Friedrich von Schmidt

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Friedrich von Schmidt
Historicizam
Biografske informacije
Rođenje 22. oktobar, 1825.
Frickenhofen, Gschwend, Kraljevina Württemberg
Smrt 23. januar, 1891.
Beč, Austro-Ugarska
Opus
Polje arhitektura
Znamenita djela
Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
Inspiracija

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, 22. oktobar 1825. † Beč, 23. januar 1891.[1]), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Evrope, zaslužan za širenje neogotičkog stila, koji je Veći dio života i rada proveo u Beču.

Život i djelo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina, a počeo je kao kamenorezac.[1] Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji.[1] Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio titulu baruna.[1]

Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa(gradska vijećnica). Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao glavni arhitekt, radio je na obnovi bečke katedrale Stephansdom sve do 1872.

Schmidt u Hrvatskoj[uredi - уреди | uredi izvor]

U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale (neogotički završetci). Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.

Najznačajnije građevine[uredi - уреди | uredi izvor]

Bečki Rathaus
HAZU, Zagreb
Klasična gimnazija, Beč
  • 1852: Spomenik palima u ratu 1813 -15, Gradski vrt, Krefeld
  • 1855-1858: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
  • 1857-1859: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
  • 1868-1869: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
  • 1859: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
  • 1869-1863: Crkva sv. Lazara, Beč
  • 1863-1866: Klasična gimnazija , Beč
  • 1866-1869: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerber, Beč
  • 1867-1873: Brigittakirche, Beč
  • 1868-1869: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
  • 1868-1875: Crkva Marija pobjednica, Beč
  • 1872-1883: Bečki Rathaus(Vijećnica), Beč
  • 1875-1876: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
  • 1877-1878: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
  • 1880: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
  • 1881-1883: Liebfrauenkirche, Dortmund
  • 1882-1885: Sühnhaus, Beč
  • 1882-1891 Katedrala Sv. Petar, Pečuh, Mađarska
  • 1882-1901: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
  • 1883-1889: Župna crkva Weinhaus, Beč
  • 1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
  • 1884-1888: Dvorac Runkelstein
  • 1885: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu,(Vorarlberg)
  • 1887-1891: Zamak Karlštejn
  • Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Schmidt, Friedrich Freiherr von" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.s/s275884.htm. pristupljeno 03. 07. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]