Duga Resa
Duga Resa | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Ivan Baršić (HSS) |
Županija | Karlovačka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo () | 12.114 |
Geografija | |
Koordinate | 45°25′N 15°29′E / 45.42°N 15.48°E |
Koordinate: 45° 25′ 12" SGŠ, 15° 28′ 48" IGD
Duga Resa je grad koji se nalazi u Karlovačkoj županiji, 11 km od jugozapadno od županijskog središta Karlovca - Hrvatska.
Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Duga Resa je bivši industrijski grad na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskršću puteva prema Rijeci i Senju.
Naselja i stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Na području Grada nalazi se 29 naselja, to su:
Belajska Vinica; Belavići; Bošt; Cerovački Galovići; Donje Mrzlo Polje Mrežničko; Donji Zvečaj; Duga Resa; Dvorjanci; Galović Selo; Gorica; Gornje Mrzlo Polje Mrežničko; Grganjica; Gršćaki; Kozalj Vrh; Lišnica; Mihalić Selo; Mrežničke Poljice; Mrežnički Brig; Mrežnički Novaki; Mrežnički Varoš; Mrežničko Dvorište; Novo Brdo Mrežničko; Pećurkovo Brdo; Petrakovo Brdo; Sveti Petar Mrežnički; Šeketino Brdo; Venac Mrežnički; Zvečaj.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, područje Grada Duge Rese ima 11.180 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. imalo 12.114 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (97,39%).
Do nove teritorijalne podjele, postojala je bivša velika općina Duga Resa, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 30.485 | 27.253 (89,39%) | 1.978 (6,48%) | 141 (0,46%) | 1.113 (3,65%) |
1981. | 30.138 | 26.547 (88,08%) | 2.297 (7,62%) | 765 (2,53%) | 529 (1,75%) |
1971. | 32.093 | 28.526 (88,88%) | 3.073 (9,57%) | 174 (0,54%) | 320 (0,99%) |
Bivša velika općina Duga Resa je zatim ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol i Netretić.
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Selo Duga Resa se prvi put spominje se 1380. godine.
O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:
- prema jednom ime je nastalo prema riječi "resa" koja se javlja na narodnoj nošnji
- drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku "resu" kojom je bio pokriven ovaj kraj
- treći izvode ime iz biljke "resine" koja raste u vodi
- neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.
Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine, započeo je privredni razvoj grada. Povijest mjesta seže od srednjeg vijeka a tek pojavom pamučne industrije 1884. godine, od maloga sela postaje industrijsko mjesto koje je 1896. godine postalo općinsko središte, a 1993. proglašen je gradom.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Pod kapitalističkim režimom Hrvatske sva je industrija (naročito pamučna industrija s tradicijom iz 1884.) Duge Rese opljačkana i uništena.
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
- Anton "Tova" Stipančić osvajač mnogih svjetskih, evropskih i državnih medalja u stolnom tenisu 70-ih godina XX. st.
- Željko Perušić, bivši nogometaš Dinama, osvajač zlata 1960. godine na Olimpijskim igrama u Rimu i srebra 1960. na Evropskom nogometnom prvenstvu u Parizu, nastupajući za reprezentaciju Jugoslavije
- Dragutin Drvodelić, bivši igrač u momčadi Hajduka, s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1950. i 1952. godine
- Marija Matuzić, hrvatska nogometašica i trenerica.
- Adela Pavlica, pjesnikinja
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
Duga Resa je oduvijek bila poznata po sportskim uspjesima.
Imala je snažan stolni tenis koji je još uvijek u vrhu Hrvatskih top ljestvica sa stolnoteniskim klubom STK Aquaestil.
U Dugoj Resi postoji vrlo uspješan ženski odbojkaški klub OK Mladost. Djevojke su članice 1 A Hrvatske lige, u koju su ušle osvojivši IB ligu 2007. godine .Jos postoji košarkaški klub Duga Resa i judo klub Duga Resa. Postoji NK Duga Resa koji igra u 1. ŽNL.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Duga Resa on-line, neslužbeni portal grada. Novosti, forum, chat
- Službene stranice gradskog poglavarstva