u novije vreme se opovrgava da se radilo o pogromu).
- 12. 3. - Falangisti pucali na socijalističkog potpredsednika Kortesa Luis Jiménez de Asúa, ubijen njegov pratilac; demonstranti sutradan zapalili još dve crkve u Madridu.
- 14. 3. - Zabranjena španska Falanga, njen lider José Antonio Primo de Rivera uhapšen.
- 15. 3. - Austrijanac Josef Bradl ostvario na Planici prvi skijaški skok preko 100 m.
- 17 - 18. 3. - Velike poplave na istoku SAD, naročito u Pittsburghu, gde je bilo 69 mrtvih.
- 19. 3. - Savet Društva naroda osudio Nemačku zbog gaženja Versajskog i Lokarnskog ugovora.
- 23. 3. - Italija, Austrija i Mađarska dopunile Rimske protokole iz 1934.
- 24. 3. - Prva modna revija u Beogradu, u Domu inženjera i tehničara.
- 25. 3. - Potpisan Drugi Londonski pomorski ugovor.
- 29. 3. - Jednopartijski izbori u Nemačkoj i referendum o okupaciji Rajnlanda: 98,8% za, uz odziv od 99%.
- 31. 3. - Bitka kod Maychewa: uništenje etiopskih snaga na severu.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - U Austriji uvedena vojna obaveza, protivno Senžermenskom ugovoru.
- 3. 4. - Pogubljen Bruno Hauptmann, osuđen za otmicu i ubistvo Lindbergovog deteta.
- 4. 4. - Počeo generalni štrajk studenata u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i Subotici. U sukobu "Ornasovaca" (Organizacija nacionalnih studenata) i levičarskih studenata, koji su tražili štrajk na Beogradskom univerzitetu protiv visokih školarina i dr., ubijen levičar Žarko Marinović i teže povređen Jovan Šćepanović (ovaj datum će posle rata postati Dan studenata).
- 5 - 6. 4. - Jaki uragani pogađaju mesta u državama Misisipi i Džordžija.
- 7. 4. - Španski parlament smenio predsednika Alcalá-Zamoru.
Ioannis Metaksas, diktator Grčke 1936-41.
- 13. 4. - Umro grčki premijer Konstantinos Demercis, nasleđuje ga Ioannis Metaksas (do 1941).
- 13. 4. - Otkriven asteroid 1605 Milankovitch (astronom Petar Đurković).
- 14. 4. - Na proslavi Republike u Madridu bačene petarde pred tribinu, došlo do meteža sa povređenima.
- 15. 4. - Počinje Arapska pobuna u Palestini (1936–1939), nazvana i Veliki arapski ustanak, protiv britanske vlasti i masovnog doseljavanja Jevreja; generalni štrajk Arapa traje od 20. aprila do oktobra.
- april - Aprilski plenum CK KPJ u Beču: međusobni sukobi, Kominterna će raspustiti CK.
- 16. 4. - Seljačka rulja ubila šestoricu omladinaca JRZ-e u Kerestincu, ubeđena da se radi o četnicima; povređen bivši hrvatski ban Antun Mihalović; doseljenik Jovan Buta, predsednik "Četničkog udruženja" u Samoboru, ubijen sa ženom i kčerkom u Rakitju; još jedno ubistvo u Plešivici[2].
- 14 - 25. 4. - Ogadenska bitka: poražene etiopske trupe na jugu, ali ne i uništene.
- 25. 4. - U Palestini osnovan Arapski visoki komitet na čelu sa muftijom al-Huseinijem (zabranjen 1937).
- 26. 4. - Italijanski maršal Pietro Badoglio pokreće "Marš gvozdene volje" iz Desea prema Adis Abebi.
- 28. 4. - Umro egipatski kralj Fuad I, nasleđuje ga Faruk I (do 1952).
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
Italijanska Istočna Afrika 1936-40
- 2. 5. - Premijera kompozicije "Petar i vuk" u Moskvi.
- 3. 5. - Drugi krug izbora u Francuskoj, pobedio Narodni front Léona Bluma, koalicija različitih socijalista i komunista (poslednji izbori u Francuskoj do 1945). Radnici započinju štrajkove i nadaju se revoluciji.
- 5. 5. - Italijanske snage ušle u Adis Abebu, u kojoj vladaju neredi (Haile Selasije napustio grad tri dana ranije). Musolini proglasio kraj Drugog italijansko-abesinskog rata.
- 6. - 7. 5. - Konferencija Male Antante i Balkanskog sporazuma u Beogradu.
- 9. 5. - Formirana Italijanska Istočna Afrika, od Eritreje, Italijanske Somalije i tek anektirane Etiopije.
- 9. 5. - Generalni štrajk i demonstracije u Solunu, vojska i žandarmerija pucale u masu, 12 mrtvih.
- 10. 5. - Španski premijer Manuel Azaña izabran za predsednika (do 1939)
- 12. 5. - Arapski visoki komitet odlučuje da se od 15. maja u Palestini neće plaćati porezi i pribeći će se oružanom otporu ako Britanci ne zaustave useljavanje Jevreja, prodaju imanja i ako ne osnuju zakonodavno telo.
- 12. 5. - Prvo putovanje linije Super Chief od Čikaga do Los Anđelesa - prvi voz sa dizel vučom i svim vagonima Pullmanovim spavaćim kolima.
RMS Queen Mary (foto 1960)
- 12. 5. -
Japanci proglasili formalno nezavisnu Mongolsku vojnu vladu u kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji (→ Mengjiang). - maj - Jugoslavija, koja trpi štetu zbog međunarodnih sankcija Italiji, zaključila barter sporazum sa Nemačkom.
- 14. 5. - Počeo štrajk u Trepči, završen sporazumom 1. juna.
