Klapsko pjevanje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Klapsko pjevanje iz Dalmacije

UNESCO logo.svg Nematerijalna svjetska baština
Klapsko pjevanje iz Dalmacije
Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2012.
ID: 00746
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Klapsko pjevanje je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga Hrvatske (Dalmacija), najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. U prosincu 2012. god. UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[1]

Ženska klapa Maslina iz Dubrovnika

Pjeva se višeglasno, bez pratnje instrumenata. Izvorno se pjeva "na uho", što znači da nema voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti "najviši glas", jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima.

Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od 5 do 8, veličine jedne klape (družine), skupa prijateljâ.

Kasnije se uvelo i ženske klape i mješovite klape. Seobama Hrvata iz krajeva gdje je izvorište klapske pjesme u druge krajeve Hrvatske (Zagreb) i svijeta (hrvatska dijaspora) te upoznavanjem inozemnih turista sa ovom hrvatskom autohtonom glazbom, rodbinskim i prijateljskim svezama sa inim Hrvatima i sa inozemcima, popularizirala se i klapska pjesma. Vremenom je klapska pjesma stekla popularnost i među Hrvatima koji nisu rodom iz klapskih krajeva, kako u Hrvatskoj i susjednim državama s hrvatskom zajednicom.

Natjecateljskim klapskim pjevanjem se uvelo i voditelje te još neke glazbene egzibicije koje izvorno klapsko pjevanje ne poznaje, nagrđujući izvornost klapske pjesme. To je osobito došlo do izražaja uvođenjem instrumenata i izvođenjem na neizvornim dijalektima radi komercijalizacije, pa se danas događa da se izvode pjesme koje uopće nisu na čakavštini.

Klapsko pjevanje je iznimno medijski popularizirao omiški klapski festival. Kasnije se broj klapskih festivala i susretâ povećao, tako da danas imamo susrete klapa u Buzetu, Dubravi, Kaštelima, Murteru, Splitu, Strožancu, Srinjinama, Senju, Stobreču, Voloskom, Zagrebu i drugdje.

Klape danas izvode i tradicionalne i nove skladbe.

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hrvatski leksikon, A-K, str. 597
  • HRT, razni prilozi

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]