Friedrich von Schmidt

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Friedrich von Schmidt
Historicizam
Biografske informacije
Rođenje 22. oktobar, 1825.
Frickenhofen, Gschwend, Kraljevina Württemberg
Smrt 23. januar, 1891.
Beč, Austro-Ugarska
Opus
Polje arhitektura
Znamenita djela
Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
Inspiracija

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, 22. oktobar 1825. † Beč, 23. januar 1891.[1]), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Evrope, zaslužan za širenje neogotičkog stila, koji je Veći dio života i rada proveo u Beču.

Život i djelo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina, a počeo je kao kamenorezac.[1] Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji.[1] Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio titulu baruna.[1]

Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa(gradska vijećnica). Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao glavni arhitekt, radio je na obnovi bečke katedrale Stephansdom sve do 1872.

Schmidt u Hrvatskoj[uredi - уреди | uredi izvor]

U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale (neogotički završetci). Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.

Najznačajnije građevine[uredi - уреди | uredi izvor]

Bečki Rathaus
HAZU, Zagreb
Klasična gimnazija, Beč
  • 1852: Spomenik palima u ratu 1813 -15, Gradski vrt, Krefeld
  • 1855-1858: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
  • 1857-1859: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
  • 1868-1869: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
  • 1859: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
  • 1869-1863: Crkva sv. Lazara, Beč
  • 1863-1866: Klasična gimnazija , Beč
  • 1866-1869: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerber, Beč
  • 1867-1873: Brigittakirche, Beč
  • 1868-1869: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
  • 1868-1875: Crkva Marija pobjednica, Beč
  • 1872-1883: Bečki Rathaus(Vijećnica), Beč
  • 1875-1876: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
  • 1877-1878: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
  • 1880: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
  • 1881-1883: Liebfrauenkirche, Dortmund
  • 1882-1885: Sühnhaus, Beč
  • 1882-1891 Katedrala Sv. Petar, Pečuh, Mađarska
  • 1882-1901: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
  • 1883-1889: Župna crkva Weinhaus, Beč
  • 1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
  • 1884-1888: Dvorac Runkelstein
  • 1885: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu,(Vorarlberg)
  • 1887-1891: Zamak Karlštejn
  • Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Schmidt, Friedrich Freiherr von" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.s/s275884.htm. pristupljeno 03. 07. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]