- 25. 5. - Počeo je dugi štrajk u američkoj firmi Remington Rand tokom kojeg će nastati tzv. Formula Mohawk Valley za razbijanje štrajkova.
- 27. 5. - 1. 6. - Prvo putovanje luksuznog broda RMS Queen Mary (preko Atlantika joj treba 42 minuta duže nego "Normandiji", ali u avgustu će dobiti Plavu traku).
- 28. 5. - Alan Turing predao rad u kome je uveden pojam Turingovog stroja.
- 29. 5. - U španskom gradu Yeste došlo do sukoba između seljaka i Civilne garde - 18 mrtvih, od čega 17 seljaka.
- 29. 5. - Prikazan Fury, prvi holivudski film Fritza Langa.
- 31. 5. - U beogradskom Košutnjaku otvoreno golf-igralište (proteže se "od nemačkog ratničkog groblja prema Rakovici")[3].
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 6. - Početak štrajka lučkih radnika u Antverpenu i šireg socijalnog pokreta u Belgiji, koji vodi sporazumu sa vladom (minimalna plata, šest dana plaćenog odsustva, 40-satna nedelja, sloboda sindikata).
- 3. 6. - U Mađarskoj zabranjena nacionalsocijalistička partija, uhapšeno više stotina ljudi.
- 4. 6. - Léon Blum je francuski premijer, na čelu vlade Narodnog fronta (prvi socijalista i Jevrejin premijer, 1936-37 i 1938).
- 7/8. 6. - Generalni štrajk u Francuskoj: potpisani Matinjonski sporazumi kojim se daju izvesna prava radnicima.
- 8. 6. - Velika svečanost u Bukureštu povodom godišnjice vlasti kralja Karola II; došlo je do pada tribine, veliki broj mrtvih.
- 9. 6. - Mussolinijev zet Galeazzo Ciano (33) postaje talijanski ministar inozemnih poslova (do 1943).
- 9. 6. - Šef nikaragvanske Nacionalne garde Anastasio Somoza García prinudio na ostavku predsednika Sacasu - sa i bez predsedničke titule vlada zemljom do 1956.
- 10. 6. - Objavljen roman Gone with the Wind Margaret Mitchell.
- 11. 6. - 4. 7. - Održana Međunarodna nadrealistička izložba u Londonu. Salvador Dalí držao predavanje 1. jula u ronilačkom odelu i zamalo se ugušio (inače, ranije ove godine je uradio sliku "Meka konstrukcija s kuvanim pasuljem (Slutnja Građanskog rata)").
- 15. 6. - U Estoniji eksplodirala vojna laboratorija, 60 poginulih.
- 15. 6. - Prvi let bombardera Vickers Wellington.
- jun - Afera Aleksandra Bodija, jugoslovenskog diplomate koji je švercovao persijske tepihe u zemlju[4].
- 17. 6. - Ujedinjene sve policijske snage u Trećem rajhu, na njihovo čelo postavljen Heinrich Himmler (→ Ordnungspolizei, Sicherheitspolizei, Kriminalpolizei).
- 17. 6. - André Gide stiže u Moskvu[5] - putovanje SSSR-om vodi njegovom odbacivanju komunizma u knjizi Retour de l'U.R.S.S., objavljenoj u novembru.
- 19. 6. - Max Schmeling nokautirao u Njujorku Joe Luisa u 12. rundi (dogodine će imati revanš).
- 19. 6. - Totalno pomračenje Sunca, u Jugoslaviji prekriveno od 75% diska u Sloveniji do preko 90% u Makedoniji[6].
- 26. 6. - Belvederske demonstracije na Cetinju, protest zbog ubistva beogradskih studenata i komunista, u okršaju sa žandarmerijom ima i mrtvih.
- 26. 6. - "Ornasovac" Slobodan Nedeljković osuđen na pet godina i mesec dana za ubistvo Žarka Marinovića i ranjavanje još dvojice studenata 4. aprila.
- 26. 6. - Prvi let Focke-Wulf Fw 61, prvog funkcionalnog helikoptera. Istog dana Douglas DC-3 ima prvi komercijalni let.
- 27. 6. - Nesreća autobusa kod Vršca, izgorelo šest putnika.
- 30. 6. - Etiopski car Haile Selasije govori pred Društvom naroda: "Danas smo mi, sutra ćete biti vi".
- jun - U Bistričkom Podgorju (Marija Bistrica) seljaci okupili "Hrvatsku vojsku" (HSS je ranije tokom godine osnovao Hrvatsku seljačku zaštitu)[7].
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
Bizon u Beogradskom zoološkom vrtu
- 3. 7. - Čehoslovački Jevrejin i novinar Stefan Lux se ubio u generalnoj skupštini Društva naroda kako bi privukao pažnju na antisemitizam i militarizam u Nemačkoj.
- 4. 7. - Skupština Društva naroda izglasala okončanje sankcija Italiji, nakon što je ova dovršila okupaciju Etiopije.
- 11. 7. - Austrijsko-nemački sporazum: Nemačka priznaje suverenitet Austrije, nema mešanja u unutrašnje poslove, Austrija će u svojoj politici imati na umu da je nemačka država.
- 12. 7. - Otvoren Beogradski zoološki vrt.
- 12. 7. - Pripadnici španske Falange ubili socijalistu i poručnika policijske Napadačke garde Joséa del Castilla.
- 12. 7. - Počinje gradnja Koncentracionog logora Sachsenhausen.
- 12. 7. - Finale evropske zone Davis Cupa u Zagrebu: Jugoslavija-Nemačka 2:3 (Nemci zadnjeg dana predali dva meča zbog kiše).
- 13. 7. - Pripadnici Napadačke garde i socijalistički aktivisti ubili španskog konzervativnog političara Joséa Calva Sotela.
