Žakanje
| Žakanje | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Josip Hribljan |
| Županija | Karlovačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 3.193 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°36′N 15°20′E / 45.60°N 15.34°E |
| Površina | 45 km² |
  Žakanje Žakanje (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 47276 Žakanje |
Koordinate: 45° 36′ 00" SGŠ, 15° 20′ 24" IGD
Žakanje je naselje i sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Hrvatske, na granici sa Slovenijom. Administrativno pripada Karlovačkoj županiji.
Geografija[uredi | uredi kod]
Općina Žakanje smještena je u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Njena površina iznosi 42 km².
Svojim zapadnim dijelom, tokom rijeke Kupe, graniči s Republikom Slovenijom, na istoku graniči s općinom Kamanje, a na jugu s općinama Ribnik i Netretić. Kroz općinu prolazi državna cesta od Karlovca do graničnog prijelaza Jurovski Brod i županijska cesta od Karlovca preko Ozlja do istog graničnog prijelaza. Kroz općinu prolazi i željeznička pruga od Karlovca do Ljubljane.
U općini Žakanje nalaze se 22 naselja.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Općina Žakanje broji 1710 stanovnika.
Uprava[uredi | uredi kod]
Povijest[uredi | uredi kod]
U prošlosti su na području današnje općine Žakanje bili razasuti brojni dvorci. Imanje dvorac Bubnjarci spominje se još u 15. stoljeću. Jedan od posljednjih vlasnika bio je Filip Šufflay, u svoje vrijeme jedan od najznačajnijih veleposjednika u Hrvatskoj. Danas nisu sačuvani niti ostaci tog dvorca. Dvorac Jurovo bio je arhitekturni biser svog vremena okružen prekrasnim perivojem i imanjem od 225 hektara. Sagrađen je negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Bio je u vlasništvu obitelji Zrinski, Benić, Modrušan te Vranyczany. U 20. stoljeću služio je kao matični ured. Srušen je 1956. godine odlukom ondašnje političke vlasti. Na brijegu iznad Žakanje nalazio se dvorac Šimunec. U samom Žakanju je nekoć bio dvorac u vlasništvu Zrinskih, Benića i Tomašića. Dvorovi su bili i u Zaluki, Kohanjcu, Jankovrhu i Obrhu.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Na području općine Žakanje razvijeno je malo i srednje poduzetništvo. Najveće poduzeće je Beti Žakanje s 150 zaposlenih. U ravničarskom dijelu, uz Kupu razvijaju se seoska gospodarstva koja se pretežno bave stočarstvom.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
- Juraj Križanić, hrvatski pisac i političar.
- Božidar Širola, hrvatski skladatelj, muzikolog i etnomuzikolog.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Žakanju sagrađena je 1896. na mjestu starije kapele. U crkvi se nalazi mramorni oltar Svetog Mihovila iz 1776. godine prenesen iz Zagrebačke katedrale. To je jednobrodna crkva sa zvonikom nad zapadnim pročeljem.
- Kapela Svetog Križa u Bubnjarcima sagrađena je 1753. godine.
- Kapela na čast Majke Božje u Donjem Bukovcu izgrađena je 90-ih godina prošlog stoljeća.
- Kapela Svetog Antuna u Mišincima sagrađena je u 18. stoljeću, a obnavljana u 19. stoljeću. Svetište je stariji dio, dok je lađa kasnije dograđena.
- Kapela Svetog Filipa u Brihovu.
- Kapelica Majke Božje Kraljice Svibnja u Žakanjskim Selima.
- Kapelica Srca Isusova u Brezniku.
- Kapelica Sedam Žalosti Majke Božje u Kohanjcu.
- Kapelica Svetog Ivana Krsitelja u Maloj Paki.
- Kapela Majke Božje Žalosne u Lipničkoj Zaluki je građevina novijeg doba, građena krajem 19. stoljeća.
- Kapela Svetog Leonarda u Pravutini iz početka 20. stoljeća je manji sakralni objekt centralnog tipa.
- Kapelica Majke Božje Žalosne u Pobijenki na lokalitetu izvan naselja gdje se prema predaji odigrala bitka s Turcima.
- Kapelica Svetog Mihovila u Velikoj Paki.
- Kapelica Majke Božje Kraljice Hrvata u Mošancima.
Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je rijeka Kupa koja se na ovom području iz brzinske gorske rijeke pretvara u mirniju rijeku. Uređeno je šest slapova (Sračak, Mala Paka, Pravutina, Mišinci, Bubnjarci i Jurovo). Na ponekim od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice. Tu je moguće doći na piknik i loviti mnogobrojnu ribu. U Kupi se može uživati i kupajući se na uređenim kupalištima (Pravutina, Jurovo, Bubnjarci).
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
U Žakanju je 1857. počela s radom prva škola na ovom području. Zgrada škole izgrađena je 1859. a dograđena je 1900. Na današnju lokaciju škola seli 1958. u preuređenu zgradu Zadružnog doma. Zgrada je dograđena 1972. i ponovno 1986. godine. Škola u Velikoj Paki počela je s radom 1892. godine, a prestala je s radom 1984. zbog premalog broja učenika. U Bubnjarcima je otvorena škola 1922. godine.
Kultura[uredi | uredi kod]
- Kulturno umjetničko društvo Žakanje osnovano je 1983. godine. Društvo broji stotinjak članova i nastupa na brojnim smotrama folklora u Hrvatskoj.
Značajnu ulogu u društvenom životu općine Žakanje ima vatrogastvo koje ima gotovo stoljetnu tradiciju. Općina Žakanje je po broju vatrogasaca i dobrovoljnih vatrogasnih društava u odnosu na broj stanovnika najbrojnija u Hrvatskoj. Ukupno ima 11 vatrogasnih društava (Brihovo, Bubnjarci, Jurovo, Jurovski Brod, Kohanjac, Mišinci, Pravutina, Velika Paka, Zaluka, Žakanje, Žakanjska Sela).
Sport[uredi | uredi kod]
Nogometni klub Croatia 78 Žakanje osnovan je 1978. godine kao jedna od prvih klubova u Hrvatskoj koji je tada nosio to ime. Klub broji stotinjak članova, nogometaša u četiri uzrasne selekcije i natječe se u Prvoj županijskoj ligi. Od sezone 2006./2007. klub se natječe u 4. HNL, a broji pet uzrastnih selekcija. SD Bubnjarci osnovano 2000 godine. ističe nastupe u nogometnim natjecanjima i rafting aktivnošću. Broji preko 50 članova aktivnih i desetak podupirajućih.