Duga Resa

Duga Resa

Osnovni podaci
Gradonačelnik	Ivan Baršić (HSS)
Županija	Karlovačka
Stanovništvo
Stanovništvo ()	12.114
Geografija
Koordinate	45°25′N 15°29′E / 45.42°N 15.48°E / 45.42; 15.48
Duga Resa Duga Resa na karti Hrvatske

Koordinate: 45° 25′ 12" SGŠ, 15° 28′ 48" IGD

Duga Resa je grad koji se nalazi u Karlovačkoj županiji, 11 km od jugozapadno od županijskog središta Karlovca - Hrvatska.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Duga Resa je bivši industrijski grad na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskršću puteva prema Rijeci i Senju.

Naselja i stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području Grada nalazi se 29 naselja, to su:

Belajska Vinica; Belavići; Bošt; Cerovački Galovići; Donje Mrzlo Polje Mrežničko; Donji Zvečaj; Duga Resa; Dvorjanci; Galović Selo; Gorica; Gornje Mrzlo Polje Mrežničko; Grganjica; Gršćaki; Kozalj Vrh; Lišnica; Mihalić Selo; Mrežničke Poljice; Mrežnički Brig; Mrežnički Novaki; Mrežnički Varoš; Mrežničko Dvorište; Novo Brdo Mrežničko; Pećurkovo Brdo; Petrakovo Brdo; Sveti Petar Mrežnički; Šeketino Brdo; Venac Mrežnički; Zvečaj.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, područje Grada Duge Rese ima 11.180 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. imalo 12.114 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (97,39%).

Do nove teritorijalne podjele, postojala je bivša velika općina Duga Resa, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	30.485	27.253 (89,39%)	1.978 (6,48%)	141 (0,46%)	1.113 (3,65%)
1981.	30.138	26.547 (88,08%)	2.297 (7,62%)	765 (2,53%)	529 (1,75%)
1971.	32.093	28.526 (88,88%)	3.073 (9,57%)	174 (0,54%)	320 (0,99%)

Bivša velika općina Duga Resa je zatim ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol i Netretić.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Selo Duga Resa se prvi put spominje se 1380. godine.

O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:

prema jednom ime je nastalo prema riječi "resa" koja se javlja na narodnoj nošnji
drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku "resu" kojom je bio pokriven ovaj kraj
treći izvode ime iz biljke "resine" koja raste u vodi
neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine, započeo je privredni razvoj grada. Povijest mjesta seže od srednjeg vijeka a tek pojavom pamučne industrije 1884. godine, od maloga sela postaje industrijsko mjesto koje je 1896. godine postalo općinsko središte, a 1993. proglašen je gradom.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Pod kapitalističkim režimom Hrvatske sva je industrija (naročito pamučna industrija s tradicijom iz 1884.) Duge Rese opljačkana i uništena.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Anton "Tova" Stipančić osvajač mnogih svjetskih, evropskih i državnih medalja u stolnom tenisu 70-ih godina XX. st.
Željko Perušić, bivši nogometaš Dinama, osvajač zlata 1960. godine na Olimpijskim igrama u Rimu i srebra 1960. na Evropskom nogometnom prvenstvu u Parizu, nastupajući za reprezentaciju Jugoslavije
Dragutin Drvodelić, bivši igrač u momčadi Hajduka, s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1950. i 1952. godine
Marija Matuzić, hrvatska nogometašica i trenerica.
Adela Pavlica, pjesnikinja

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Duga Resa je oduvijek bila poznata po sportskim uspjesima.

Imala je snažan stolni tenis koji je još uvijek u vrhu Hrvatskih top ljestvica sa stolnoteniskim klubom STK Aquaestil.

U Dugoj Resi postoji vrlo uspješan ženski odbojkaški klub OK Mladost. Djevojke su članice 1 A Hrvatske lige, u koju su ušle osvojivši IB ligu 2007. godine .Jos postoji košarkaški klub Duga Resa i judo klub Duga Resa. Postoji NK Duga Resa koji igra u 1. ŽNL.