- 13 - 14. 7. - Vrhunac najjačeg toplotnog talasa u modernoj istoriji Severne Amerike, koji će ubiti hiljade ljudi; u severnom Mičigenu temperatura ide do 45 °C.
- 15. 7. - Pri poletanju iz Ljubljane pao putnički avion marke Spartan - sedam mrtvih.
- 16. 7. - "Čišćenje" Berlina pred Olimpijadu: Romi poslati u koncentracioni logor Berlin-Marzahn.
- 17 - 18. 7. - Španski građanski rat počinje: španska Afrička armija se pobunila u Melilji; protiv levičarske vlade u metropoli pokrenut puč ali ne uspevaju staviti celu zemlju pod kontrolu.
- 18. ili 19. 7. - Dolores Ibárruri zaključuje govor preko radija rečima No pasaran.
- 19. 7. - Španski premijer José Giral naređuje da se narodu podeli oružje, traži pomoć od Francuske (ova na to pristaje prvih meseci, dok ne ustukne zbog nesklonosti Britanije i pritiska unutrašnjeg javnog mnenja).
- 18 - 20. 7. - Opsada Cuartel de la Montañe u Madridu, poraženi pobunjenici.
- 20. 7. - Potpisana Konvencija iz Montrea o režimu u Moreuzima: Turska dobija punu kontrolu nad Bosforom i Dardanelima, uključujući militarizaciju; slobodan prolaz trgovačkim brodovima u mirno doba, ograničen prolaz ratnim brodovima necrnomorskih država.
Španski građanski rat, stanje avgust - septembar '36.
- 20. 7. - General José Sanjurjo, jedan od lidera nacionalističkog puča, gine u avionskom udesu.
- 21. 7. - Počinje dvomesečna republikanska Opsada Alcázara u Toledu.
- 23. 7. - Nacionalisti zauzimaju Granadu i ubijaju osumnjičene republikance (→ Beli teror).
- 24. 7. - Poslanik Damjan Arnautović osuđen na 15 godina robije zbog pokušaja atentata na premijera Stojadinovića (s njim osuđena još trojica).
- 24. 7. - Bitka na Guadarrami: republikanci sprečili iznenadni napad na Madrid.
- 26 - 27. 7. - Olimpijska baklja prošla kroz Jugoslaviju, od Caribrodaa do Horgoša (na beogradskim Terazijama 27. jula postavljen "žrtvenik").
- 30. 7. - Olimpijske igre 1940. dodeljene Tokiju (kasnije Helsinkiju, na kraju nisu održane).
- 30. 7. - Dva do 12 italijanskih bombardera upućenih španskim nacionalistima se spustila u Francuskom Maroku, što je objavljeno širom sveta (još jedan avion pao u more).
- leto - Završena gradnja Hitlerove rezidencije Berghof (prošireno prethodno zdanje).
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1 - 16. 8. -
Olimpijske igre u Berlinu. Jesse Owens osvojio četiri zlatne medalje. Leon Štukelj osvojio srebrnu medalju u gimnastici za Jugoslaviju. Prve igre koje se prenose preko televizije. - leto - Tokom Olimpijade je testiran novi kolor film Agfacolor. Takođe ove godine, Kodachrome je predstavio film 8 mm, kao i 35 mm za fotografije.
- 4. 8. - Kraj Našičke afere: većina osuđenih prošle godine oslobođena ili im kazna znatno smanjena.
- 4. 8. - Režim 4. avgusta u Grčkoj: povodom generalnog štrajka, Metaksasova vlada raspustila parlament i objavila opsadno stanje (režim traje do 1941).
- 5. 8. - Convoy de la victoria, nacionalistički konvoj uspeo preći iz Afrike u Španiju.
- 9. 8. - Britanski kralj Edvard VIII stigao u Jugoslaviju (vozom u Jesenice), radi krstarenja dalmatinskom obalom na jahti Nahlin, sutradan stižu u Šibenik.
- 1 - 14. 8. - Nacionalistička Extremadurska kampanja se okončava Bitkom za Badahos i zauzećem grada, čime je spojena njihova južna i severna zona; sledi Badahoski masakr, ubistvo najmanje 573 pristalice Republike.
- 17 - 31. 8. - Bitka u Sierra Guadalupe: Nacionalisti prelaze rijeku Tajo u napredovanju prema Madridu, navodno im je zrakoplov Andréa Malrauxa nanio gubitke.
- 19 - 24. 8. - Velika čistka — Prvi moskovski proces, "Šesnaestorici", od kojih su glavni Grigorij Zinovjev i Lev Kamenjev (streljani sutradan). Tokom procesa je optužen i bivši član CK Mihail Tomski (izvršio samoubistvo 22.).
- 24. 8. - Vojni rok u Nemačkoj produžen sa jedne na dve godine.
- 26. 8. - Potpisan Anglo-egipatski ugovor - britanska vojska ostaje samo u zoni Sueckog kanala, vojna pomoć Egiptu u slučaju rata; nacionalisti nezadovoljni.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 9. - Bitka za Talaveru de la Reina je skupa pobeda nacionalista, koji su se primakli Madridu.
- 4. 9. - Francisco Largo Caballero je novi španski premijer i ministar rata (do maja 1937).
- 4 - 5. 9. - Beryl Markham je prva žena koja je preletela Atlantik sa istoka na zapad.
- 5. 9. - Tokom bitke kod Cerro Muriana, Robert Capa navodno snimio fotografiju "Pali vojnik" (osporena autentičnost).
- 5. 9. - Nacionalisti zauzeli Irun u Baskiji, čime su republikanci u severnim provincijama odsečeni od Francuske.
- 6. 9. - Zemljotres kod Sente.
- 6. 9. - Prikazan film My Man Godfrey.
- 7. 9. - Uginuo poslednji tasmanijski tigar.
