Zagrebačka katedrala

Izvor: Wikipedia
Zagrebačka katedrala
{{{opis_slike}}}
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Koordinate 45°48′52″N 15°58′47″E / 45.81444°N 15.97972°E / 45.81444; 15.97972
Arhitekt Hermann Bollé (Friedrich von Schmidt)
Godine izgradnje 1880. - 1906.
Renoviran 1990. - 1997.
Religija Katoličanstvo
Patron Sveta Marija
Arhitektonski stil neogotika
Materijal cigla, kamen
Dimenzije 77 x 48,20 x 108 m

Zagrebačka katedrala punim nazivom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava je neogotička bazilika u Zagrebu, smještena je na Kaptolu. Zagrebačka katedrala je najveća hrvatska sakralna građevina, duga 77 m, široka 48,2 m, visoka 108 m, a u njezinu unutrašnjost površine od 1617 može stati 5000 ljudi.[1]

Historija crkve[uredi - уреди]

Pretpostavlja se da je na mjestu današnje katedrale, stajala mala crkvica sagrađena negdje između 9. i 11. vijek, čija se daljnja sudbina ne zna. Ono što se pouzdano zna, je da se ubrzo nakon osnivanja Zagrebačke biskupije (oko 1094.) počelo se s gradnjom veće romaničke crkve, ali kako se gradnja oduljila (trajala je do 1217.) građevina je dobila i gotička obilježja.

Za provale Tatara 1242.[2] teško je oštećena, pa ju je biskup Timotej (1263. – 1287.) počeo temeljito restaurirati u gotičkom stilu.[2] Obnova je nastavljena i kroz 14. i 15. vijek, a u 16. vijeku je i utvrđena zidinama i kulama, da bi svoj konačni izgled dobila u 17. vijeku kad je uz nju izgrađen masivni renesansni zvonik.[2]

Zagrebačka katedrala prije potresa 1880.

Više put je stradala od požara, ali je njen definitivni kraj bio veliki potres 1880.[2] kad je zaključeno da joj je statika toliko narušena da ju je bolje srušiti i podići novu građevinu na njezinom mjestu.

Nacrti za izgradnju nove katedrale naručeni su kod bečkog eksperta za neogotiku Friedricha von Schmidta. On ih je napravio, ali kako nije mogao doći u Zagreb, poslao je svog mladog asistenta Hermanna Bolléa. koji je od 1880. do 1906. podigao građevinu, temeljno izmjenivši projekt Schmidta, tako da je današnja trobrodna katedrala sa dva vitka tornja i visokim krovištem, zapravo njegovo djelo.

Katedrala za vrijeme gradnje oko 1900.

Temeljito je preuređen i enterijer bazilike, izbačeni su stari barokni oltari i podignuti novi, umjesto starih grobnica biskupa i plemstva sagrađena je nova grobnica iza glavnog oltara. U njoj su sahranjeni; Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, nakon što su njihovi posmrtni ostatci preneseni 1919. iz Bečkog Novog Mjesta. Tu su i grobnice posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: Alojzija Stepinca, Franje Šepera i Franje Kuharića.[2]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]