Festa svetog Vlaha
|
Festa svetog Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika | |
|---|---|
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2009. |
| ID: | 00232 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, prigodom proslave njegova blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine[1] do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju svetog Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici Rimokatoličke Crkve.
Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitetu vlasti. Festa kao izraz štovanja sveca obilježila je čitav kulturni, a dijelom i prirodni prostor Grada i okolice, te kroz sudjelovanje pojedinaca i grupa iz drugih mjesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja potiče međukulturni dijalog.[2]
Festa svetog Vlaha bio je blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. Sloboština svetog Vlaha, razdoblje kad je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana).
Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad – tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji biskup i svećenici nose moći svetog Vlaha, a vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za Festu i kojim se puca tijekom Feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala: svaka ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.
Hrvatska pošta izdala je 2012. godine poštansku marku sa slikom relikvije ruke svetog Vlaha povodom uvrštenja Feste na popis nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u.[3]
- ↑ Festa sv. Vlaha Arhivirano 2010-04-09 na Wayback Machine-u na Dubrovačkim turističkim stranicama (en)
- ↑ Festa svetog Vlaha na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
- ↑ „Hrvatska pošta, Hrvatska nematerijalna kulturna baština”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2014-07-18.
- Festa sv. Vlaha – opis na službenim stranicama UNESCO-a (en)
- Festa svetog Vlaha Arhivirano 2012-03-11 na Wayback Machine-u na stranicama kultura.hr (video)
- Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku Arhivirano 2012-10-15 na Wayback Machine-u - dubrovnikportal.com