- 8. 9. - U lisabonskoj luci se pobunile posade dva ratna broda protiv Salazarove diktature i za špansku republiku, onesposobljeni granatiranjem.
- 8 - 14. 9. - Osmi partijski miting nacista u Nirnbergu, "Miting časti", jer je Nemačkoj "vraćena čast" Remilitarizacijom Rajnlanda; kao sledeći ciljevi se ističu povratak kolonija i Četvorogodišnji plan (naoružavanje i samodovoljnost).
- 9. 9. - Jalovi Franko-sirijski ugovor o nezavisnosti za tri godine (Francuzi ga nisu ratifikovali).
- 9. 9. - U Londonu osnovan Komitet neintervencije u Španiji (bez efekta).
- 12. 9. - Okončana Bitka za Majorku - republikanci bačeni nazad u more, počinje Italijanska okupacija Majorke (do 1939).
- 14. 9. - "Moskovsko zlato": počinje izvlačenje 510 tona zlata, 72,6% rezervi Banke Španije, koje će biti poslano u Sovjetski Savez (brodovi iz Kartahene krenuli 25. 10. za Odesu).
- 21. 9. - Nacionalisti zauzeli Maquedu, 80 km od Madrida i 45 od Toleda.
- 22. 9. - Golman BSK Franjo Glaser osuđen na dve godine strogog zatvora, jer je levog beka podmlatka, koji nije znao plivati, gurnuo u vodu na savskom kupalištu.
- 25. 9. - Uredba o likvidaciji zemljoradničkih dugova u Jugoslaviji - seljacima oproštena polovina dugova od pre aprila 1932. (kada je donesen Zakon o zaštiti zemljoradnika), a ostatak da se vrati tokom 12 godina.
- 25. 9. - Francuska vlada devalvira franak za 25 do 33%, što narednih dana povlači devalvacije i nekih drugih evropskih valuta.
- 26. 9. - Nikolaj Ježov novi narodni komesar unutrašnjih dela SSSR, umesto Jagode (do 1938, → Ježovščina).
- 27. 9. - Opsada Alcázara u Toledu okončana dolaskom nacionalističkih snaga - odnose važnu simboličnu pobedu, ali su skrenuli od Madrida.
- 29. 9. - Bitka kod rta Espartel je odlučujuća pomorska pobeda španskih nacionalista, kojim je probijena republikanska blokada u Gibraltarskom moreuzu.
- 30. 9. - Otvoreni Pinewood Studios u Engleskoj.
- septembar/oktobar - Siton-Votsonov memorandum o ustavnom, ekonomskom i nacionalnom problemu Jugoslavije[8].
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Francisco Franco proglašen u Burgosu za generalissimo-a Nacionalne armije i šefa države (do smrti 1975, takođe i šef vlade 1938-73).
- 1. 10. - Španski republikanski Kortes se sastaje u Valensiji, izglasana samouprava za Baskiju.
- 3. 10. - Kriegsmarine: u Hitlerovom prisustvu porinut bojni brod Scharnhorst (u službi 1939-43), u decembru i Gneisenau.
- 4. 10. - Dolores Ibárruri u novinskom članku koristi izraz "peta kolona", pripisan nacionalističkom generalu Emiliju Moli (u smislu da prema Madridu napreduju četiri kolone, a peta su pristalice u gradu).
- 4. 10. - Bitka u Cable Street: antifašisti se sukobili sa policijom kako bi sprečili crnokošuljaše iz Britanske unije fašista da promarširaju kroz jevrejski kraj Londona (inače, lider BUF Oswald Mosley se dva dana kasnije u Berlinu tajno venčao sa Dianom Mitford, u kući Josepha Goebbelsa a gost je bio i Hitler).
- 6. 10. - Umro mađarski premijer Gyula Gömbös, nasleđuje ga Kálmán Darányi (do 1938).
- 10. 10. - U Nemačkoj osnovana Centrala Rajha za borbu protiv homoseksualnosti i abortusa.
- 10. 10. - Austrijski Heimwehr ukinut i pripojen Otadžbinskom frontu.
- 12. 10. - Konfrontacija filozofa Miguela de Unamuna i generala Astraya na Univerzitetu Salamanca, Unamuno pred falangistima kritikuje "nekrofilnu parolu" ¡Viva la Muerte! ("Živela smrt!").
- 14. 10. - Wallis Simpson pokrenula brakorazvodnu parnicu od drugog muža (dobija razvod 27. 10.) - o vesti se opširno izveštava u SAD i Francuskoj, a britanska štampa sprovodi samocenzuru.
- 15. 10. - Otkriven asteroid nazvan 1564 Srbija (astronom Milorad B. Protić).
- 16. 10. - Opsada nacionalističkog garnizona u Oviedu okončana deblokadom.
- 17. 10. - U Beogradu srušena kafana "Albanija" da bi na istom mestu bila podignuta Palata Albanija.
- 17. 10. - Albacete postaje sedište Internacionalnih brigada, stranih dobrovoljaca za Špansku republiku.
- 18. 10. - Hermann Göring imenovan opunomoćenikom za Četvorogodišnji plan: ubrzava se naoružavanje i priprema ekonomije za rat, bez obzira na ogromnu potrošnju, deficit i pretnju inflacije na šta upozorava Schacht.
- 19. 10. - Prva sednica Narodne skupštine KJ u novoj zgradi[9] (posle rata poznatoj kao Savezna skupština), čija je gradnja počela još 1907.
- 19. 10. - Američki novinar H.R. Ekins pobedio u trci oko sveta komercijalnim letovima, vreme: 18,5 dana.
- 23. 10. - Počinje rušenje dela rimskog reona Borgo, kako bi se izgradila Via della Conciliazione između trga Svetog Petra i Kastel Sant'Anđela.
- 24-25. 10. - Tokom posete grofa Ciana postignut sporazum Italije i Nemačke - Osovina (Mussolini objavio 1. novembra u Milanu); u vezi Jugoslavije, Hitler kaže Čanu da joj da uveravanja, kako bi je odvojio od francuskog uticaja i omeo "britansku antiitalijansku aktivnost u Beogradu"[10].
- 25. 10. - U Beogradu u parku na Topličinom vencu otkriven spomenik Vojvodi Vuku.
- 26. 10. - Joachim von Ribbentrop stiže u London kao novi nemački ambasador (do 1938), bezuspešno pokušava da dogovori anglo-nemački savez.
- 28. 10. - Sastanak Atatürk - Stojadinović u Ankari, potisani ugovori o trgovini, kliringu i nastanjivanju.
- 29. 10. - Neuspešni republikanski napad na Seseñu, 30 km od Madrida, mada su upotrebili sovjetske T-26.
- 29. 10. - Irački puč: general Bakr Sidqi oborio premijera - ovo je prvi vojni udar u Iraku i arapskom svetu.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 11. - BBC započinje s emitiranjem redovitog televizijskog programa (ubrzo preovlađuje elektronski sistem od 405 linija).
- 3. 11. - Američki predsednik Franklin Delano Roosevelt ubedljivo reizabran, pobedio je republikanca Alfa Landona sa 523 prema 8 elektorskih glasova.
- 3. 11. - Jugoslovenski premijer Stojadinović se sastao sa bugarskim carem Borisom III.
- 4. 11. - Anarhistička Nacionalna konfederacija rada (CNT) dobija četiri mesta u španskoj vladi, među kojima je i prva žena ministar, Federica Montseny. Istog dana, nacionalisti zauzeli Getafe kod Madrida, lokaciju avio-baze.
- 6. 11. - Usled nadiranja nacionalističkih snaga, republikanska vlada beži iz Madrida u Valensiju; u Madridu je sutradan osnovan Savet odbrane na čelu sa generalom Miajom.
- 7. 11. - U Madridu počinju Paracuelloski masakri, republikanci za mesec dana ubijaju 2-3 hiljade nacionalista.
- 8. 11. - General Emilio Mola pokreće napad na Madrid, počinje Opsada Madrida (do marta 1939); uveče na front stižu prve Inter-brigade.
- 9. 11. - Kostaq Kota novi premijer Albanije nakon Mehdi Frashërija (do 1939).
- 11. 11. - Osvećena Spomen-kosturnica srpskih ratnika u Zejtinliku kod Soluna.
- 11. 11. - Durrutijeva kolona, anarhistička vojna jedinica, stiže u Madrid.
- 11. 11. - Britanska krunska Peelova komisija stiže u Palestinu da ispita uzroke tamošnjeg revolta.
- 12. 11. - Otvoren San Francisco–Oakland Bay Bridge.
- 14. 11. - Nemačka se odrekla Versajskih obaveza po pitanju rečnih vodenih puteva; samo Francuska, Čehoslovačka i Jugoslavija osuđuju ovaj jednostrani čin.
- 14. 11. - Suiyuanska kampanja: sukob kineske vojske i japanskih marioneta u Unutrašnjoj Mongoliji.
Potpisivanje Antikominternskog pakta
- 16. 11. - Abdikacijska kriza: kralj Edward VIII obavestio premijera Baldwina da se namerava oženiti sa Wallis Simpson.
- 20. 11. - Osnivač Falange José Antonio Primo de Rivera je streljan ranu ujutro; anarhista Buenaventura Durruti umire od rana istog dana.
- 21. 11. - Pierre Gemayel osnovao Libansku falangu (Partija Kataib), okuplja uglavnom Maronite.
- 15 - 23. 11. - Bitka u Univerzitetskom gradu je strateška republikanska pobeda u Madridu, zaustavljeno brzo nadiranje nacionalista.
- 25. 11. - Nemačka i Japan sklopili Antikominterna pakt (Italija se pridružuje sledeće godine).
- 29. 11. - Počinje Prva Bitka na Korunjskom drumu, nacionalisti pokušali da odseku Madrid sa zapadne strane.
- 30. 11. - Izgorela londonska Kristalna palata.
- 30. 11. - Baskijci započinju neuspešnu Villarrealsku ofanzivu protiv nacionalista (do 24. 12.).
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Članstvo u Hitlerjugendu obavezno za Nemce-arijevce od 10 do 18 godina starosti.
- 2. 12. odn. 5. 12. - Država Džebel Druz i Alavitska Država vraćeni u sastav francuske Sirije.
- 5. 12. - Donesen novi Ustav SSSR, poznat i kao Staljinov ustav. Uvedeni dvodomni Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza, formalno univerzalno direktno pravo glasa, ekonomska prava, prava na rad, odmor, razonodu, zdravstvo, obrazovanje, itd. (kritičari ga smatraju propagandnim dokumentom).
- 5. 12. - Nacionalno razgraničenje u SSSR:
- Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika podeljena u
Gruzijsku,
Jermensku i
Azerbejdžansku SSR.
Kazačka ASSR, deo Ruske SFSR, postaje zasebna Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika.
Kirgiska ASSR, deo Ruske SFSR, postaje zasebna Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika.- Karakalpačka ASSR prelazi iz RSFSR u sastav Uzbečke SSR.
- Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika podeljena u
- 6. 12. - Pošto Norveška uskraćuje gostoprimstvo Lavu Trockom, meksički predsednik Lazaro Cardenas objavljuje da može doći u Meksiko (stiže sledećeg meseca).
- 9. 12. - Putnički avion Douglas DC-2 pao po poletanju sa croydonskog aerodroma, 15 poginulih, među kojima i Juan de la Cierva, izumitelj autožira i bivši švedski premijer Arvid Lindman.
- 10. 12. - Britanski kralj Edward VIII potpisuje instrument abdikacije. Sutradan se obraća naciji a novi kralj postaje njegov brat George VI, raniji vojvoda od Yorka (do 1952).
- 10. 12. - Na dodeli Nobelovih nagrada u Stokholmu nema Carla von Ossietzkog, dobitnika nagrade za mir iz Nemačke.
- 11. 12. - Irska Slobodna Država koristi abdikacionu krizu u V. Britaniji da skoro u potpunosti eliminira britanskog vladara kao ustavnog činioca.
- 12. 12. - Xi'anski incident - Chiang Kai-shek otet od strane "Mladog maršala" Zhang Xueliang-a, što će dovesti do obnove saveza sa komunistima (Chiang pušten 25. 12.).
- 12. 12. - Prikazan film Camille sa Gretom Garbo i Robertom Taylorom.
- 14. 12. - David Frankfurter osuđen na 18 godina za ubistvo Gustloffa (pušten 1945).
- 21. 12. - Prvi let bombardera Junkers Ju 88.
- 21. 12. - Hashim al-Atassi prvi put postaje predsednik Sirije (1936-39, 1949-51. i 1954-55.)
- 23. 12. - Beograd proglašen turističkim mestom.
- 26. 12. - Eric Blair (George Orwell) stigao u Barcelonu (ostaje u Španiji pola godine).
- 27 - 29. 12. - XIV internacionalna brigada poražena u bici kod Lopere, poginuli engleski pesnici John Cornford (praunuk Charlesa Darwina) i Ralph Winston Fox.
- decembar - Posle jakog toplotnog talasa letos, počinje jak hladni talas u Severnoj Americi.
Tokom godine[uredi - уреди | uredi izvor]
- Glad u zapadnoj Kini odnosi milione ljudi.
- Gvatemala, Honduras i Nikaragva su ove godine napustili Društvo naroda.
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Lazo Goluža, urednik TVZ
- 5. 1. - Petar Kriste, hrvatski političar
- 6. 1. - Safet Isović, pjevač († 2007)
- 8. 1. - Božidar Šujica, jugoslavenski i srpski pjesnik
- 9. 1. - Marko Veselica, ekonomist, političar († 2017)
- 10. 1. - Robert Woodrow Wilson, astronom, nobelovac
- 11. 1. - Eva Hesse, umetnica († 1970)
- 19. 1. - Mahmut Bakali, političar († 2006)
- 22. 1. - Predrag Živković Tozovac, pevač
- 27. 1. - Lavrentije Trifunović, episkop šabački
- 28. 1. - Ismail Kadare, albanski književnik
- 28. 1. - Alan Alda, glumac, autor
- 29. 1. - Patrick Caulfield, slikar († 2005)
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 10. 2. - Velimir Lukić, književnik, upravnik Narodnog pozorišta, direktor TV Beograd († 1997)
- 11. 2. - Burt Reynolds, glumac († 2018)
- 12. 2. - Đoko Stojičić, književnik, diplomata, ministar
- 14. 2. - Uglješa Kojadinović, glumac († 1982)
- 17. 2. - Stipe Šuvar, hrvatski političar († 2004.)
- 26. 2. - Adem Demaçi, kosovski pisac i političar († 2018)
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 10. 3. - Sepp Blatter, predsjednik FIFA
- 11. 3. - Antonin Scalia, sudac Vrhovnog suda SAD († 2016)
- 18. 3. - F. W. de Klerk, predsednik Južne Afrike
- 19. 3. - Ursula Andress, glumica
- 28. 3. - Mario Vargas Llosa, književnik, nobelovac
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 4. - Milka Lukić, glumica († 2009)
- 7. 4. - Jelisaveta Karađorđević, jugoslovenska princeza
- 9. 4. - Ljubomir Ćipranić, glumac († 2010)
- 12. 4. - Charles Napier, glumac († 2011)
- 15. 4. - Ljubomir Denković, srpski vajar
- 16. 4. - Šaban Bajramović, romski pevač († 2008)
- 20. 4. - Ljubica Jović, hrvatska glumica
- 21. 4. - Vasilija Radojčić, pevačica († 2011)
- 23. 4. - Roy Orbison, kantautor, muzičar († 1988)
- 24. 4. - Jill Ireland, glumica († 1990)
- 29. 4. - Zubin Mehta, dirigent
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 5. - Engelbert Humperdinck, pevač
- 7. 5. - Ivan Jagodić, glumac († 2010)
- 9. 5. - Glenda Jackson, glumica, političarka
- 9. 5. - Albert Finney, glumac
- 12. 5. - Frank Stella, slikar
- 13. 5. - Davor Rodin, hrvatski filozof i politolog
- 13. 5. - Ivo Štivičić, dramaturg, scenarist
- 14. 5. - Bobby Darin, pevač, glumac († 1973)
- 17. 5. - Dennis Hopper, američki glumac († 2010.)
- 27. 5. - Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist († 2017)
- 27. 5. - Senka Veletanlić, pevačica, glumica
- 27. 5. - Zlatko Crnković, glumac († 2012)
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 6. - Bekim Fehmiu, glumac († 2010.)
- 9. 6. - Nikola Koljević, književnik i političar († 1997.)
- 17. 6. - Ken Loach, režiser
- 20. 6. - Ivan Grubišić, svećenik, političar († 2017)
- 22. 6. - Kris Kristofferson, glumac, pevač
- 23. 6. - Richard Bach, književnik, avijatičar
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 7. - Gabi Novak, pjevačica
- 9. 7. - Richard Wilson, glumac
- 15. 7. - George Voinovich, američki političar († 2016)
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 8. - Yves Saint Laurent, modni kreator († 2008)
- 3. 8. - Vice Vukov, hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar († 2008.)
- 4. 8. - Milenko Maticki, književnik, urednik "Politike" († 2001)
- 6. 8. - Dražan Jerković, hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik († 2008.)
- 15. 8. - Vera Svoboda, hrvatska pjevačica
- 18. 8. - Robert Redford, glumac
- 21. 8. - Wilt Chamberlain, košarkaš († 1999)
- 22. 8. - Dobrica Erić, srpski pesnik
- 29. 8. - John McCain, američki republikanski političar († 2018)
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 9. - Zine El Abidine Ben Ali, predsednik Tunisa
- 5. 9. - Jerko Ješa Denegri, istoričar umetnosti, kritičar
- 7. 9. - Buddy Holly, američki muzičar († 1959)
- 12. 9. - Tahir Kulenović, flautista
- 13. 9. - Nedeljko Dragić, animator "Zagrebačke škole"
- 14. 9. - Walter Koenig, glumac
- 21. 9. - Jurij Luškov, gradonačelnik Moskve
- 25. 9. - Moussa Traoré, predsednik Malija
- 29. 9. - Silvio Berlusconi, poduzetnik, premijer Italije
- 30. 9. - Miloš Jevtić, književnik i novinar, urednik Radio Beograda
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 10. - Václav Havel, književnik, predsednik Čehoslovačke i Češke († 2011)
- 6. 10. - Beti Jurković, hrvatska pjevačica
- 9. 10. - Brian Blessed, glumac
- 14. 10. - Božidar Vučurević, gradonačelnik Trebinja
- 17. 10. - Đurđa Ivezić, glumica
- 22. 10. - Jovan Pavlović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski († 2014)
- 27. 10. - Zdenka Anušić, glumica († 2012)
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 11. - Ivan Stambolić, predsednik Predsedništva SR Srbije († 2000)
- 8. 11. - Virna Lisi, glumica († 2014)
- 9. 11. - Mihail Talj, šahista († 1992)
- 19. 11. - Ljubiša Samardžić, glumac († 2017)
- 20. 11. - Stevan Gardinovački, glumac († 2011)
- 22. 11. - Vladimir Kranjčević, dirigent, pijanista
- 23. 11. - Dragoslav Lazić, filmski i TV reditelj
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Franjo Jurčec, hrvatski glumac
- 6. 12. - Božo Bunjevac, glumac († 2008)
- 8. 12. - David Carradine, glumac († 2009)
- 10. 12. - Radomir Damnjanović-Damnjan, slikar
- 15. 12. - Irena Prosen, glumica
- 16. 12. - Nikola Kovač, romanista, akademik († 2007)
- 17. 12. - Jorge Mario Bergoglio, papa Franjo
- 22. 12. - Héctor Elizondo, glumac
- 29. 12. - Mary Tyler Moore, glumica († 2017)
- 31. 12. - Mirjana Isaković, vajar
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Dragan Tomić (političar)
- Mirko Čanadanović, političar
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 1. - Louise Bryant, novinarka (* 1885)
- 9. 1. - John Gilbert, glumac (* 1897)
- 18. 1. - Rudyard Kipling, engleski književnik (* 1865.)
- 20. 1. - George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva (* 1865)
- 23. 1. - Teodor Taranovski, rusko-jugoslovenski pravnik i istoričar (* 1875)
- 2. 2. - Bosiljka Janić rođ. Cincar-Janković, dobrotvorka (* 1869)
- 4. 2. - Wilhelm Gustloff, švajcarski nacista (* 1895)
- 19. 2. - Billy Mitchell, američki general, pionir vojne avijacije (* 1879)
- 20. 2. - Max Schreck, glumac (* 1879)
- 25. 2. - Maksimilijan Hajdin, episkop gornjokarlovački (* 1879)
- 27. 2. - Ivan Pavlov, ruski fiziolog (* 1849.)
- 11. 3. - David Beatty, britanski admiral (* 1871)
- 16. 3. - Marguerite Durand, novinarka, glumica, sifražetkinja (* 1864)
- 16. 3. - Josip Bogner, književnik kritičar (* 1906)
- 18. 3. - Elefterios Venizelos, grčki državnik (* 1864)
- 27. 3. - Stipe Javor, hrvatski političar (* 1877)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 4. - Žarko Marinović, student prava i član KPJ (* 1911)
- 7. 4. - Marilyn Miller, glumica, plesačica (* 1898)
- 20. 4. - Wladimir Giesl von Gieslingen, bivši austrougarski poslanik u Beogradu (* 1860)
- 28. 4. - Ignjat Job, hrvatski slikar (* 1895.)
- 28. 4. - Fuad I, kralj Egipta (* 1868)
- 8. 5. - Oswald Spengler, istoričar, filozof (* 1880)
- 14. 5. - Edmund Allenby, britanski general i administrator (* 1861)
- 3. 6. - Walther Wever, nemački general, komandant Luftwaffe (* 1887)
- 11. 6. - Robert E. Howard, pisac fantazije (* 1906)
- 12. 6. - Karl Kraus, austrijski prozaist, publicist i dramatik (* 1874.)
- 14. 6. - Gilbert Keith Chesterton, književnik, filozof, laički teolog (* 1874)
- jun - Lajoš Čaki, revolucionar i politički zatvorenik (* 1869)
- 18. 6. - Maksim Gorki, ruski književnik (* 1868.)
- 22. 6. - Moritz Schlick, fizičar, filozof (* 1882)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 7. - Georgij Čičerin, sovjetski političar (* 1872)
- 8. 7. - Thomas Meighan, glumac (* 1879)
- 8. 7. - Rudolf Koppitz, fotograf (* 1884)
- 15. 7. - Mihailo Jarošenko, pilot A.D. Aeroput (* 1893)
- 19. 7. - Jovan Žujović, srpski geolog i političar (* 1856)
- 1. 8. - Louis Blériot, pionir avijacije (* 1872)
- 10. 8. - Antonije Hrapovicki, osnivač Ruske zagranične crkve (* 1863)
- 15. 8. - Grazia Deledda, talijanska književnica, nobelovka (* 1871.)
- 19. 8. - Federico García Lorca, španski pesnik (* 1898)
- 25. 8. - Lev Kamenjev, revolucionar i sovjetski političar, žrtva čistke (* 1883)
- 25. 8. - Grigorij Zinovjev, revolucionar i sovjetski političar, žrtva čistke (* 1883)
- 14. 9. - Irving Thalberg, filmski producent (* 1899)
- 15. 9. - Svetozar Pribićević, srpski političar iz Hrvatske (* 1875)
- 16. 9. - Ibrahim Maglajlić, bivši reis-ul-ulema (* 1861)
- 17. 9. - Henry Louis Le Châtelier, hemičar (* 1850)
- 21. 9. - Hugo Ehrlich, arhitekt (* 1879)
- 29. 9. - Lazar Mijušković, bivši crnogorski premijer (* 1867)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 10. - Gyula Gömbös, premijer Mađarske (* 1886)
- 19. 10. - Arsen Karađorđević, brat Petra I, otac Pavla (* 1859)
- 19. 10. - Lu Xun, književnik (* 1881)
- 3. 11. - Vojislav Vujović, revolucionar, žrtva čistke (* 1897)
- 3. 11. - Deže Kostolanji, književnik, novinar, prevodilac (* 1885)
- 6. 11. - Ivša Lebović, hrvatski političar i odvjetnik (* 1874.)
- 15. 11. - Eugen Viktor Feller, farmaceut, industrijalac (* 1871)
- 18. 11. - Gančo Hadžipanzov, pesnik, član KPJ, španski borac (* 1900)
- 20. 11. - Buenaventura Durruti, anarhista (* 1896)
- 20. 11. - José Antonio Primo de Rivera, osnivač Falange (* 1903)
- 2. 12. - Miloš Bogunović (četnički komandant) (* 1854)
- 9. 12. - Lottie Pickford, glumica (* 1893)
- 10. 12. - Luigi Pirandello, talijanski književnik, nobelovac (* 1867.)
- 18. 12. - Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar (* 1857.)
- 20. 12. - Elsa Einstein, druga Albertova supruga (* 1876)
- 22. 12. - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog (* 1856.)
- 22. 12. - Nikolaj Ostrovski, književnik socrealizma (* 1904)
- 27. 12. - Hans von Seeckt, nemački general (* 1866)
- 28. 12. - Zorka Todosić, srpska glumica (* 1864)
- 31. 12. - Miguel de Unamuno, književnik, filozof, profesor (* 1864)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Mihailo Golubović, boem, pripovedač (* 1872)
- Đorđe Stratimirović (arheolog) (* 1858)
Nobelova nagrada za 1936. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: Victor Franz Hess (otkriće kosmičke radijacije) i Carl David Anderson (otkriće pozitrona)
- Kemija: Peter Debye (doprinos poznavanju molekularne strukture putem istraživanja dipolnog momenta i difrakcije rentgenskih zraka i elektrona u gasovima)
- Fiziologija i medicina: Henry Hallett Dale i Otto Loewi (otkrića u vezi hemijske transmisije nervnih impulsa)
- Književnost: Eugene O'Neill (za snagu, poštenje i duboke emocije njegovih dramskih dela, koje otelovljuju originalni koncept tragedije)
- Mir: Carlos Saavedra Lamas (posredovanje u Ratu za Čako između Bolivije i Paragvaja, iniciranje ugovora o nenapadanju između južnoameričkih zemalja)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Farzaneh Milani (1992). Veils and Words: The Emerging Voices of Iranian Women Writers. Syracuse University Press. str. 34–. ISBN 978-0-8156-2557-5. http://books.google.com/books?id=bOMwi_XXlsYC&pg=PA34.
- ↑ Politika, 18. april 1936, str. 1-3. digitalna.nb.rs (pristup. 8.2.2016.)
- ↑ "Politika", 3. jun 1936., str. 5. digitalna.nb.rs (pristup. 27.1.2016.)
- ↑ Vreme, 18. jun 1936, str. 5. digitalna.nb.rs
- ↑ Alan Sheridan (1999). André Gide: A Life in the Present. Harvard University Press. str. 492–. ISBN 978-0-674-03527-0. https://books.google.com/books?id=mZGxs0PCwzEC&pg=PA441.
- ↑ Total Solar Eclipse of 1936 June 19, NASA
- ↑ Sabrina P. Ramet (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005. Indiana University Press. str. 101. ISBN 0-253-34656-8. http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC.
- ↑ (iz Tematske zbirke dokumenata), pdf str. 5
- ↑ Politika i Vreme. 20. oktobar 1936. digitalna.nb.rs (pristup. 24.2.2016.)
- ↑ J.C. Boone (27 September 2008). HITLER AT THE OBERSALZBERG: With Perceptions. Xlibris Corporation. str. 90. ISBN 978-1-4628-1353-7. http://books.google.com/books?id=U03SRBquJbEC.
Spoljne veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Chronology 1936, University of Indiana
- Foreign News: Pigs in Policy, magazin Time, 2. mart 1936. (uvećanje britanske kvote za svinje iz Jugoslavije, radi pridržavanja sankcija protiv Italije)
- YUGOSLOVIA: Peter Passes, magazin Time, 6. jul 1936. (o Petru i Tomislavu)
- Miscellany, Oct. 12, 1936, Time
- Miscellany: Yugoslavia, Time Dec. 07